Dvije noći sjedio sam u kukuruzu - neku noć do jutra, do 6.30, ali ni metka nisam ispalio! Jer, čujem ih, ali ih ne vidim, a kukuruz ih je pun! Džabe i kerovi i to što sam lovac kad to bježi na sve strane! Tako je stanje na svojim hektarima pod kukuruzom opisao ratar Josip Petanjak iz Drenja, a problem je to i drugih vlasnika polja pod kukuruzom u tom selu, ali i drugim selima i općinama Đakovštine - što su u blizini Vojnog poligona Gašinci. Jer, tvrdi Petanjak, i drugim vlasnicima kukuruzišta divlje svinje, ali i jelenska divljač dolaze s tog vojnog poligona. A on je u sastavu državnog lovišta Breznica, kojim, pak, gospodare Hrvatske šume. Potvrđuju to i u tom javnom poduzeću.

Hrvatske šume d.o.o. gospodare državnim lovištem br. XIV/1 Breznica, površine 8660 hektara. U sastavu lovišta Breznica je i Vojni poligon Gašinci, površine oko 3000 hektara, navode u Hrvatskim šumama i dodaju da im je djelovanje na vojnom poligonu ograničeno zbog učestalih aktivnosti Hrvatske vojske na tom području.


Tako ispada, žali se Petanjak i drugi poljoprivrednici koji trpe štetu, da je divljač iz drugog lovišta, a štetu pravi u njihovu lovištu.


- Ispada da divlje svinje danju spavaju na državnom lovištu Breznica, a noću prave čuda, štetu na našem kukuruzu i na našem lovištu, kojim gospodari Lovačko društvo Sokol Drenje, čiji sam član. I ne možeš divljim svinjama ništa! K tome, država je rekla da je divljač u interesu Republike Hrvatske… S tog državnog lovišta zna doći i krdo jelena, po 20 grla jelenske divljači - košuta, teladi, jelena… Mi lovci imamo pravo na odstrel svinja, ali ne možeš ti to, to pobjegne ‘vamo, tamo… i kerovima i ljudima - žali se nemoćno Josip Petanjak. Slične probleme imaju i sela u općini Levanjska Varoš.


- Tu gdje su naši lovozakupnici - tu je šteta od divljači manja. Jer sade lovne remize. Tamo gdje su državna lovišta - nisu dana na korištenje, tu su Hrvatske šume, loše je sa sadnjom lovnih remiza, organiziranim čekanjem, organiziranim lovom i tu je, u tim dijelovima šuma, oaza divljih svinja - žali se i načelnik općine Levanjska Varoš Slavko Tidlačka. I u tamošnjim selima, dodaje, ljudi noću dežuraju u kukuruzištima ne bi li divljim svinjama stali na kraj.


"Sin je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i na jednoj njivi pretrpio je na kukuruzu od divljači štetu od čak 70 posto. Postavili smo i repelente, no slaba je to zaštita. Štete trpe svi koji imaju polja što graniče s državnim lovištem Breznica", kaže načelnik Tidlačka, koji ima i prijedlog za državno lovište Breznica, a tiče se sadnje lovnih remiza.


- Ako je već u blizini državno lovište i odatle nam štetu pravi tamošnja divljač, bolje ću dati dio vlastite zemlje za sadnju lovne remize, ali neka se namiri šteta. Jer s ostavljanjem pojasa za lovnu remizu automatski će biti manja šteta i na drugim područjima. No što će njima lovne remize kada mi "sadimo" za njih - kaže s gorčinom načelnik Tidlačka, aludirajući na to da se divljač iz državnog lovišta i s Vojnog poligona Gašinci "namiri" u tuđem kukuruzu. Dodaje da ove godine štetu prave i brojni jazavci, a da divlje svinje više poruše nego što pojedu uroda u kukuruzištima. "Tamo gdje lovištima upravljaju lovačka društva, štete od divljači znatno su manje", zaključuje Tidlačka.

Problem dodatno podgrijava i aktualna bojazan od širenja afričke svinjske kuge, koja se granici Hrvatske i Srbije, odnosno Bajakovu, približila na samo stotinjak kilometara, jer je nedavno potvrđena u više sela oko Beograda, a glavni vektor njezina širenja upravo su divlje svinje. Cjepiva za afrički svinjsku kugu nema, a izaziva goleme ekonomske štete - pojavi li se u proizvodnji i na jednoj životinji, mora biti eutanaziran cijeli uzgoj, a rigorozne mjere provode se i u krugu od tri i deset kilometara. U Hrvatskim šumama kažu kako provode naredbu Ministarstva poljoprivrede o smanjenju brojnog stanja divljih svinja.


- Njihovo brojno stanje je 92 posto matičnog fonda i nastavljamo smanjivati brojno stanje do biološkog minimuma - pedeset posto matičnog fonda. Naredbom je zabranjeno hranjenje divljih svinja, osim primamljivanja radi odstrela, i to u najvećoj dopuštenoj količini, od 10 kg/km2 mjesečno - kažu u Šumama. "Neka je netko bio u svom kukuruzu kako bi ga zaštitio od divljih svinja, a ako one imaju afričku svinjsku kugu, vlasnik ju na obući iznese a da i ne zna", kaže načelnik Tidlačka.


Problem je poznat i u Lovačkom savezu Osječko-baransjke županije.
- I nama se vlasnici poljoprivrednih površina žale zbog dolaska divljači iz državnog lovišta Breznica, no mi nismo nadležni, nego Hrvatske šume. Neka prvo oštećeni vlasnici poljoprivrednih površina idu s nagodbom, a ne uspije li ona, tužbom. Imaju pravo i na kemijske repelente, čiji miris divlja svinja ne voli - kaže predsjednik osječko-baranjskog Lovačkog saveza Zlatko Stolnik. Dodaje da je jelenske i druge divljači oduvijek bilo na tom lovištu, odnosno na Vojnom poligonu Gašinci, koji, vrlo prostran, ima i dosta šume, poput šume Rakovac, a gdje divljač obitava. U Savezu ocjenjuju kako aktualna provedba pojačanog odstrela na smanjenju popualcije divljih svinja kao preventivna mjera protiv afričke svinjske kuge rađa plodom. Stolnik kaže da te divljači ima znatno manje nego prošle godine, a pojačani odstrel provodit će se sve dok se ta populacija ne smanji na pedeset posto.