Da bi ruža zaista bila kraljica cvijeća i ukrašavala vam vrt tijekom ljeta, treba ju dobro njegovati. Dakako, ruže ste još prošle jeseni trebali dobro pognojiti kompostom ili zrelim stajskim gnojivom, a zatim ste ih trebali znalački orezati, jer to su osnovni preduvjeti da one razviju jake mladice i obilno cvatu. Nadalje, ruže morate ljeti redovito zalijevati, jer ruža koja oskudijeva vodom ne može ni dobro cvasti. Pritom bi bilo dobro da u vodu za zalijevanje povremeno umiješate i malo mineralnog gnojiva namijenjenog cvijeću, kao što su Cvjetal, neke vrste Fertine i slično.

Ljeti je potrebno i redovito odstranjivati i ocvale cvjetove, jer to potiče ružu da neprestano stvara nove pupoljke, pa i nove izboje. Kod ruža čajevki potrebno je osim ocvalog cvijeta odrezati i dio izbojka na kojem je cvijet izrastao, dok je kod ruža mjesečarki i penjačica dovoljno odstranjivati jedan po jedan ocvali cvijet, dok se dio grančice odstrani tek na kraju kad ocvatu svi cvjetovi.

Ruže - kad se za to ukaže potreba - treba štititi i od bolesti i štetnika. Naime, ruže ponekad napadaju lisne uši, gusjenice, ružine ose listarice i neki drugi štetnici. Lisne uši sišu prije svega vršne dijelove biljke i pupove, gusjenice nagrizaju rubove listova, ili prave u njima rupe, a larve osa listarica oglođu list tako da od njega ostanu samo gole žile. Veće štete na ružama mogu također izazvati i zvjezdasta plijesan, peronospora, pepelnica i druge bolesti. Stoga svoje ruže morate češće pregledavati, pa ako primijetite bolest, ili nekog od štetnika, potrebno ih je odmah zaštititi nekim od insekticida ili fungicida. Pritom se valja držati upute koju dobivate uz preparat za zaštitu bilja, a sa zaštitom ne smijete zakasniti, jer jedino ćete tako uspjeti svoje ruže održati zdravima i lijepima.

Ispravno ste postupili ako ste gnojili ruže prilikom sadnje, jer jedino tada gnojivo s više fosfora i kalija može dospjeti u dublje slojeve tla, odnosno oko korijena ruže i ispod nje. No kako ćete svoje ruže dalje gnojiti, uvelike ovisi o tlu u koje su posađene. Naime, iako ruže vole slabo kiselkasto tlo, ako je tlo jače kiselo, trebalo bi ga početkom zime kalcificirati - dodati mu oko 10 dag mljevenog vapnenca po četvornom metru gredice te pustiti da ga kiše speru u zemlju. U ožujku i veljači dobro bi bilo ruže pognojiti, također s oko 10 dag koštanog brašna po četvornom metru, dok bi u travnju ružama mogli dodati oko 3 dag kompleksnog NPK gnojiva 18-9-9. U jesen, nakon cvatnje, ružama se dodaje mineralno gnojivo NPK 10-30-20 ili gnojivo slične formulacije koje sadrži više fosfora i kalija, 5 dag po četvornom metru. To gnojivo, naime, utječe i na bolje odrvenjavanje mladica ruža koje su tada otpornije na zimu.

Ruže, međutim, nije dovoljno gnojiti samo mineralnim gnojivima, jer im je, da bi obilno cvale, potrebno i mnogo humusa. Stoga je sredinom svibnja dobro oko grmova ruža posuti 5 cm debelo, zrelo stajsko gnojivo ili kompost, a ako ga ne možete nabaviti, oko grmova stavite listinac ili staro sijeno pomiješano s malo ureje ili NPK s više dušika te sve dobro zalijte da bi se listinac ili sijeno brže razgradili i obogatili potrebnim makroelementima. Sloj organskog materijala ujedno će i malčirati tlo, odnosno štititi ga od prejakog isparavanja te sprječavati korove da izrastu oko grmova ruža, a do idućeg proljeća će se razgraditi i pretvoriti u dobru hranu za ruže.