Novosti
UPUTA EU-A: PROMJENE SUSTAVA VOĐENJA PODATAKA O GRAĐANIMA

Popis stanovništva još samo 2021., nakon čega se uvode registri s ažuriranim stanjem
Objavljeno 4. rujna, 2019.

Popis stanovništva koji će se provoditi od 1. travnja do 7. svibnja 2021. vjerojatno će biti posljednji popis koji će se provoditi "na terenu", anketno, kazala je za Jutarnji list ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković. Nakon toga će se svake godine broj stanovnika i struktura kućanstava ažurirati preko takozvanih centralnih registara stanovništva i registara zgrada, kuća i stanova. Treba napomenuti da će se popis te godine provesti i online samopopisivanjem - preko sustava e-građani. Popis 2021. bit će četvrti takav u samostalnoj RH, ali i ukupno 17. proveden na području Hrvatske. Prvi je bio još daleke 1857. godine.


Promjene koje slijede dijelom su posljedica toga što smjernice Eurostata, krovnog statističkog tijela EU-a, preporučuju da zemlje članice stvore preduvjete da mu nakon popisa 2021. dostavljaju ključne demografske popisne podatke na godišnjoj razini. Ravnateljica DZS-a smatra kako su zbog toga administrativni registar stanovništva i administrativni registar zgrada i stanova više nego nužni za takvu dostavu podataka o broju i strukturi stanovništva i kućanstava.


- U tom procesu je prijeko potrebno napraviti pravni okvir te se koristiti službenim klasifikacijama i jedinstvenim šifrarnikom, kao i ažurirati sve nastale promjene na dnevnoj bazi. Ako se administrativni registri ne uspostave u dogledno vrijeme, DZS će imati puno izazova da bismo dostavili Eurostatu sveobuhvatne i pouzdane propisane podatke u godišnjoj periodici - kaže Brković.


Te promjene pozdravlja i većina demografa jer u EU-u samo Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Hrvatska nemaju takve administrativne registre, a najažuriraniji i najtočniji su u skandinavskim zemljama. Sve države koje imaju registre provode popis stanovništva sukladno s podatcima koje iz njih dobiju, a klasični popis stanovništva imaju još, uz nas, Bugarska, Rumunjska, Slovačka i Mađarska. Kod nas pri MUP-u i drugim državnim i lokalnim tijelima dijelom već postoje određeni registri, a sada bi se podatci trebali dnevno početi ažurirati i dostavljati centralnom tijelu.


Demograf Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", ističe kako su popisi stanovništva važni i još uvijek najvažniji izvori podataka, ali su i skupi, i organizacijski zahtjevni. S obzirom na to kako sve to funkcionira kod nas, kaže, nije protiv popisa, ali je činjenica da moramo uvesti i drugi način praćenja tih podataka, a to je tzv. registar stanovništva. I to ne samo zato što to Europa traži nego prije svega i zato što bi to bilo važno za nas, dodaje.


- Mi sada u popisu dobijemo podatak, primjerice, za 2011. godinu i vi službeni podatak o broju stanovnika u smislu popisa više dalje nemate. A baratati 2019. godine brojkama iz 2011. je suludo, jer to znači da se koristite podatcima koji su se bitno promijenili. Popisi su u znanstvenim istraživanjima još uvijek važni, ali ako želite nešto praktično, primijenjeno raditi, bilo kakvu vrstu planiranja od popisa do popisa, što idemo dalje od prošlog popisa, ti su podatci manje vjerodostojni u odnosu prema realnom stanju. To realno, svakogodišnje stanje možete pratiti jedino uvođenjem registra stanovništva - kaže Živić, dodajući kako će se time postojeće registre uvezati u jedan sustav, a onaj tko bi trebao imati najcjelovitiju evidenciju je MUP ili neko drugo centralno tijelo. - Pa se na te njihove baze mogu nadograđivati drugi podatci i imate stanje koje možete gotovo na dnevnoj ili mjesečnoj bazi pratiti, a na godišnjoj razini apsolutno - dodaje.
Time nećemo dobiti toliku kvalitetu i opseg podataka kao popisom jer će u registru biti teško izvući sve parametre obrazovne, biološke i druge strukture, no možemo prilično pouzdano znati stanje na terenu u nekom trenutku, a da ne čekamo popis. "Registar je svakako potreban. Posebice kada imate situacije poput onih s kojima je Hrvatska bila suočena, znači, rat 1991. ili, najaktualnije, kao posljedicu migracija, nakon čega jednostavno niste mogli znati stvarno stanje do sljedećeg popisa", ističe Živić, dodajući kako najprije treba napraviti dobar zakonodavni okvir i srediti postojeće registre. I kada se to dovede u nekakvu ravnotežu, sve objediniti i moći na nekakvoj, bar godišnjoj, razini pratiti, zaključuje.


Igor Bošnjak/H
Registar neće riješiti sve probleme, ali će biti puno vjerodostojniji u smislu stvarnih podataka, kaže Živić
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana