Ekonomija
FINANCIJSKE TRANSAKCIJE U RURALNIM SREDINAMA

Poljoprivrednici “brokeri”: Kako se trguje poticajima
Objavljeno 4. rujna, 2019.
Pravo na plaćanja u poljoprivredi se mogu darovati, prodati, dati u zakup, naslijediti i vezuje se uz jedan hektar

Kupujem pravo na poticaje - sadržaj je kratkog oglasa koji je ovih dana "osvanuo", a potom vrlo brzo povučen iz oglasnog "etera". Ne zato što netko muti s poticajima, nego je posrijedi praksa koja poljoprivrednicima omogućuje da budu svojevrsni trgovci, ili "brokeri" i tim pravima. Jer program osnovnog plaćanja u programskom razdoblju 2014. - 2020. funkcionira na temelju prava na plaćanja. To je pravo neka vrsta dionice, vrijednosnice, i nije vezano uz određenu katastarsku česticu (ARKOD česticu). Ostaje u posjedu vlasnika koji njime može različito trgovati – od prodaje, darivanja, davanja u zakup i dr., a po principu jedan prihvatljivi hektar – jedno pravo na plaćanja, a jer se aktiviraju s odgovarajućim brojem hektara koje poljoprivrednik obrađuje pojedine godine. Situacija iz spomenutog oglasa mogla je imati sljedeći scenarij: korisnik državne zemlje ostao je bez prava na nju, a i dalje ima pravo na plaćanja. Drugi poljoprivrednik ima pravo na zemlju, ali nema pravo na plaćanja, pa dvije strane pronalaze međusobni interes.
- Uglavnom su mi ljudi od kojih sam uzimao zemlju davali i prava, a tako i ja postupam. Sve drugo - njihova prodaja, za mene je mešetarenje - kaže ratar Mario Patajac iz Podgorača.

Zemlja ide s pravima
Dodaje da su ta prava za našeg poljoprivrednika još uvijek novost te da (potpuno) snalaženje s njima još uvijek izostaje, a i član Izvršnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić daje istu ocjenu.
- Dobar dio njih smatra ako je zemlju kupio da automatizmom ima i ta prava, a ona su određena direktivom koja je jasno rekla - prava su prenosiva, privatno su vlasništvo. Pravilnik je jasan - prava nisu stečena vlasništvom zemlje, nego njenom obradom, i tu je problem na terenu - kaže Brlošić i podsjeća na važnost ugradnje prava na plaćanja prilikom sklapanja ugovora za zemlju. Brlošić to ilustrira primjerom gdje je vlasnik zemlju dao u arendu, a sada ju želi prodati, kupac pristaje na njenu kupnju samo uz prijenos prava, pa se postavlja pitanje tko ima pravo - na prava, vlasnik zemlje, ili onaj tko ju je u arendi obrađivao. Brlošić ogovara - potonji.
– Zemlja ide s pravima, drugačije ne ide, ni na što drugo ne pristaje ratar Josip Petanjak iz Drenja koji veliku ratarsku proizvodnju vodi s dva brata.
- Nakon inicijalne dodjele, prava na plaćanja svake se sljedeće godine mogu prenositi između dva poljoprivredna gospodarstva (PG), ili dobrovoljno prenijeti u Nacionalnu rezervu prava. Prijenosi prava prijavljuju se u podružnicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nakon čega se potpisuju zapisnici s podacima o prijenosu. Svi prijenosi su konačni i prenesena prava su od godine prijenosa u vlasništvu primatelja, osim zakupi prava koji se evidentiraju na određeni rok i nakon isteka datuma zakupa se automatski vraćaju prenositelju za sljedeću godinu - ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
Petanjkovi su dobro upoznati s baratanjem ovom vrstom dionica - kroz darivanje, prodaju i dr.

Nacionalna rezerva
– Ja ta prava mogu prodati ako se s drugom stranom dogovorim, ili dogovor ide u smjeru da ih dam, darujem. No, da mi netko na bezobrazan način uzme državnu zemlju, ta bih prava prodao. Ja tu državnu zemlju radim 15-20 godina i da sada netko dođe i na bezobrazan način ju uzme, e tu prava ne dam, ne može - odrješit je Petanjak.
- U slučaju privatne zemlje mi odmah u ugovoru navodimo - prava na plaćanja idu sa zemljom. Bez prava ju neću ni uzeti. Pa, ne mogu ja nekome platiti zakup hektara zemlje 1200 kuna i da nemam poticaj. Ja tako neću raditi - kaže Petanjak. Osim zakupa, prava je moguće prenijeti prodajom ili darovanjem, sa ili bez prijenosa odgovarajućih broja hektara.
- Ako se prava prenose bez istovremenog prijenosa zemljišta, tada se primjenjuju umanjenje vrijednosti, dodaju u Ministarstvu poljoprivrede. Umanjenje vrijednosti prava primjenjuju se u iznosu od 30 posto u godini prijenosa. Prava se mogu prenositi i nasljeđivanjem ili cjelokupnim prijenosom gospodarstva i tada nema smanjenja vrijednosti.
Petanjak navodi da s braćom radi na mnogo zemlje Đakovačkih vina, za svu zemlju kaže da su im Vina dala svoja prava. U Ministarstvu dodaju da je sve u svezi prava na plaćanja propisano EU-om i nacionalnim zakonodavstvom koji reguliraju način stjecanja prava na plaćanje i njihovu dodjelu. Ratari su upoznati i s Nacionalnom rezervom prava koja u nju odlaze, ako se ona ne aktiviraju odgovarajućim brojem hektara dvije godine zaredom. Korisnik ih tada gubi, tj. prava odlaze u Nacionalnu rezervu prava, kako bi mogla koristiti drugima. - Ja prava mogu pokloniti, ali ih i prodati, i tu se nema tko što ljutiti. Iznos je dogovor dviju strana, jer onaj tko uzima prava mora biti svjestan da ona nešto i vrijede - smatra Brlošić i dodaje da je najgora solucija u trgovanju pravima na plaćanja da se dvije strane ne dogovore, ako u dvije godine uzastopce propadnu i završe u Nacionalnoj rezervi, gdje ih mogu koristiti drugi poljoprivrednici, oni koji su bolji brokeri u trgovanju ovim vrijednostima. Suzana Župan
Ako se prava prenose bez istovremenog prijenosa zemljišta, tada se primjenjuje 30 % umanjenja vrijednosti
Prava za 2018. - 176,69 eura/ha
- Prava na plaćanja su poput dionica, ona su financijska transakcija, vrijednost kojom se može trgovati - definira institut ovih prava član Izvršnog odbora HPK Matija Brlošić, te dodaje da je njihov konačni financijski iznos stvar dogovora dviju strana. Prava na plaćanja imaju svoju nacionalnu vrijednost za svaku godinu. Na naš upit o tome, u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odgovaraju da je srednja vrijednost tih prava za prošlu godinu 176,69 eura po hektaru. - Vrijednost prava za 2019. bit će poznata nakon završenih svih administrativnih kontrola i kontrola na terenu, tj. nakon konačnog odobravanja - kažu u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi.
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE: Lani 4919 ha neprihvatljivo za potporu
Kada je riječ o kontrolama, u Ministarstvu poljoprivrede kažu da se one za izravna plaćanja provode nad svim poljoprivrednicima koji su podnijeli godišnji Jedinstveni zahtjev za potporom, s ciljem provjere ispunjavaju li sve obveze i uvjete za ostvarivanje potpore, u svrhu zaštite financijskih sredstava EU-a i RH. Svaki PG koji je podnio taj zahtjev može biti odabrano za provjeru kontrolom na terenu. - Korisnik izravnih plaćanja mora ispunjavati uvjete za svaku pojedinačnu mjeru koju je prijavio na svim površinama poljoprivrednog zemljišta za koje traži potporu. Agencija za plaćanja kontrolira 100 % podnesenih zahtjeva, a od svih PG-ova odabire obvezni kontrolni uzorak od minimalno 5 % za provedbu kontrole na terenu. Kontrolu provode ovlašteni kontrolori Agencije za plaćanja obilaskom poljoprivrednog gospodarstva u istoj kalendarskoj godini u kojoj se podnosi Jedinstveni zahtjev za potpore, kako bi utvrdili opravdanost isplate sredstava. Kontrole na terenu u pravilu se obavljaju prije isplate tijekom vegetacijske sezone, tj. u vrijeme kada se većina obveza može provjeriti, a u izvanrednim situacijama kontrole se mogu obaviti i naknadno, nakon isplate - kažu u Ministarstvu. Ako Agencija prilikom kontrole utvrdi da pojedine obveze korisnika nisu poštivane, utvrđuje stupanj neispunjavanja zahtjeva te umanjuje traženi iznos potpore. Utvrđena nesukladnost predstavlja neispunjavanje obveza za pojedine prijavljene mjere u bilo kojem trenutku u godini podnošenja zahtjeva za potporom, a za što je izravno odgovoran korisnik koji snosi posljedice. Agencija za plaćanja u 2018. kontrolirala je 9361 PG koja su zatražila potporu za 133.720 ha osnovnog plaćanja. Rezultati kontrola na terenu utvrdili su da je od prijavljenih 133.720 ha, neprihvatljivo za potporu 4919 ha.
Možda ste propustili...

IZNENADNI PAD TEMPERATURE I NEOČEKIVANI SNIJEG

Kod pojedinih se voćara očekuju stopostotne štete

PRVI PUT U 25 GODINA STAO IZVOZ U ITALIJU

Junetine ima dostatno za prebroditi krizu, a i poslije

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PRVI PUT U 25 GODINA STAO IZVOZ U ITALIJU

Junetine ima dostatno za prebroditi krizu, a i poslije

2

RUSIJA STRAHUJE OD UBRZANJA ŠIRENJA KORONAVIRUSA

Ograničit će izvoz pšenice i kukuruza

3

MEĐUNARODNI MONETARNI FOND:

Korona gurnula svijet u recesiju