U Slavoniji 2018. umrla 4171 osoba više nego što je rođenih
Već tri desetljeća Republiku Hrvatsku možemo ubrojiti u niskonatalitetne zemlje čija je stopa rađanja devet do deset djece na 1000 stanovnika, a stopa smrtnosti kreće se do 12 na 1000 stanovnika. Od 1991. godine, pak, bilježimo više umrlih nego rođenih, odnosno "prirodni pad" stanovništva, ističe se u Izvješću o prirodnom kretanju stanovništva u 2018. godini, koje je ovaj tjedan objavio Državni ured za statistiku.
Prema podacima koji se odnose na stanovnike sa stalnim boravkom u Hrvatskoj, u 2018. bilo je 36.945 živorođenih i 52.706 umrlih. Iako je umrlih za 771 manje nego prethodne godine i dalje bilježimo veliki prirodni pad s 15.761 umrlih više u odnosu na broj živorođenih. Zbog nešto većeg broja živorođenih u odnosu na 2017. godinu i manjeg ukupnog pada broja stanovnika, za oko 36.700 (procjena DZS-a sredinom godine iznosi 4.087,800 za 2018. godinu, a 4.124,500 za 2017. godinu) natalitetna stopa je 2018. neznatno porasla, s 8,9 na 1000 stanovnika u 2017. na 9,04 u 2018. godini. Stopa mortaliteta je 2018. neznatno smanjena, s 13 na 1000 stanovnika u 2017. na 12,9. Stoga dolazi do blagog smanjenja negativnog prirodnog prirasta, s - 4,1 u 2017. godini na -3,9 u 2018. godini.
Trend i u Europi
Na 100 umrlih u RH ukupno je 70,1 živorođeni. Kao i 2017., i prošle je godine u svim županijama zabilježen negativan prirodni prirast. Najniži vitalni indeks, od samo 42,7 živorođenih na 100 umrlih, zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, a nakon nje slijede Sisačko-moslavačka (48,3), Karlovačka (49,8) i Šibensko-kninska županija (54). Najveću razliku između broja rođenih i umrlih 2018. imala je Primorsko-goranska županija (-1.646). Više od 1000 umrlih u odnosu na živorođene bilježe još tri županije - Osječko-baranjska (-1547), Sisačko-moslavačka (-1303) i Vukovarsko-srijemska (-1004). Pridodamo li brojkama dviju najvećih slavonskih županija i one iz Brodsko-posavske (-815), Požeško-slavonske (-416) i Virovitičko-podravske županije (-389), proizlazi da je prošle godine u Slavoniji i Baranji bilo 4171 više umrlih nego rođenih.
Višegodišnji trend pada nataliteta, s povremenim oscilacijama, prisutan je u cijeloj Europi. Prema Eurostatu, u 2018. godini 14 zemalja Europske unije (EU-28) ima natalitetnu stopu veću ili jednaku 10 na 1000 stanovnika, a 14 stopu manju od 10 na 1000 stanovnika. Prosjek EU-28 za 2018. je 9,7 na 1000 stanovnika. Osim u RH, nizak natalitet zabilježen je i u većini drugih mediteranskih zemalja, a najgore su Italija (7,3), Španjolska (7,9), Grčka (8,1) i Portugal (8,5). Najviše stope nataliteta imaju Irska (12,5 na 1000 stanovnika), Švedska (11,4), Francuska (11,3), i Ujedinjeno Kraljevstvo (11). Među ostalim zemljama koje obuhvaća Eurostat najviše stope bilježe euroazijske zemlje - Turska (15,3) i Gruzija (13,7).
Stopa ukupnog fertiliteta definirana je kao broj živorođene djece koja bi bila rođena tijekom reproduktivne dobi pojedine žene, s obzirom na trenutačne dobno specifične stope fertiliteta i uz pretpostavku da će ista žena doživjeti kraj svoje reproduktivne dobi. U Hrvatskoj je stopa ukupnog fertiliteta 1,42. U svim zemljama u kojima je razina stope ukupnog fertiliteta ispod 1,5 nalazimo depopulaciju, najčešće zbog negativnog prirodnog kretanja, ali i negativnog salda migracije, kao što je u RH, posebice tijekom zadnjih nekoliko godina, vezano uz odlazak mladog stanovništva u gospodarski razvijene države. Posljednjih deset godina vrijednosti stope ukupnog fertiliteta u RH kreću se u rasponu od 1,30 do 1,50, ispod višegodišnjeg prosjeka za EU-28, koji je u rasponu od 1,55 do 1,62, ali u trendu laganog rasta. Najniže stope ukupnog fertiliteta u EU-28 2017. zabilježene su na Malti (1,26), Španjolskoj (1,31), Italiji i Cipru (1,32), a najviše u Francuskoj (1,90), Švedskoj (1,78) i Irskoj (1,77). Treba naglasiti da sve članice imaju stope ukupnog fertiliteta znatno ispod razine obnavljanja od 2,5, što vrijedi i za druge europske zemlje.
Duži životni vijek
Prema podacima DZS-a u Hrvatskoj je 2018. očekivano trajanje života blago poraslo za oba spola sa 77,9 godina na 78,2 godine. Za muškarce je očekivano trajanje života ostalo nepromijenjeno - 74,9 godina, a za žene poraslo s 80,9 na 81,4 godine. Prema Eurostatu, prosječno očekivano trajanje života za EU-28 2017. iznosi 80,9 godina za oba spola, odnosno 78,3 godine za muškarce i 83,5 godina za žene. Najviše je u Španjolskoj (83,4), Italiji (83,1), Francuskoj (82,7), Švedskoj (82,5) i Malti (82,4). Za muškarce je ipak najviše u Italiji i Švedskoj (80,8), pa tek onda slijede Španjolci (80,6) i Irci (80,4). Žene pak očekivano najduže žive u Španjolskoj (86,1 godina), Francuskoj (85,6) i Italiji (85,2). U EU-u je najniže očekivano trajanje života u Bugarskoj (74,8), Latviji (74,9), Rumunjskoj (75,3), Litvi (75,8) te Mađarskoj (76). Za muškarce je najniže u Latviji (69,8 godina), a za žene u Bugarskoj (78,4 godine).
Prosječno očekivano trajanje života u dobi od 65 godina u EU 2017. iznosi 18,1 godinu za muškarce i 21,4 godine za žene. Najviše je u Francuskoj (19,6), Španjolskoj (19,3), u Italiji i Švedskoj (19,2). Za žene je najviše u Francuskoj (23,7), Španjolskoj (23,4) te Italiji (22,4), a najniže u Latviji (14,1), Bugarskoj (14,1), Litvi (14,4) i Mađarskoj (14,5). Za žene te dobi najniže je očekivano trajanje života u Bugarskoj (17,8), Rumunjskoj (18,3) i Mađarskoj (18,4).
Igor Bošnjak
771
osoba manje umrla je u Republici Hrvatskoj 2018. godine u odnosu na godinu dana ranije
78,2
godine očekivano je trajanje života stanovnika RH, 74,9 za muškarce i 81,4 za žene
ZDRAVI DO 58 GODINA
Zanimljivi su i podaci koliko se dugo očekuje da ljudi žive bez određenih poteškoća. Prema podacima iz 2017., muškarci u EU-u pri rođenju mogu očekivati 63,5 zdravih godina života, ili 81,1 % njihove životne dobi, do očekivanih 78,3 godine. Žene, pak, mogu očekivati 64 zdrave godine života, što je 76,6 % očekivanog životnog vijeka do navršenih 83,5 godina. Za muškarce u RH je očekivani broj zdravih godina života 57,3 (76,5 % njihove očekivane životne dobi), a za žene 58 (71,6 % očekivane životne dobi). U EU-u, kod muškaraca najveći očekivani broj zdravih godina života imaju Švedska (73,2), Malta (71,9) i Španjolska (69), a kod žena Malta (73,6), Švedska (71,9), Španjolska (69,9) i Irska (69,3). Najmanji očekivani broj zdravih godina života kod muškaraca imaju Latvija (50,6), Estonija (54,7) i Slovenija (55,3), a kod žena Latvija (52,2), Slovenija (54,6) i Slovačka (55,6). Muškarci u EU-28 u dobi od 65 godina mogu očekivati još 9,8 zdravih godina života, a žene 10,2 godine. Najviše takvih godina mogu očekivati muškarci u Švedskoj (15,4), Malti (13,5) i Irskoj (12,5), kao i žene (Švedska – 15,8, Malta – 14,2 i Irska - 13,4). Najmanji očekivani broj zdravih godina života kod muškaraca nakon 65. godine imaju Slovačka (3,8), Latvija (4,1), i Hrvatska (5), isto kao i kod žena: Slovačka (4,1), Latvija (4,2) i Hrvatska (4,8).