Jedna od top-tema svjetskih, ali i domaćih medija, ponovo je nova gospodarska i financijska kriza. Brojni ekonomisti tvrde da nam se crno piše, ali se ne slažu kada nova recesija stiže - 2020., ili 2021. Uglavnom, razloga za zabrinutost je i više nego dovoljno, jer Kina usporava, Njemačka je u stagnaciji, Italija tone u recesiju, SAD je u stalnim trgovinskim ratovima, svjetske burze su uzdrmane... Ali hoće li, i kada točno, doći do nove globalne krize, i koliko će biti snažna, nitko ne može predvidjeti. Zna se jedino da je glavni generator Amerika, ali da je Europa ipak na klimavijim nogama.

I njemačka centralna banka Bundesbank prošlog je tjedna u svojoj redovitoj mjesečnoj analizi objavila da se njemačko gospodarstvo nalazi na rubu ulaska u recesiju. Bundesbank ističe da je "njemačka konjunktura tijekom ljeta 2019. godine ostala bez zamaha" te da je to jedan od razloga zašto je moguća recesija. Već na proljeće njemački je BDP pao za 0,1 posto, a ako se pad nastavi i u drugom kvartalu, onda se može i službeno govoriti o recesiji. Uz to, njemačko gospodarstvo ne pokazuje znakove oporavka, izvijestio je prošlog tjedna i državni statistički ured Destatis.

Glavni su razlog kontinuiranog posustajanja aktivnosti slab izvoz i kontinuirani pad industrijske proizvodnje. Tek će se vidjeti hoće li se izvoz i industrija oporaviti prije nego što povuku za sobom i domaće pokazatelje, poput zaposlenosti i potrošnje, napominju u Bundesbanku. Inače, izvozno orijentiranu njemačku industriju koče usporavanje svjetskog gospodarstva i neizvjesnost koju generiraju trgovinski sukob SAD-a i Kine te Brexit. Njemački ministar financija Olaf Schulz ipak je naglasio da Njemačka ima dovoljno prostora u proračunu za borbu protiv ekonomskih kriza, nagovijestivši da bi vlada za dodatne troškove mogla osigurati do 50 milijardi eura. Schulz je priznao da u vladi raspravljaju o potrošnji financiranoj zaduživanjem. Naglašava ipak da u dobrim vremenima država mora živjeti u okviru svojih mogućnosti, između ostaloga i zato da bi mogla intervenirati u lošim vremenima. Schulz je podsjetio da je globalna financijska kriza 2008./2009. Njemačku stajala otprilike 50 milijardi eura, i dodao: "Moramo moći prikupiti toliko (novca). Mi to možemo - to je dobra vijest".

Američki ekonomisti unatoč optimističkim prognozama predsjednika Donalda Trumpa idu još dalje te su manje optimistični u odnosu na europske im kolege. Potvrdilo je to i najnovije istraživanje koje se vremenski poklopilo s učestalim napadima Trumpa na središnju banku i njegovim zahtjevima da FED (sustav federalnih rezervi) uvede poticajne mjere. "Spreman sam na sve. Mislim da nismo u recesiji. Ide nam jako dobro. Naši su potrošači bogati", kazao je Trump te dodao: "Osigurao sam goleme porezne olakšice, što znači da su im džepovi puni. Većina ekonomista zapravo kaže da nećemo imati recesiju. No, stanje je u ostatku svijeta lošije nego kod nas".

Ekonomisti su skeptični kada su u pitanju trgovinski ratovi i njihovo širenje koje je zapodjenuo američki predsjednik, naročito onaj s Kinom. Takvo su mišljenje formirali i prije no što je Trump najavio novi krug carina od 10 posto na preostali kineski uvoz u vrijednosti 300 milijardi dolara.

Sve u svemu Europa i svijet u velikoj su neizvjesnosti, no za nas je najvažnije kako bi se nova recesija mogla odraziti na hrvatske prilike. Hrvatski ministar financija Zdravko Marić kaže: "Točno je da smo u nekim stvarima daleko bolji i stabilniji nego 2008. godine, kada je započinjala prva kriza, ali u mnogima baš i nismo. Imamo cijela područja koja tranzicija još nije dotaknula. Kada na to upozorim, kažu mi da ne znam na problem gledati politički. Ali na kraju, kad stvari krenu nizbrdo tu više nema neke politike, tada se samo svode računi", nedavno je izjavio ministar.

Upitan što je Vlada učinila kako bi Hrvatska spremno dočekala svjetsku recesiju koju najavljuju ekonomisti, premijer Plenković je naglasio da Vlada radi sve da raste otpornost hrvatskog gospodarstva, napomenuvši i da se moraju pratiti ekonomska kretanja u zemljama s kojima Hrvatska ima visoki stupanj trgovinske razmjene. Istaknuo je i da je rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mnogo veći nego prosjek EU-a.

Naši eminentni ekonomisti Velimir Šonje, Damir Novotny i Maruška Vizek, uvjereni su da ako do krize i dođe, ona će biti slabija nego 2008. i, što je još važnije, hrvatsko gospodarstvo je u boljem stanju nego prije 11 godina. Ipak ima i drukčijih mišljenja. "Naš okidač je pad izvoza u Italiji i Njemačkoj. Kriva je struktura ekonomije kakvu imamo. Hrvatska se koncentrirala na sezonski turizam te dnevno rentanje nekretnina i na obali i u metropoli. Ne možemo svi živjeti od rente - to je lažna iluzija u nestabilnoj Europi migranata", izjavio je nedavno bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac, koji smatra da je hrvatska ekonomija i dalje slaba, i da bi nam se mogao dogoditi scenarij iz 2008. Međutim, dio ekonomskih stručnjaka ne slaže se u potpunosti s bivšim SDP-ovim ministrom financija.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek ističe kako je priroda poslovnih ciklusa takva da su recesije neizbježne i da se periodično ponavljaju. "Neupitno je da će se recesija kad-tad dogoditi, samo je pitanje kada. Međutim, ako mediji budu sustavno kreirali kolektivnu recesijsku psihozu, recesija nam se onda može dogoditi i prije nego što bi se dogodila normalnim putem (djelovanjem ekonomskih sila), jer priče i poruke koje mediji odašilju utječu na očekivanja i ponašanja građana i poduzetnika, a onda ta promijenjena očekivanja i ponašanja mogu negativno utjecati na ekonomske ishode. Drugim riječima, neopravdano zazivanje recesije u ovako lomljivom gospodarstvu poput hrvatskog može dovesti do prijevremene recesije", izjavila je svojedobno za tportal Vizek.

Kad je riječ o otpornosti Hrvatske na novu globalnu financijsku krizu, Vizek kaže: "Hrvatska je iz recesije izišla prije četiri godine i, nažalost, nije provela reforme koje bi joj pomogle da lakše preživi sljedeću recesiju. Fiskalna pozicija može biti vrlo varljiva, jer stojimo bolje zbog povoljne cikličke situacije, odnosno zato što nam se povećavaju javni prihodi, a ne zato što smo smanjili javne rashode. Treba podsjetiti i da se javni dug pred krizu iz 2008. iz istih razloga smanjivao i da je iznosio 35 posto BDP-a, da bi tijekom krize dosegnuo 85 posto BDP-a", istaknula je Vizek.

Velimir Šonje, ekonomski analitičar i konzultant te vlasnik tvrtke Arhivanalitika, smatra kako je hrvatsko gospodarstvo uspjelo ojačati toliko da bez obzira na eventualno usporavanje globalne ekonomije ima snagu u 2019. održati rast iznad dva posto BDP-a. "U Hrvatskoj imamo dovoljno vremena za neutralizaciju eventualnog prvog vala negativnih utjecaja, ako bi se uskoro pojavili. Ima prostora za rast investicija i bolje povlačenje sredstava iz fondova EU-a, tako da sporiji rast izvoza uz nastavak rasta domaće potrošnje i ulaganja zbog povlačenja sredstava iz fondova EU-a ne mora značiti i znatno sporiji rast BDP-a", napisao je Šonje na portalu Ekonomskog laba.

Analitičar i konzultant Damir Novotny je optimističan kad gleda na snagu hrvatskog gospodarstva u slučaju globalne recesije: "Domaća je ekonomija 2008. nespremno dočekala zaustavljanje dotoka novca iz inozemstva. Banke su tad prestale kreditirati kako državu, tako i privatni sektor. Sve je bilo stalo. Danas je privatni sektor spremniji nego prije. Zahvaljujući ulasku u EU rizik je bolje raspoređen, jer su tvrtke više orijentirane na izvoz. Poduzeća su vitalnija. Domaće banke su u nikad boljem stanju, a devizne rezerve su više nego ikad u povijesti. Uglavnom, situacija u monetarnom sektoru je mnogo, mnogo bolja nego 2008. Ono što je loše to je visina javnog duga. Ako bi se zaustavilo refinanciranje, onda bi se javni sektor našao u problemima".

Naravno, i u Hrvatskoj je velik broj ekonomista koji ne misle ni približno tako optimistično, ali i onih koji sve skupa s pravom ili ne relativiziraju poput publicista Borisa Postnikova koji je za regionalni portal Bilten napisao: "Najave nove ekonomske krize dio su medijskog repertoara već nekoliko mjeseci. Uzroci i prognoze variraju, a pogrešnih odgovora nema: svatko govori iz vlastite ideološke pozicije... Možda ste primijetili, možda i ne, ali na medijskim marginama već neko se vrijeme množe predapokaliptične najave nove svjetske ekonomske krize: samo u posljednjih godinu dana kod nas su objavljeni deseci takvih priloga".

Ako je nešto zajedničko domaćim odjecima mutnih globalnih proročanstava, onda je to da se u najavama krize nepogrešivo razilaze. Jedni prizivaju ‘mračnu budućnost‘, krizu koja će biti ‘razornija od prethodne‘ i ‘uništiti Hrvatsku‘, drugi biraju mirnije tonove i oprezno ističu pozitivne pomake domaće ekonomije u odnosu na 2008... Jedino što pouzdano znamo o idućoj krizi - kao što nas s vrhunaca papagajske mudrosti ovih dana podsjećaju mediji - jest to da će prije ili kasnije doći: možda će biti blaža od prošle, možda oštrija. Znamo i da će se - kao što mediji složno prešućuju - vratiti ekonomska i socijalna pitanja u središte političkih sukoba", zaključuje Postnikov.