Ekonomija
STRAH OD SVINJSKE KUGE

Zaposleni na farmi ne smiju biti lovci
Objavljeno 29. kolovoza, 2019.
Neke od mjera su dezobarijere, obvezna dezinfekcija odjeće i obuće za farme, vozila, neunošenje suhomesnatih proizvoda

Na samo 100-tinjak kilometara, kolika je udaljenost između Bajakova i Beograda, približila se afrička svinjska kuga (ASK) hrvatskim svinjogojcima, nakon što je potvrđena u beogradskoj okolici, s tim što je lani stigla i u Mađarsku, no kod divljih svinja, glavnih vektora širenja.Svinjogojci su ozbiljno shvatili opasnost iz susjedstva i provode stroge biosigurnosne mjere. Jer cijena je previsoka – ova zoonoza uzrok je goleme ekonomske štete, smrtnost je i zbog jedne zaražene svinje 100-postotna, jer cjepiva nema, pa je jedina sigurnost eutanazija cijelog uzgoja, a u zonama u krugu od 3 i 10 km uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana.
- Nije pitanje hoće li se pojaviiti, nego kada, doslovno koji dan. Spremam se na sajam u Gudovcu i pitam se hoće li do tada - kaže svinjogojac Antun Golubović iz Đurića.

Na farmu ni "meza"
Najcrnji scenarij - ASK može dovesti u pitanje svinjogojstvo jedne zemlje - u RH to je godišnja proizvodnja od 1,1 milijuna svinja, u vrijednosti od oko milijardu kuna. Propast te proizvodnje povukla bi za sobom mesnu, prerađivačku industriju, refleksije na gospodarstvo. Sve biosigurnosne mjere na farmi u Punitovcima provodi i Goran Jančo.
- Dezobarijera, što se redovito prazni, čisti i kontrolira, žičana ograda oko farme, zaposlenici ne smiju biti lovci, ići u lov. Zabranjeno je i donošenje suhomesnatih proizvoda svinjskog podrijetla na farmu, vodi se evidencija ulaska i izlaska, obavezno je tuširanje i presvlačenje jer odjeća i obuća koje su na farmi moraju tu i ostati, dezinficiraju se vozila. Naši zaposlenici koji rade sa svinjama kod kuće nemaju uzgoj svinja - nabraja Jančo.
Jer rizik je prevelik – na njegovoj je farmi 226 krmača s godišnjom produkcijom do 6000 svinja. - Ove mjere provodimo kao preventivu i zbog niza ostalih bolesti koje nisu tako medijski eksponirane ni ekonomski štetne kao ASK, no, uđu li na farmu, godinama se boriš s tim i lošim rezultatima, pa se mjera permanentno pridržavamo - kaže Jančo. U veljači su ovlaštene veterinarske organizacije krenule u češljanje 50.000 farmi svinja, koliko ih je u Jedinstvenom registru domaćih životinja, a zbog provjere drže li se biosigurnosnih mjera vezanih uz prevenciju, rano otkrivanje i sprječavanje širenja ASK, koja od 2014. hara Europom. Direktor Veterinarske stanice Đakovo Ante Strmotić, a koja je od 1. kolovoza ponovo ovlaštena veterinarska organizacija, kaže da je s 4. kolovoza završila provedba kategorizacije gospodarstva na kojima se drže svinje prema biosigurnosti.
Nema naknade

– Nakon navedenog roka bit će još jedan krug obilazaka farmi, i to onih koje zbog nekih tehničkih razloga u prvom krugu nisu posjećene i onih koje su u međuvremenu tek otvorene, da se otkloni svaka sumnja na terenu - kaže Strmotić. Kada je riječ o strahu od širenja ASK iz Srbije, podsjećamo da RH kao članica EU-a primjenjuje pravila i propise kojima se regulira uvoz u EU živih životinja, svježeg mesa i proizvoda od mesa u skladu s rizikom i zdravstvenim statusom treće zemlje, pa tako još od ožujka 2010. iz Srbije ne uvozimo ni žive svinje ni svježe meso. I BiH je zbog pojave ASK privremeno zabranila uvoz svinja i svinjetine iz Srbije. – Svaki ozbiljan farmer pridržava se mjera, oni koji ne - nisu ozbiljni svinjogojci - kaže Jančo. Jedna od mjera na terenu - odstrel divljih svinja, prema Naredbi o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, do 50 %, što je počeo krajem 2019., kaže predsjednik Lovačkog saveza OBŽ-a Zlatko Stolnik, traje i dalje. - Rasprostranjene su podjednako, možda manje u Baranji, zbog žice na granici s Mađarskom - kaže Stolnik. U lovnoj godini 2018./2019., od stupanja na snagu Naredbe do travnja 2019., odstrijeljeno je više od 28.580 divljih svinja. U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju da neprovođenje mjera u slučaju pojave ASK za posljedicu ima gubitak prava na naknadu štete. Suzana Župan
Tek se oporavio od poplava iz 2014.
Sve biosigurnosne mjere provodi i Antun Golubović, u čijem je uzgoju 200 svinja. Ima vanjski ispust i mora imati i žičanu ogradu i električnog pastira. - Tek sam se nedavno oporavio od poplava 2014., kada sam izvukao 110 svinja, a krmače pretrpjele stres. S ASK će mi trebati da se izvučem i sedam-osam godina. Polovina se svinjogojaca od nje neće oporaviti. Kada je, prije deset godina, bila klasična kuga - cijelo selo bilo je u karanteni. Prije je bila ptičja gripa, nedavno bolest kvrgave kože, a sada to nitko i ne spominje, sada je ASK... - vrti glavom Golubović.
Možda ste propustili...

U FOKUSU OVOTJEDNA SJEDNICA ECB-A

Euro skliznuo prema dolaru

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana