Hrvatska će 2022. godine uvesti novi, elektronički sustav naplate cestarine sa slobodnim prolaskom vozila, bez njihovog zaustavljanja na naplatnim postajama (NP). Time ručna naplata i brklje odlaze u povijest, a novim se načinom protočnost uvelike povećava, u Hrvatskim autocestama kažu da ručna naplata ima kapacitet oko 200 vozila po satu, a novi sustav i do 3000. Još od prije postoje najave da će naplata cestarine biti automatizirana, što će se reflektirati na sadašnju zaposlenost na NP-ima, a konkretizirane su u srpnju kada je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predstavilo novi sustav.

Najave o novom sustavu autocesta A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj dočekuje u trenu kada na njoj, podaci su HAC-a, cestarinu naplaćuje - 30 blagajnika. Rade na četiri naplatne postaje - Osijek, Čepin, Đakovo i Svilaj. Ne zaboravimo da se Slavonikom zasad prometuje na samo njene dvije trećine planirane trase – od 88 km (od granice s Mađarskom do granice s BiH), u tri je faze dosad sagrađeno 58,7 km. Brojnost blagajnika na nevelikoj i još uvijek ne u punom profilu prometujućoj Slavonici u HAC-u pojašnjavaju režimom rada 0-24, da je u rad kroz tri smjene i u međusmjenama potrebno odrediti optimalan broj ljudi. Usporedbe radi, na drugoj, dobrim dijelom slavonskoj autocesti "veteranki", dugoj 307 km - A3, Bregana - Zagreb - Lipovac, na 18 NP-a radi 155 blagajnika.

- A3 i A5 povezane su u zatvoreni sustav naplate koji ima tri čeona NP-a - dodaju u HAC-u. Na svim autocestama i na NP most Krk (pod upraviteljem HAC-a i Autoceste Rijeka - Zagreb, ARZ) stalno je zaposleno 614 blagajnika, a rade na ukupno 77 NP-a.

- Svako NP je specifičan - ukupni promet i veličina NP-a, vikend-promet, uloga u preusmjeravanju prometa kod zatvaranja dionica zbog vremenskih nepogoda i prometnih nezgoda, otvoreni/zatvoreni sustav naplate, blizina graničnog prijelaza, trajektnog pristaništa i sl., a o čemu ovisi potrebni broj blagajnika u pojedinoj smjeni odnosno međusmjeni - pojašnjavaju u HAC-u. Dodaju i da organizacija rada u međusmjenama smanjuje potrebni broja blagajnika, jer oni počinju s radom kada se očekuje najveći intenzitet prometa.

Novi će se sustav naplate temeljiti na kombinaciji dvaju suvremenih i provjerenih tehnologija: naplati putem unaprijeđene verzije ENC uređaja ugrađenog u vozilo i automatskog sustava očitavanja registarskih oznaka koje pripadaju u provjerene tehnologije koje se primjenjuju u EU-u.

Tako će upotreba ENC-a biti obvezna za teška vozila, dok će korisnici lakih vozila imati mogućnost izbora. Priređivači studije nisu zanemarili ni visoku sezonalnost i činjenicu da gotovo 85 posto turista u RH dolazi cestovnim putom, pa je ponuđeno rješenje za korisnike koji nemaju potrebu nabavke ENC-a, odnosno nisu česti korisnici autocesta. Sustav će istodobno biti interoperabilan s postojećim elektroničkim sustavima naplate u EU-u, a nakon početne implementacije na dionicama HAC-a i ARZ-a očekuje se uvođenje i na dionicama ostalih koncesionara u RH, najavljuju u HAC-u, gdje su već duže pod očekivanjima da povuku rezove racionalizacije. Na naš nedavni upit o tome, podsjećaju da je u 2018. provedeno financijsko restrukturiranje u sklopu projekta modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora sa Svjetskom bankom te da je u tijeku tehničko i operativno restrukturiranje s krajnjim ciljem racionalizacije poslovanja, pa je na dan 31. prosinca 2017. u HAC-u na neodređeno bilo 2953 zaposlenih, a na dan 8. kolovoza 2019. njih gotovo 300 manje - 2670.

Zasad je prerano precizirati brojke kako će se novi sustav odraziti na zaposlenost na naplati cestarine, no već već sada je jasno da klasičnog sustava naplate više neće biti. Procjenjuje se da će novi sustav, bez potrebe za većim nadogradnjama, učinkovito funkcionirati bar 15 godina, dok bi na mjesečnoj bazi uštede mogle iznositi oko 13 milijuna kuna u odnosu na trenutačni sustav koji obilježavaju visoki troškovi naplatnih mjesta, blagajnika, transporta gotovog novca i sl. Plan je da će se zamišljene uštede s novim sustavom naplate odraziti na daljnje smanjenje cestarskog duga na kojem već sada, nakon provedenog refinanciranja, ističu u HAC-u, država na kamatama godišnje štedi oko 50 milijuna eura.