Zadro: Loša vremena su iza nas, tržište postoji, u okruženju je deficit za šećerom od milijun tona
Objavljeno 26. kolovoza, 2019.
Hrvatska industrija šećera jedno je od najvećih spajanja u Hrvatskoj
Tri domaće šećerane ove će godine imati prvu kampanju prerade šećerne repe udružene pod radnim nazivom Hrvatska industrija šećera. Tvornica šećera Osijek, Viro tvornica šećera Virovitica i Sladorana Županja lani su krajem prosinca potpisale ugovor o udruživanju svojih proizvodnih kapaciteta, znanja i poslovnog iskustva u zajedničko trgovačko društvo koje će obavljati djelatnosti objedinjene proizvodnje i prodaje šećera na tržištu.
Osnovni cilj objedinjavanja hrvatske industrije šećera stvaranje je većeg i efikasnijeg poslovnog sustava koji u uvjetima rastuće liberalizacije i pojačane konkurencije na europskom tržištu, nakon ukidanja sustava proizvodnih ograničenja, može na ekonomski održiv način konkurirati regionalnim i drugim europskim i globalnim sudionicima na tržištu šećera, na kojemu djeluje i hrvatska industrija šećera. Ekonomsko održivo poslovanje hrvatske šećerne industrije jamac je očuvanja i nastavka strateški važne proizvodnje šećerne repe u Hrvatskoj. U novom društvu Tvornica šećera Osijek drži 40 posto udjela, a Viro tvornica šećera i Sladorana zajedno 60 posto.
Povratak u normalu
- To je jedno od najvećih spajanja u Hrvatskoj u posljednjih pet godina, tri velike tvrtke, a svaka je jako važna za svoj kraj. Iskreno, mislio sam da ćemo to završiti za 15 dana, ali bilo je milijun birokratskih prepreka, problema… Do sada je odrađeno 90 posto posla i vjerujem da ćemo do 15. rujna dogurati do 95 posto, a do kraja godine u kompletu završiti ono što je bila ideja, a to je da se sve tri šećerane stave pod jedan šešir – ističe Željko Zadro, predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera. Na taj se način, naglašava, garantira opstojnost industrije šećera, proizvodnje šećera i proizvodnje šećerne repe u Hrvatskoj. Napominje da u devet zemalja Europske unije postoji takva organizacija, i to su uglavnom male zemlje.
- Bitno je naglasiti da u okruženju Republike Hrvatske postoji tržište, deficit za šećerom je veći od milijun tona, znači nije problem plasmana. Problem su bili nemili događaji i poremećaji na tržištu, viškovi i nesnalaženje u prijelazu s organizirane kvotne proizvodnje na tržišno nadmetanje, kao i u slučaju mlijeka iz 2015. i 2016. godine – kazao je.
S olakšanjem je ustvrdio da se industrija šećera, za koju se pričalo da će propasti te su se predviđali razni scenariji, oporavila i uspjela prebroditi najteže dane.
- Vraćamo se u normalu i u jednu dobru godinu, jer posljednje dvije zbilja su bile živi pakao. Loša vremena su iza nas, bilo je doista grozno, opasno i žalosno živjeti posljednje dvije godine. Od 2002. sam izravno uključen u industriju šećera, bilo je i dobrih i loših godina, ali nikada nije bilo kao u posljednje dvije, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi. Sektor šećera, koji je godinama bio poznat kao jedan od najmoćnijih, najbogatijih, s golemim ulaganjima u cijeloj Europskoj uniji, bio je suočen s propašću. Ukupni gubitak u tom razdoblju premašio je 2,5 milijardi eura i da nije bio toliko jak i moćan, vjerojatno ne bi sve to ni izdržao. Došli smo sada, hvala Bogu, do trenutka kada se trend cijena okreće prema gore. Konačno smo krenuli uzlaznom putanjom, cijena šećera se oporavlja i mnogo je bolje nego prošle godine - zaključio je Zadro te naglasio da je učinjeno mnogo od strane Ministarstva poljoprivrede. Pokazan je interes da je industrija šećera i proizvodnja repe strateška za Republiku Hrvatsku, što ipak, ustvrdio je, jamči neku sigurnost.
Dugoročna suradnja
Ove će godine sve tri tvornice preraditi ukupno oko milijun tona slatkog korijena i proizvesti oko 130 tisuća tona šećera. Tvornicu u Županji u srijedu će posjetiti i premijer Andrej Plenković sa suradnicima. Zadro očekuje dobru kampanju i normalnu cijenu šećera koja će, ustvrdio je, zadovoljiti i kupce i proizvođače repe, jer postoji jedan varijabilni dio u otkupnoj cijeni repe koji ovisi o cijeni šećera. Naime, proizvođači imaju zajamčenu cijenu repe, plus dodatak ako cijena šećera raste.
A to će značiti da će repa, koja će biti prerađena u ovogodišnjoj kampanji, biti plaćena s dodatnim bonusom.
- Bit će nam veliko zadovoljstvo proizvođačima platiti razliku. Jer ta razlika u cijeni koju će dobiti zbog većih cijena šećera garantira i opstojnost nas koji taj šećer proizvodimo. Cijena šećera ne mora biti previsoka da naši kupci, od kojih u konačnici svi živimo, budu opterećeni. I tih 550-560 eura za tonu cijena je koja osigurava dobar i siguran život svima u industriji šećera - kazao je Željko Zadro.
Očekuje da će sljedeće godine doći i do povećanja površina pod slatkim korijenom. S obzirom na to da šećerna industrija ovisi o primarnoj proizvodnji šećerne repe, zamolio je proizvođače da ih podrže. Kazao je da će upravo od njih zavisiti hoće li u Hrvatskoj ostati raditi jedna, dvije ili tri šećerane, koje ujedinjene pod istim krovom, uz osiguranje dovoljnih količina slatkog korijena, što je osnovni preduvjet, zasigurno imaju bolju, sigurniju i perspektivniju budućnost, negoli razjedinjene kao do sada.
Član Uprave Hrvatske industrije šećera Ivo Rešić najavio je da će se u dogledno vrijeme ići na oblik dugoročne suradnje s proizvođačima i dugoročnog ugovaranja, da mogu planirati što će sijati idućih godina i imati čvrst i poznat plodored, "a ne da smo iz godine u godinu primorani to sve mijenjati". Također je naglasio kako više od 60 tona repe po hektaru, koliki su sada prosječni prinosi, više nije rekordna proizvodnja kao što je to bila do prije nekoliko godina. Letvica u ostvarenju proizvodnih rezultata svake se godine diže na više.
Marija Lešić Omerović
preživjeli
DVIJE KRITIČNE GODINE
Željko Zadro
predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera
Problem su bili nemili događaji i poremećaji na tržištu, viškovi i nesnalaženje u prijelazu s organizirane kvote proizvodnje na tržišno nadmetanje
Zadržati kontinuitet
Povećanje prosječnih prinosa šećerne repe, ističe član Uprave HIŠ-a Ivo Rešić, govori o poboljšanju tehnologije i korištenju sve boljih i kvalitetnijih repromaterijala, a svaki je detalj u ovoj proizvodnji sada jako važan. "Moramo zajednički tražiti najbolja rješenja i u samom genetskom potencijalu i svim tehnološkim operacijama. Jako su velike razlike u prvim pretkampanjskim analizama - od nezadovoljavajuće niskih digestija do rekordno visokih postotaka sadržaja šećera u repi i cilj nam je zajednički naći ‘obrazac‘ i visoku proizvodnju zadržati u kontinuitetu‘‘, zaključio je Rešić.
Strateška industrija
Pomoćnik Ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić ističe da je šećer jedan od najvažnijih hrvatskih izvoznih prehrambenih proizvoda, i to tako treba i mora ostati. I svi potezi koje Ministarstvo čini idu i ići će u tom smjeru.
"Da možemo biti konkurentni pokazuje 2016., kada smo imali proizvodnju od 11,2 tone šećera po hektaru. To znači da se možemo nositi i uspoređivati s rezultatima koje ostvaruju razvijene članice EU-15", ustvrdio je. Nakon ukidanja proizvodnih kvota u listopadu 2017. nastupila je velika kriza na tržištu šećera, u Ministarstvu su reagirali nacionalnim mjerama i na razini EU-a i tražili pokretanje tržišnih mjera kako bi pridonijeli opstojnosti proizvodnje šećera i šećerne repe. "To je strateški cilj RH i nama je presudno važno zadržati proizvodnju repe, zadržati šećeransku industriju i pozdravljamo sve napore koje su poduzeli na ujedinjavanju kako bi bili što konkurentniji", ističe Karalić.