Novosti
MERKEL VJERUJE DA JE DO 31. LISTOPADA MOGUĆ DOGOVOR

Zbog ekonomskih interesa Njemačka smekšala politiku i nikako ne želi tvrdi Brexit
Objavljeno 24. kolovoza, 2019.
Francuska zagovara tvrđu politiku, što sada može dovesti u pitanje europsko jedinstvo

Irski backstop, zaštitni mehanizam za izbjegavanje vraćanja tvrde granice između Irske i Sjeverne Irske, postao je glavni kamen spoticanja u pregovorima vodećih zemalja Europske unije i Velike Britanije oko Brexita. Kako vrijeme istječe i kako se bliži famozni 31. listopada, za kada je najavljen izlazak Velike Britanije iz Europske unije, svaka se izjava pomno razmatra i tumači onako kako pojedinim stranama odgovara. Britanski premijer Boris Johnson je nakon razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu ustvrdio kako mu je dano 30 dana da pronađe rješenje za irski backstop, no on je neumoljiv u želji da se taj zaštitni mehanizam mora u cijelosti ukloniti iz sporazuma o izlasku te ga smatra antidemokratskim, jer narušava suverenitet britanske države. Merkel je, međutim, dan nakon toga pojasnila kako nije dala Velikoj Britaniji trideset dana da pronađe rješenje za irski backstop, što se tvrdilo, nego da je htjela naglasiti koliko malo vremena preostaje prije planiranog britanskog izlaska iz Europske unije.


Merkel smekšava retoriku

"Rekla sam da ono što se postigne u dvije ili tri godine može biti postignuto i u 30 dana. Bolje rečeno, može se reći da je to izvedivo do 31. listopada", rekla je njemačka kancelarka, dodavši da nije stvar u 30 dana, nego je to rečeno kao primjer kako bi se naglasila činjenica da se to mora postići u kratkom razdoblju, jer je Britanija najavila da Europsku uniju želi napustiti 31. listopada.


Ta je izjava ubrzo protumačena kao smekšavanje retorike njemačke kancelarke prema Britaniji, a francuski predsjednik Emmanuel Macron u četvrtak je britanskom čelniku poručio da nema dovoljno vremena za pregovaranje o potpuno novom dogovoru.


Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je uvijek do sada, kada je bila riječ o Brexitu, europska politika bila potpuno jedinstvena, a da ovaj put Francuska zagovara puno tvrđu politiku negoli Njemačka, čijih je više ekonomskih interesa vezano uz to da se tvrdi Brexit ne dogodi.


- Vidjet ćemo hoće li tu doći do krunjenja europskog jedinstva. Britanci su idejom Brexita igrali na to da će do toga doći, međutim Junckerova je komisija spriječila to i vrlo je skrupulozno poštovala načelo solidarnosti zemalja članica i Europska je komisija tvrdo štitila europski interes. Vidjet ćemo hoće li se to nastaviti, pretpostavljam da će se unatoč ovoj mekšoj retorici Angele Merkel prema Borisu Johnsonu ta politika solidarnosti nastaviti - kaže Gjenero.


On sadašnju situaciju opisuje "igrom kukavica". U teoriji igara to je igra u kojoj se na uskom mostu nađu dva automobila, a igra se sastoji u procjeni tko će se prije prepasti, skrenuti i odustati od daljnje utrke. Tu je rizičnu igru izabrao i Johnson, procjena je našeg analitičara.
Prijetnja više sličnih "exita"

- Europska strana, kojoj u slučaju neuspjeha s Brexitom prijeti više mogućnosti takvih "exita", ima manje razloga za odustanak i više razloga ići do kraja nego britanska strana. S druge strane, kompletna Johnsonova politička paradigma svedena je na to da izvede Britaniju iz Europske unije. I on nema alternative za to. Situacija je u Britaniji takva da je vrlo malo vjerojatno da bi moglo doći do takvih parlamentarnih promjena koje bi blokirale Borisa u njegovoj iracionalnoj politici - zaključuje Gjenero.


U prilog Johnsonovoj politici idu i službene brojke, objavljene ovih dana, da je imigracija u Veliku Britaniju do kraja ožujka ove godine bila najmanja od 2013. godine. Ogroman uzrok tog pada manji je broj imigranata koji stižu iz drugih članica EU-a nakon referenduma o Brexitu 2016.


Da je smanjenje migracija bio cilj odluke Britanije o izlasku iz EU-a, vjeruje i doc. dr. sc. Jadranka Polović, profesorica na kolegiju Međunarodna organizacija i Etika u međunarodnim odnosima Sveučilišta Libertas, dodajući kako rezultati referenduma o Brexitu nisu isključivo volja građana Ujedinjenog Kraljevstva.


- Zapravo je tu riječ o vrlo pomno oblikovanoj strategiji budućnosti Velike Britanije, odnosno njezine uloge u međunarodnim odnosima, njezine obnove statusa velike sile u novim okvirima jedne zajednice koja treba postati moćan geopolitički subjekt međunarodnih odnosa, a to su zemlje tipa Komonvelta. Odlučuje se nastupati zajedno sa SAD-om, Kanadom, Australijom, Novim Zelandom i to je nova politička grupacija u okviru koje će djelovati - tvrdi Polović.
Za nas nema promjena?

Također drži kako za nas sve te promjene neće imati znatnijih posljedica, jer i sada nema slobodnog i nekontroliranog ulaska iz zemalja članica EU-a.


- Britanija se ne slaže s europskim pristupom politici migracija i azila. Migracije su se ograničavale pod izlikom borbe protiv terorizma. Oni žele postaviti kontrolu ulaska, a u budućnosti će se opredijeliti za selektivnu migraciju, omogućit će se ulazak ljudima koji imaju određenu stručnu spremu, školu, novac, kapital... - kaže Polović, vjerujući kako se odnos između Europske komisije i Londona temelji na situaciju u Londonskom Cityju.


Gjenero pak ističe da se ne može tvrditi kako je smanjenje broja imigranata u Britaniji izravna posljedica Brexita.


- Migranti u ovom trenutku ne biraju Britaniju jednostavno zbog toga što je njezina perspektiva vezana uz prilično veliku nesigurnost i neizvjesnost. Ljudi pokušavaju smanjivati rizik i migrantima su Njemačka i skandinavske zemlje u ovom trenutku prvi izbor - naglašava naš politički analitičar.
Tomislav Prusina
Jadranka Polović
Zapravo je tu riječ o vrlo pomno oblikovanoj strategiji budućnosti Velike Britanije, odnosno njezine uloge u međunarodnim odnosima, njezine obnove statusa velike sile u novim okvirima jedne zajednice koja treba postati moćan geopolitički subjekt međunarodnih odnosa
Znatno manje imigranata iz EU-a
Unatoč padu zabrinutosti britanskih građana procesima migracija vlada britanskog premijera Borisa Johnsona planira uvesti ograničenja imigracije iz EU-a nakon što Britanci napuste Uniju, 31. listopada. U 12 mjeseci, do ožujka, u Veliku Britaniju uselilo se oko 612 tisuća ljudi, a iselilo se 385 tisuća, čime je migracijski saldo 226 tisuća. To je najmanji saldo od prosinca 2013., objavio je britanski državni statistički ured. Čak i nakon tih promjena saldo imigranata izvan EU-a blizu je rekorda od 236 tisuća, zabilježenog u 12 mjeseci do rujna 2018., a do ožujka ove godine zabilježeno ih je 219 tisuća. Znatno je pao broj EU imigranata, na 59 tisuća do ožujka, a 2015. taj je broj bio 218 tisuća.

To je jedna od najnižih brojki u posljednjih deset godina. Istraživanje agencije ICM iz 2019. pokazalo je da 53 posto Britanaca želi smanjiti imigraciju, a samo njih 13 posto želi povećanje. Samo 21 posto ispitanika ima izrazito negativan stav o imigraciji, nešto manje od onih koji imaju izrazito pozitivan.
Irci ne žele tvrdu granicu
Politički analitičar Davor Gjenero tvrdi da Irci danas na svaki način žele spriječiti stvaranje tvrde granice. "Alternativa je da Sjeverna Irska ne iziđe zajedno s Britanijom iz EU-a. Britaniju čekaju novi referendum u Škotskoj, pitanje Walesa i problem Irske, gdje treba biti svjestan da je demografska slika Irske promijenjena. Danas u Irskoj ima mnogo više katolika a znatno manje protestanata unionista nego što je nekada bilo. Irci čine veliku većinu stanovništva u Sjevernoj Irskoj", objašnjava Gjenero. U Škotskoj su baš obični ljudi, vjeruje, na prošlom referendumu glasovali racionalno, izbjegavši tako neizvjesnot koja je mogla nositi izlazak iz EU-a i gubitak stabilnosti koji donosi funta, a bez mogućnosti brzog uvođenja eura. Izlazak iz Britanije sada smanjuje te rizike, a u vrijeme tadašnjeg referenduma ih je povećavao.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana