Kako stati na kraj opadanju broja učenika i poplavi superodlikaša, pitanje je na koje očito još nemamo odgovor. Jer prema podatcima prezentiranima u Ministarstvu obrazovanja ovoga petka, u školama se nastavljaju negativni demografski trendovi i trend nabijanja prosjeka na 5,0. Ali kako zaustaviti roditeljsko pravdanje zapravo neopravdanih izostanaka djece s nastave, zna ministrica Blaženka Divjak. Najavila je: "Mijenjat ćemo pedagoški pravilnik".
Naime, u samo jednoj školskoj godini ostali smo bez sedam i pol tisuća školaraca (a istovremeno svjedodžbu je s čistim peticama dobilo tisuću i pol učenika više nego lani). No zasigurno su se gubitak djece, ali prije svega blaže tretiranje izostajanja iz škole, uvedeno prije dvije godine izmjenama pravilnika, pozitivno odrazili na smanjenje neopravdanih sati učenika. Tome svjedoči podatak Ministarstva od rekordnih više od stotinu tisuća neopravdanih manje nego lani!
Ovo je samo dio predstavljene statistike o izostancima, općem uspjehu, pedagoškim mjerama te demografskim trendovima u školama - a dostupne i široj javnosti putem aplikacije ŠeR (Školski e-Rudnik), koja je sada doživjela i svoje proširenje.
Iz navedene aplikacije vidljivo je da je u hrvatskim školama protekle školske godine 2018./2019. bilo 464.874 školaraca. To bi značilo da smo ostali bez 7467 učenika u odnosu na prijašnju godinu, i to većinom bez srednjoškolaca. Izgubili smo 6191 učenika, i tako došli na broj od 145.749 učenika srednjih škola. U pet slavonskih županija manjak je to više od dvije tisuće srednjoškolaca.
Loši trendovi
Iako ih je sve manje hrvatski školarci u prošloj školskoj godini s nastave su izostali gotovo 30,5 milijuna sati! A zaradili su 757.484 neopravdanih! Svaki učenik iz škole je prosječno izostao 65,52 sata i pripisao si 1,67 neopravdanih. Ovdje treba istaknuti da je ukupan broj izostanaka manji za 400 tisuća nego prošle školske godine, a broj neopravdanih sati smanjen je za točno 110 tisuća.
No to ne treba iznenaditi uzme li se u obzir da je gore spomenutim blažim tretiranjem izostanaka, odnosno izmjenama pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera od početka 2017. godine roditeljima omogućeno pravdanje izostanaka djeteta do tri uzastopna radna dana, i to više puta godišnje. Dakle, riječ je o izostancima za koje dijete nema liječničku ispričnicu. A roditelji, čini se, kako je i bilo očekivano, ovu pogodnost itekako koriste.
Naime, pogledamo li broj neopravdanih sati u školskoj godini 2016./2017., prije stupanja ovih izmjena na snagu, neopravdanih sati bilo je znatno više - točnije 894.422. Već nagodinu ih je 36.836 manje, da bi do završetka prošle školske godine pao za još više od stotinu tisuća. Jedno je sigurno - pravda se i ono što treba i ono što ne treba. Ali ne zadugo, odlučila je ministrica Blaženka Divjak.
- Nije svako opravdanje izostanaka u korist učenika dobro, pa će Ministarstvo izmijeniti Pedagoški pravilnik kako bi se ograničio broj izostanaka koje roditelji mogu opravdati - kazala je ministrica Divjak u petak.
Što se tiče školske godine 2018./2019., kao i proteklih godina, prema broju izostanaka prednjače učenici osnovnih škola - više od 319 tisuća osnovaca skupilo je više od 17 milijuna izostanaka. No kada je riječ o neopravdanim satima, većina, točnije 506 tisuća neopravdanih pripisuje se srednjoškolcima. S nastave su najviše markirali učenici trećih razreda te lani prikupili 161.320 neopravdanih izostanaka. Najviši broj neopravdanih izostanaka u strukovnim je školama, a najmanji u zdravstvenim.
Prema prosjeku neopravdanih sati po učeniku, najgori su bili školarci Međimurske županije, gdje je svaki učenik skupio gotovo pet neopravdanih. Drugo mjesto neslavne ljestivce bježanja sa sata drže učenici Osječko-baranjske županije, s prosječna dva neopravdana sata po učeniku (prosjek 2,07). S 0,71 posto neopravdanih po učeniku, najbolji su bili oni iz Krapinsko-zagorske te s 0,85 posto školarci iz Požeško-slavonske županije.
Kada je riječ o osnovcima, neslavni rekord bilježe sedmaši s više od 59.500 sati za koje nisu imali opravdanje. U ovoj statistici ističu se i oni najmlađi - prvašići, i to s više od 15.500 neopravdanih sati!
Superodlikaši
Prošlu školsku godinu hrvatski školarci završili su s općim uspjehom - 4,30. "Uspjeh općenito pada u srednjim školama i malo poraste na kraju zbog upisa na fakultet", rečeno je prilikom predstavljanja podataka novinarima (uz napomenu kako su trenutačno u ŠeR-u podatci o 444.771 učenika sa zaključenom ocjenom, što je 96 posto učenika, pa će podaci o ocjenama vjerojatno biti malo niži). Ali kao odlikaš, iz škole je izišlo 47,6 posto učenika! Time je nastavljen trend povećanja učenika s odličnim uspjehom na kraju godine, koji proteklih šest školskih godina eksponencijalno raste.
Raste i broj superodlikaša - oni čine čak 18,3 posto svih učenika. Tako je u odnosu na lani bilo gotovo tisuću i pol učenika koji su školu završili s čistim peticama. S prosjekom 5,0 iz škole je izišlo gotovo 81,444 tisuća učenika. Najveći dio, više od 25 posto, čine odlikaši iz Grada Zagreba, dok s 22 posto udjela slijede učenici iz Zagrebačke županije. Ministrica Divjak, smatra, nije točno razmišljanje većine da bolje ocjene daju učitelji u manjim, ruralnim sredinama.
- Moramo biti oprezni i promatrati podatke iz više perspektiva kako bismo izbjegli jednodimenzionalne interpretacije. Podatci pomažu u razbijanju mitova, primjerice, da učitelji i nastavnici u manjim sredinama češće daju dobre ocjene - izjavila je Divjak.
Nedovoljan opći uspjeh postiglo je 0,061 posto, odnosno 2714 učenika. To je za čak 1516 manje no lani.
Opći uspjeh srednjoškolaca čvrsta je četvorka uz prosjek 3,92. Bilo je gotovo 31.150 odlikaša, među kojima je onih s prosjekom 5,0 više nego prijašnje godine, čak 3385. Razred je palo 1835 učenika srednjih škola - najviše učenika prvih razreda (875).
Govorimo li osnovcima, oni su zaradili prosječni opći uspjeh 4,40. Više od polovine osnovaca razred je završilo s odličnim - njih 180.563. Najviše odlikaša je prvašića - više od 31.778, dok je najmanje odlikaša u sedmim razredima. No treba istaknuti da je razred palo čak 135 učenika prvih razreda osnovne škole. Najviše je prvašića sa zaključenom jedinicom u Koprivničko-križevačkoj županiji (23), u svih pet slavonskih županija prvi razred ponavlja 36 učenika.
A ovisno o tome što je vaše dijete učinilo, može mu biti izrečena pedagoška mjera opomene, ukora, strogog ukora, ili preseljenja u drugu školu. Takvih je kaznenih mjera lani bilo nešto manje, točnije 36.045. Tu se ističe 28 izrečenih mjera preseljenja u drugu školu - što je rekordan broj u zadnjih šest godina. Ova se mjera izriče zbog osobito teških neprihvatljivih ponašanja, ili zbog više od dva posto neopravdanih od ukupnog broja sati. U posljednjih šest školskih godina podijeljeno je drastično manje ukora - lani su ukorena 9194 školaraca, a u šk. god. 2013./2014. čak 21.193! No lani je bilo više strogih ukora, čak 541, dok je iz škole isključeno 397 učenika. Zabilježen je i porast pohvala (133.400).
Jasenka Pejaković
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak
"Moramo biti oprezni i promatrati podatke iz više perspektiva kako bismo izbjegli jednodimenzionalne interpretacije. Podatci pomažu u razbijanju mitova, primjerice, da učitelji i nastavnici u manjim sredinama češće daju dobre ocjene", smatra Divjak.
OTVARANJE ISTRAŽIVAČIMA I JAVNOSTI
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak kazala je da je "smisao Školskog e-Rudnika otvaranje Ministarstva istraživačima, medijima i općoj javnosti, ali i vrlo važan alat za oblikovanje prijedloga novih obrazovnih politika". Dodala je da "će podatci pomoći i kod bolje organizacije mreže škola, čiji je temeljni cilj da se osigura jednaka dostupnost kvalitetnog obrazovanja svima".
- Ako, primjerice, na području od dva do tri kilometra ima nekoliko škola koje imaju mali broj učenika i slabo su opremljene, predložit će se osnivačima da se one udruže i osiguraju bolje uvjete u poučavanju - kazala je Divjak. Aplikaciji ŠeR mogu pristupiti svi putem mrežne stranice Ministarstva znanosti i obrazovanja. Riječ je o jedinstvenoj aplikaciji preko koje zainteresirana javnost ima pristup određenome setu statističkih podataka iz e-Matice o svim školama u Hrvatskoj.