Đakovo

Đakovo se i ove godine odužilo Luki Botiću, pjesniku rođenom 1830. u Splitu, a koji je 1863. preminuo u Đakovu, na čijem Gradskom groblju mu je i grobnica. U srijedu je započeo đakovački dio programa 10. dana Luke Botića koji su još 18. kolovoza započeli u Kaštelima, a završeni su u Gorjanima. Đakovački dio programa je književno-glazbeni; započeo je u rock-klubu King, a glavna je tema Luka Botić - dobitnik prve hrvatske književne nagrade.

Brojem sudionika i programa ovo je dosad najbogatije izdanje, a pod pokroviteljstvom Osječko-baranjske županije, Grada Đakova i Grada Kaštela. Održano je 14 programa, u kojima je sudjelovalo više od 20 književnika, znanstvenika i glazbenika iz RH, BiH, Austrije i Vojvodine. U Kingu je predstavljeno treće izdanje Zbornika Dana Luke Botića pod nazivom Luka Botić, dobitnik prve hrvatske književne nagrade - 165 godina od prvog hrvatskog književnog natječaja i prve hrvatske nagrade u časopisu Neven.

U nastavku je održan program Pjesnici pjesniku, kojemu su, uz autore i predstavljače, nazočili i brojni gosti kojima se, uz Mirka Ćurića, obratio i Jurica Botić, predsjednik organizacijskog odbora Dana. Botić je istaknuo da Dani ulaze u novu, ozbiljniju fazu u kojoj će, nakon dosadašnjeg prinosa u izučavanju Luke Botića, naglasak biti na njegovu repozicioniranju na hrvatskoj stručnoj, ali i općoj javnoj sceni. Osim ponovnom otkrivanju i iščitavanju Luke Botića, ova manifestacija, kako je naglasio Botić, pridonijela je i umrežavanju i povezivanju dviju sredina – Dalmacije i Slavonije, a obje su važne za Botićev identitet i rad. Govorio je i predsjednik DHK-a Đuro Vidmarović, naglasivši da je ulaganje u kulturu ulaganje u budućnost. Predstavljena su i druga izdanja, a održan je i glazbeni program.

Program je započeo na Gradskom groblju kada su, i to na Botićev dan smrti, izaslanstva udruga i predstavnici gradova Đakova i Kaštela položili vijence na njegovu grobnicu. U nastavku, u Strossmayerovu Spomen-muzeju, održan je program Stopama Luke Botića - dva pjesnička glasa izvan hrvatskih granica – Joso Živković (BiH) i Josip Gujaš Đuretin (Mađarska) o kojemu su, predstavljajući i monografiju, govorili Đuro Vidmarović i Ružica Brkan. Gujaš Đuretin predstavljen je kao najveći pjesnik mađarskih Hrvata. - Ovime smo otrgnuli od zaborava, ubaštinili jedno veliko hrvatsko ime - poručio je Vidmarović, Nakon BiH i Mađarske, program u Spomen-muzeju ‘odveo’ je u Austriju; Mirko Ćurić i dr. sc. Robert Hajszan predstavili su izdavački pothvat - 25 svezaka Panonskog ljetopisa i Panonskog lista urednika dr. Roberta Hajszana (Panonski institut, Pinkovac, Austrija).