Objavljeno 22. kolovoza, 2019.
Osim iz RH, Velike Britanije i Tajvana, u ekipi su i arheolozi iz Makaa te SAD-a
VRBANJA
Bogata arheološka nalazišta pod humcima jedna su od dugočuvanih tajni spačvanske šume. Nakon deset sezona arheoloških iskopavanja brončanodobne nekropole Purić-Ljubanj te neinvazivnih istraživanja vršenih na još osamnaest sličnih nekropola na području spačvanskih šuma u protekle tri sezone, početkom kolovoza počela je 1. sezona arheoloških istraživanja na brončanodobnom naselju Tezga pokraj Vrbanje.
Njima će se upotpuniti slika o životu prapovijesnih zajednica na tom, dosad slabo istraživanom području.
Prapovijesni humci otkriveni 2007. godine uz veliku pomoć Vrbanjca Ivana Ćosića Bukvinog u spačvanskoj šumi pokraj Vrbanje bili su do tada arheološka nepoznanica. Na prvom od otkrivenih nalazišta, Purić-Ljubnju, pronađeno je 117 prapovijesnih humaka, a istraživanja su pokazala kako ova nekropola pripada razdoblju s prijelaza srednjeg u kasno brončano doba. Terenska istraživanja vršena su na ovom lokalitetu na tri humka sve do 2015. godine u suradnji između Zavičajnog muzeja Stjepana Grubera iz Županje, Sveučilišta u Southamptonu i Nacionalnog tajvanskog sveučilišta. Dodatni podatci o prapovijesnim lokalitetima na području spačvanskih šuma prikupljeni su neinvazivnim istraživanjima koje je u razdoblju od 2016. do 2018. godine vršila Udruga za arheološka istraživanja spačvanskog krajolika u katastarskim općinama Vrbanja, Soljani i Strošinci. Svih osamnaest arheoloških lokaliteta s prapovijesnim humcima, na kojima su se vršila snimanja, nalazi se u spačvanskoj šumi.
- Zajedno s nalazištem Purić-Ljubanj, ovi lokaliteti čine veći prapovijesni ritualni krajolik koji je smješten u šumskom prostoru između tokova rijeka Spačve i Ljubnja. Nalazišta su najvećim dijelom do danas ostala zaštićena šumom. Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su na koji su način članovi zajednice odavali počast svojim pokojnima, kako su se služili krajolikom u svrhu komunikacije te kako su tijekom dugo vremena sagrađivali vlastitu materijalnu kulturu i identitet - ističe arheologinja, mr. sc. Andreja Malovoz.
Za rekognosciranja vršenih prošle godine, naselje na Tezgi premijereno je i posnimljeno, a ove godine pristupilo se probnim arheološkim istraživanjima. Provodi ih Udruga za arheološka istraživanja spačvanskog krajolika uz suradnju Sveučilišta u Southamptonu i Nacionalnog tajvanskog sveučilišta, a međunarodnu ekipu ove godine, uz istraživače iz Hrvatske, Velike Britanije i Tajvana, upotpunjuju i arheolozi iz Makaa te Sjedinjenih Američkih Država. Ovogodišnja istraživanja uključuju probna iskopavanja prapovijesnog naselja na Tezgi, geofizička istraživanja prapovijesnog naselja, ali i magnetometarska snimanja nekoliko dosad neistraženih humaka na nekropoli Purić-Ljubanj, kao i daljnja arheološka rekognosciranja šireg područja.
Prvi naseobinski nalazi s Tezge su obećavajući, a arheolozi smatraju da je riječ o važnom prapovijesnom naselju koje će donijeti nove spoznaje o svakodnevici ovdašnjih brončanodobnih zajednica.
Marija Lešić Omerović
NASTAVIT ĆE
Sustavna arheološka istraživanja će se nastaviti u sljedećim sezonama, kao i opsežno rekognosciranje područja spačvanskog bazena u svrhu pronalaska svih povezanih brončanodobnih nalazišta, nekropola i naselja, kako bi se upotpunila arheološka karta ovog područja. Zbog zaštite nekropole Purić-Ljubanj na tom je lokalitetu zabranjena sječa stabala i ono danas predstavlja mjesto očuvane ne samo kulturne vrijednosti nego i prirodne ljepote. Kako bi se u budućnosti moglo što bolje prezentirati javnosti, u planu je uređenje cestovnog pristupa i gradnja arheološkog parka na Purić-Ljubnju. Sva do sada otkrivena nalazišta pod humcima od velike su važnosti za razjašnjenje mnogih povijesnih pitanja i uloge ovog dijela RH, kao raskrsnice tadašnjih putova između istoka i zapada.