Opet se podigla prašina oko Hrvatskog nogometnog saveza. Posljednjih dana otvoreno je dosta tema o kojima je bilo mnogo različitih mišljenja, ali najviše je duhove uzbudila priča u kojoj je Izvršni odbor HNS-a odbio prijedlog predsjednika Davora Šukera o smjeni izbornika U-21 reprezentacije Nenada Gračana.

Dio javnosti taj je čin protumačio kao početak kraja Šukerova predsjednikovanja u krovnoj kući hrvatskog nogometa. Špekulira se kako su mu dani odbrojeni, a kao njegov nasljednik već se spominje Marijan Kustić, izvršni direktor HNS-a, koji se u posljednje vrijeme prometnuo u jedno od najvažnijih lica u HNS-u. Iskreno, cijela je priča prilično nategnuta jer Šuker je za predsjednika ponovo izabran krajem 2017. godine, pa mu mandat još nije stigao ni do polovine, a u ovom trenutku nema nikakvih posebnih argumenata zbog kojih bi njegova funkcija bila ugrožena. Uostalom, o svemu se službenim priopćenjem oglasio i sam HNS, u kojemu se odlučno opovrgava priča o nepovjerenju unutar Izvršnog odbora prema Šukeru. Zapravo, odbijanje njegova prijedloga o smjeni izbornika Nenada Gračana dokazuje kako u HNS-u više jedan čovjek ne može sam donositi ključne odluke. Kada je god nekakva "gungula" oko HNS-a, uvijek je zanimljivo čuti razmišljanje jednog od senatora te organizacije i njezina dopredsjednika, Antu Vučemilović-Šimunovića:

- Povjerenje Izvršnog odbora HNS-a prema predsjedniku Davoru Šukeru uopće ne može biti tema razgovora ili rasprave. Uostalom, HNS je o njoj izdao priopćenje za javnost iza kojeg stoji cijeli Izvršni odbor.

Toliko od njega kada je u pitanju taj problem. No to nije jedina priča koja posljednjih dana okupira medijski prostor u Hrvatskoj. Mnogo se galame diglo i oko odgoda utakmica HT Prve HNL kako bi se klubovima koji nastupaju u Europi omogućila bolja priprema za te ispite. Iz Rijeke su čak tvrdili kako je postignut dogovor na IO-u da se utakmice odgađaju.

- Tema o odgađanju utakmica bila je predmet razgovora na jednoj od sjednica Izvršnog odbora, ali nikakva odluka glede toga nije donesena. Komisija za natjecanje HNL-a strogo je vodila računa o regularnosti prvenstva i ravnopravnosti svih klubova koji igraju u HNL-u. Kako bi nam liga izgledala kada bismo u svakom kolu odgađali dvije ili tri utakmice. To jednostavno ne bi imalo nikakvog smisla jer bi se sve razvodnilo, a klubovi bi se našli u vrlo neravnopravnom položaju jer neki od njih možda po dva ili tri tjedna ne bi igrali utakmice u tom slučaju. Uz to, treba voditi računa i o publici jer bi se odgađale najzanimljivije utakmice prvenstva koje imaju status derbija. Onda postoji i pitanje termina za odigravanje tih odgođenih susreta. Morali bi se igrati u doba kada su vremenski uvjeti kod nas na rubu regularnosti. I kakvog bi smisla tek to imalo? Treba znati kako je sljedeće godine i Europsko prvenstvo na kojemu će, vjerujemo, biti i Hrvatska, što dodatno sužava manevarski prostor u kalendaru natjecanja. Moram naglasiti kako na Plenumu klubova Prve lige uoči sezone, ni jedan od klubova koji su osigurali plasman u Europu, nije spominjao odgode - ispričao je Ante Vučemilović-Šimunović.

Kalendar natjecanja na početku sezone stvarno je prenatrpan za klubove koji igraju u Europi, ali o rješavanju tog problema trebala bi se pobrinuti i UEFA, a ne samo nacionalni savezi.

- Slažem se kako su određena poboljšanja na svim razinama oko kalendara natjecanja uvijek moguća. Međutim, naši klubovi koji igraju Europu trebali bi se primjereno pripremiti za te izazove. U većini europskih liga ne postoji praksa odgađanja utakmica zbog nastupa u europskim natjecanjima jer to ozbiljno može narušiti samu regularnost - kaže Vučemilović-Šimunović, pa dodaje:

- Odluku o neodgađanju utakmica HNL-a zbog Europe HNS je donio 2011. godine. Tada je Hrvatska na UEFA-inoj tablici bila 22., a danas smo 15., pa ćemo sljedeće sezone imati dva predstavnika u Ligi prvaka te pet ukupno na europskoj sceni - na kraju je Vučemilović-Šimunović dao najjači argument zašto odgode u HNL-u nisu dobro rješenje.