Građanska inicijativa Lex franak predstavila je u utorak prijedlog zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima kojim bi se riješio problem 125.000 obitelji s takvim kreditima te pozvala političare da ga podrže kako bi se usvojio u Saboru.

Inicijativa je na konferenciji za novinare istaknula kako želi pridonijeti konačnom rješavanju i okončanju problema nepoštenih, nemoralnih i neustavnih kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima (CHF), koji traje već cijelo desetljeće. Zakonski prijedlog dajemo na uvid cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, ponajprije dužnicima, koji su imali ili imaju kredite vezane uz CHF, Vladi i Saboru te svim nadležnim tijelima u postupku donošenja zakona i otvoren je za doradu, poručio je čelnik inicijative Božo Ivošević. Podsjetio je kako su se obraćali premijeru Andreju Plenkoviću, ministrima pravosuđa i financija Draženu Bošnjakoviću i Zdravku Mariću, no nisu dobili nikakav odgovor, a jedino ih je podržala predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

Zakonski prijedlog, bude li usvojen, omogućio bi dužnicima da ostvare povrat preplaćenih kredita bez sudskih postupaka i alat je građanima i politčarima, ustvrdio je Ivošević. Rekao je kako se Hrvatska udruga banaka opravdava da se sve radilo prema zakonu, ali ju u tome demantiraju pravomoćne presude hrvatskog i europskog pravosuđa. Jedna od autorica zakonskog prijedloga, odvjetnica Nataša Lisac, istaknula je kako su njime obuhvaćeni svi korisnici CHF kredita - oni koji su ih već otplatili, otplaćuju, kojima je kredit otkazan, onima koji su pod ovrhama ili su već izgubili dom zbog nemogućnosti vraćanja kredita. Napomenula je da su se u njegovoj izradi vodili presudom Europskog suda C 118/17, kojom je utvrđeno da dužnici koji su konvertirali kredite imaju pravo na odštetu. Suatorica zakonskog prijedloga Ana Galoši Comisso naglasila je kako zakonski prijedlog omogućava svim korisnicima CHF kredita potpunu restituciju i naknadu štete te da se obustavljaju ovrhe na prijedlog oštećenika do okončanja parničnog postupka. Njime se, dodala je, također omogućuju kraći sudski postupci, kao i smanjenje sudskih troškova i oslobađanje od sudskih pristojbi. Stoga trebamo podršku da se zakon donese i omogući obeštećivanje za preplaćene kredite, rekla je. Ekonomistica Tea Vrbka upozorila je kako je oko milijun građana u problemima zbog CHF kredita, koji su doveli do osiromašenja stanovništva, jer građani nisu mogli vraćati povećane rate kredita, koje su odlazile kao dobit u strane banke koje su nepošteno poslovale u Hrvatskoj. To je dovelo do drastičnog smanjenja osobne potrošnje, pada BDP-a i gubitka za državni proračun, ustvrdila je.