Dok službena poljoprivredna politika poljoprivredne proizvođače poziva na udruživanje u proizvođačke grupe i organizacije (PO), jer, kako ističu u Ministarstvu poljoprivrede, udruživanjem jačaju svoju poziciju u pregovorima prema otkupljivačima i trgovcima, lakše nabavljaju repromaterijal, a zajedničkim marketingom, skladištenjem, pakiranjem i prodajom smanjuju troškove te lakše nastupaju na tržištu, jedna proizvođačka organizacija – Mljekara BiZ u Buku, prestala je raditi.I to nakon samo dvije godine otkako je 13 zadrugara mljekara preuzelo stvar u svoje ruke. A, još donedavno ova je zadružna mljekara isticana za primjer udruživanja, primjer gdje mljekari, kao vlasnici-proizvođači, uzimaju svoju sudbinu u svoje ruke. Nizali su se naslovi o BiZ-ovim uspješnicama, a sada je mljekara došla pred zid; 1. kolovoza obustavila je isporuku poslovnim partnerima. Težak je to udarac ne samo za BiZ, nego i Požeštinu uopće, jer odatle je čak 11 od njenih 13 zadrugara - uzgajivača krava i proizvođača mlijeka, potom radnici, kooperanti...
Gašenju mljekare prethodi 25-godišnji rad; osnovana je 1994. i bila je u potpunom vlasništvu obitelji Bošnjak iz Buka, sve do travnja 2017., kada prelazi u vlasništvo Proizvođačke organizacije PZ UPOCentar Simentalac koju čini 13 zadrugara. Dok je sjedište vlasnika bilo Kutjevo, mljekara je u Buku pokraj Pleternice. U svojim najboljim danima prerađivala je do 15.000 litara mlijeka. Uz otkup od zadrugara, otkup je vršila i od kooperanata. O prvokolovoškom rezu na skupštini je odlučilo 13 vlasnika mljekare.
Kupili dug
- Razlog nemogućnosti daljnje isporuke naših proizvoda leži u činjenici da nismo pronašli instituciju koja bi nas financijski pratila u razvoju projekta mljekare BiZ, a ni poslovnog partnera, i time smo ostali bez obrtnog kapitala za daljnje poslovanje i preradu, naveo je direktor Miroslav Kovač krajem srpnja u priopćenju poslovnim partnerima. Dodaje da su u više od dvije godine, otkako su ušli u vlasništvo mljekare, u nju uložili više od pet milijuna kuna, u širenje asortimana, opremu, zaposlenost..., no da više nisu u mogućnosti ulagati u razvoj.
- Dalje nam jednostavno samima ne ide - poručio je tada Kovač, kada odlazak na biro postaje izvjestan za 30-ak zaposlenih. Cijelu situaciju u BiZ-u nazvali su višom silom. Zadrugari mljekari nakon 1. kolovoza okrenuli su se drugim mljekarama. Jedan od njih, Željko Strapač iz Vetovo-Ozdakovaca, kaže da je BiZ napustio još prije tri mjeseca. Priznaje da je time "povukao" i mljekaru, jer je, dodaje, predavao najviše mlijeka, dvostruko više od prvog iza sebe.
- Nisam se više mogao nositi s tolikim potraživanjima, oko 1,2 milijuna kuna. Prešao sam u drugu mljekaru koja je u međuvremenu preuzela i male kooperante - otvoreno kaže Strapač. Prisjeća se vremena svog i ulaska drugih zadrugara prije dvije godine u BiZ, kada su ih, kaže, svi tapšali po ramenu i iskazivali podršku na svim razinama, jer da spašavaju posrnulu mljekaru. - A mi smo tada zapravo kupili dug, a ne neku njenu vrijednost. Prvo se mislilo da je on oko 2.000.000, a na kraju se ispostavilo da je dug oko 3,5 milijuna kuna. Banke nas nisu prepoznale i financijski suport u nošenju s dugom i drugim nedaćama izostao je. Razgovaralo se i s HBOR-om, pozitivan odgovor nismo dobili i jedino rješenje bilo je zatvaranje - kaže Strapač. Osim vlastitih poteškoća, ni BiZ nije ostao imun na osjetljivost i probleme sektora mlijeka. A, s druge strane, slaže se s tim i Strapač, mljekara je dobro radila, pa i pod zadnje, razvila široku i raznovrsnu paletu proizvoda, tu je i četvrt stoljeća znanja i iskustva u proizvodnji sireva, sklapani su ugovori za sezonu na moru... BiZ je svojevremeno razvio mrežu od 14 vlastitih prodavaonica, od Vinkovaca do Rijeke, sa svojim cijenama, čestim akcijama, no one su se, nakon prvotne ekspanzije, gasile jedna za drugom.
Interes za kupnju
Kovač važnost BiZ-a i njegovu konačnu sudbinu uranja (i) u širi kontekst, da je vrijednost za cijelu zajednicu, pa kaže kako se i nakon 1. kolovoza traže rješenja za nastavak ovog projekta.
- Pregovaramo, razgovaramo, ima zainteresiranih za mljekaru. Riječ je o ljudima koji su bili kupci naše robe, koji su bili involvirani u njenu kvalitetu - kaže Kovač. Dodaje da je odluka o prekidu isporuke robe s 1. kolovoza dugo pripremana. – Osam mjeseci nismo mogli dobiti nikakve pomoći. Nismo više mogli, iscrpljeni smo, moramo se brinuti o svojim gospodarstvima. Mislim da smo s projektom mljekare BiZ napravili društveno koristan posao za širu zajednicu. Nedostajalo nam je još godinu, godinu i pol da stanemo na noge - ocjenjuje Kovač. Od 1. kolovoza bez BiZ-ove robe ostalo je 80-ak partnera u Hrvatskoj. Na trgovačkim policama njegovo mlijeko imalo je cijenu 6,5, a u matičnoj Požegi 6 kuna, a najjači kupac bio mu je Spar. Na tržište i police BiZ-ovi proizvodi stizali su pod motom Bogato + Izvorno + Zdravo. Strapač kaže da je među BiZ-ove zadrugare zakoračio i zbog lokal patriotizma, no brojke, cijena predaje mlijeka tu i drugdje, rekli su na kraju svoje. Dok se novo rješenje traži, Kovač zaziva lokalnu zajednicu.
- Naš projekt nije samo naš, trebao je biti i projekt zajednice. Naš organizacijski oblik bio je jedinstven, ali krhak. Koja je to poruka ostalima? Koliko će drugi morati uložiti snage za ovo što smo mi postigli? Nismo isplivali iz politike; istinski smo krenuli odozdo. Svjetska banka naš je projekt odabrala kao projekt dobre prakse u Slavoniji i stavila ga u izvješće na temelju kojeg će se, zajedno s projektom šparoga u Vinkovcima, 2021. odobriti projekt Slavonija – projekt vertikalnog povezivanja seljaka u prostoru – od uzgoja, proizvodnje, prerade, plasmana..., kao primjer zatvorenog kruga - ističe Kovač. Dodaje da, osim gospodarskog, događaji s BiZ-om vuku i sociološki i demografski problem u zajednici.
– To je vrijednost stvorena kroz proizvodnju koja ostaje u lokalnoj zajednici i otuda spona s njom ne samo u gospodarskom smislu. Pa, mi smo u 2,5 godine državi samo na ime poreza platili 4,5 milijuna kuna. Sada nećemo plaćati gorivo, struju, telefone, autoceste, inspekcije, Zavod za javno zdravstvo... Radnike smo podmirili svaki mjesec, zadrugare ne, pa ni sebe nismo. Otkako smo kupili mljekaru do 1. kolovoza svaki smo mjesec isplatili plaće i doprinose, vratili 60 % naslijeđenog, starog duga - dodaje Kovač. Idući dani pokazat će hoće li BiZ dobiti kupca, ili (ipak) stečajnog upravitelja.
Suzana Župan
Ministarstvo poljoprivrede: Udruživanje je potrebno
Ne ulazeći u razloge gašenja BiZ-a, u Ministarstvu poljoprivrede ocjenjuju da je udruživanje proizvođača potrebno, s obzirom na njihovu strukturu i prosječnu veličinu PG-ova, tehnološku opremljenost i produktivnost. - Pomalo shvaćaju da sami ne mogu opstati i da je udruživanje i zajednički nastup na tržištu, prema dobavljačima i otkupljivačima jedini pravi put. Iz Ruralnog razvoja (RR) financiramo „hladni pogon“ udruženim poljoprivrednicima, pa se proizvođači mogu posvetiti isključivo proizvodnji. Uz sva administrativna rasterećenja i papirologiju koju svodimo na minimum, želja nam je da poljoprivredni proizvođači uistinu budu samo to, a ne računovođe, konzultanti, pregovarači ili utjerivači dugova kao što je dosad, na žalost, bio slučaj - ističu u Ministarstvu. U Slavoniji, Baranji i Srijemu djeluju četiri PO-a, korisnika PRR-a. U sektoru su mlijeka, svinjetine, voća i povrća te žitarica. Potpora za osnivanje PO-a može se dobiti kroz mjeru 9 PRR-a. Za potporu u okviru Mjere 9 prihvatljive su PO-e koje su priznate od 1. siječnja 2014. i kojima je Ministarstvo poljoprivrede odobrilo poslovni plan. Potpora se odobrava na razdoblje do pet godina u maksimalnom iznosu do 500.000 eura, odnosno, maksimalno do 100.000 eura godišnje u protuvrijednosti u kunama, a iznos potpore određuje se u skladu s godišnjom vrijednosti proizvodnje utržene putem PO-a.
Javna potpora isplaćuje se na temelju odobrenog poslovnog plana u obliku paušalnog iznosa u godišnjim ratama ne dulje od pet godina od dana priznavanja proizvođačke organizacije s tim da se iznos postotka javne potpore postupno smanjuje za svaku sljedeću poslovnu godinu. Prva rata iznosi 10 % od godišnje vrijednosti utržene proizvodnje PO-a, ali ne više od 100.000 eura, dok je iznos zadnje rate 6 % od godišnje vrijednosti utržene proizvodnje proizvođačke organizacije za prethodnu poslovnu godinu, ali ne više od 100.000 eura. Iznos potpore isplaćuje se na temelju zahtjeva za isplatu i dostavljenog završnog izvješća o ostvarenju ciljeva planiranih u poslovnom planu. U Ministarstvu dodaju da je PO-ima u RH na raspolaganju oko devet milijuna eura.
Kovač: Mlijeko je naša nafta
Direktor BiZ-a Miroslav Kovač kaže da mlijeko proizvedeno u Požeško-slavonskoj županiji, ima važnost - nafte za taj kraj. – Njeni izvori su ovdašnji OPG-ovi, a mljekara BiZ je - INA. Tek ono mlijeko (sirovina) koje se preradi tu gdje živimo ostaje kao vrijednost. Toliko je isprepleteno u svakodnevni život da naprosto ne možemo pojmiti život naše male zajednice bez tog detalja - poruka je iz BiZ-a gdje, kako kaže Kovač, traže put do autoriteta zajednice. - Jer, samo zajedno možemo učiniti bolje za prostor u kojem živimo. Što god tko rekao, sigurni smo da su inicijativa oko mljekare BiZ, a i mali i krhki sustav koji smo izgradili oko nje, jedinstven put za bolje čitavom prostoru. Trebamo je sačuvati, kao i to sjeme tih jednostavnih malih ljudi koji uzgajaju i proizvode hranu - zaključuje Kovač. Sada, kada zadružna mljekara ne radi gotovo mjesec dana, s prizvukom gorčine Kovač kaže: "Jedan od većih problema jest što smo imali svoje 100 % domaće mlijeko i proizvode od njega, jer mi nemamo palmino ulje!".