Trideset godina nakon pada željezne zavjese njemačka kancelarka Angela Merkel zauzela se u ponedjeljak za Europu "solidarnosti i slobode", prisjetivši se događaja iz 1989. koji su dokinuli podjelu na istok i na zapad kontinenta.


Angela Merkel je na poziv mađarskog premijera Viktora Orbana doputovala u ponedjeljak u Mađarsku, u pogranični grad Sopron, gdje je 19. kolovoza 1989. više od 600 istočnih Nijemaca koji su ljetovali u Mađarskoj iskoristilo Paneuropski piknik i otvaranje graničnog prijelaza s Austrijom kako bi pobjeglo na Zapad. Taj je događaj otvorio presudnu pukotinu u željeznoj zavjesi, granici koja je nakon Drugog svjetskog rata prvo ideološki, a onda i fizički razdvajala zonu sovjetskog utjecaja na istoku od zapadnih zemalja i koju je simbolizirao Berlinski zid. Taj je piknik "prerastao u međunarodni simbol koji svjedoči da se slobodu ne može ugušiti", ocijenila je Merkel u govoru koji je održala u Orbanovu društvu, nakon vjerske službe u gradskoj crkvi.


"Sopron pokazuje što nas čini Europljanima", rekla je te dodala: "(Piknik) je označio zaokret prema solidarnosti, slobodi i miru, prema Europi s ljudskim licem." Te vrijednosti i ubuduće moraju "ujedinjavati Europu", istaknula je kancelarka, pozvavši da se "otklone uzroci zbog kojih (izbjeglice) s ratnih i kriznih područja bježe" iz svojih zemalja u Europu.


Angela Merkel, na vlasti od 2005., i Viktor Orban, od 2010., veterani europske politike, posljednji su se put sastali u srpnju 2018. u prigodi Orbanova posjeta Berlinu. Merkel je tada iskoristila priliku i upozorila ga da mora poštovati načelo "humanosti", nakon kritika upućenih Mađarskoj zbog postupanja s tražiteljima azila, koje je zadržavala na svojoj granici. "Otvaranje željezne zavjese u Mađarskoj utrlo je put njemačkom ujedinjenju", podsjetio je Orban u ponedjeljak. "Znali smo da naše oslobađanje od sovjetskog jarma neće biti konačno bez ujedinjene Njemačke", dodao je. Dvije vlade, premda se razlikuju u nekim političkim pitanjima, imaju velike gospodarske interese. Njemačka je glavni trgovinski partner Mađarske zbog velike prisutnosti svoje automobilske industrije u toj zemlji.


Prije trideset godina mađarski graničari prvi su put dopustili ljudima iz komunističke Istočne Njemačke slobodan prolazak u Austriju. Željezna zavjesa odlazila je u povijest.


Toga, 19. kolovoza 1989. u Sopronu se održavao Paneuropski piknik, koji je bio zamišljen kao skup Austrijanaca i Mađara na livadi uz granicu. Dva ondašnja ministra vanjskih poslova prethodno su se dogovorila da će tom prilikom granica biti otvorena na tri sata. Glas o tome, međutim, vrlo se brzo pronio među istočnim Nijemcima koji su ljetovali u Mađarskoj. Stotine njih krenule su prema Sopronu jer su u kratkom i simboličnom otvorenju granice vidjele priliku da se dočepaju Zapada, koju nisu htjeli propustiti. Suočeni s mnoštvom ljudi željnih slobode, mađarski granični policajci samo su im se odmaknuli u stranu.


Mađarska, tada prva zemlja koja je otvorila granicu između Istoka i Zapada, bila je, međutim, i prva koja je utvrdila svoju južnu granicu kako bi zapriječila prolaz azijskim i afričkim migrantima. Na mađarskim granicama s Hrvatskom i Srbijom podignuta je 2015. dvostruka žilet-žica, uz senzore za toplinu, noćne kamere i stalne kontrole.


Bila je to fizička manifestacija vizije mađarskog premijera Orbana o "utvrdi Europi" i potpuna suprotnost stajalištu njemačke kancelarke, koja je otvorila granice za migrante. Onima čiji su se životi zauvijek promijenili kad su dobili šansu pobjeći na Zapad današnje ograde na granicama velika su nesreća.