Objavljeno 20. kolovoza, 2019.
Prometne kazne za jurnjavu po autocesti puno su oštrije u susjednoj Srbiji, kako novčane tako i vremenske. Višestruko veće od hrvatskih kazni
Od stupanja na snagu puno strožeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama, primjetno je da su kazne za prebrze vozače na hrvatskim autocestama puno veće u novčanom smislu. Do kolovoza kazna je bila 3000 kuna, a sada je povećana na pet, a vozač, ako je strani državljanin, dobio je i mjesec dana zabrane upravljanja vozilima B kategorije na hrvatskom tlu. Po kažnjavanju policajci bi prekršitelja pustili da dođe do granice i ode na željenu destinaciju.
Pogledali smo malo i prema susjedstvu i, primjerice u Srbiji, uočili da su za iste prekršaje kazne puno drastičnije, pa strani državljani zbog vožnje brže od 200 kilometara na sat mogu završiti i iza rešetaka! Upravo se to dogodilo švicarskom državljaninu koji je prošlog tjedna zbog prebrze vožnje zaustavljen na autocesti Beograd - Niš u blizini Smedereva. Kamera policijskog presretača očitala mu je brzinu od 250,7 kilometara na sat. Pokazalo se da, zbog brzinskog limita, brže nije mogao voziti. Vozač se pripremio platiti novčanu kaznu, no policajci su ga odmah odveli pred nadležnog prekršajnog suca, a nakon toga uslijedio je šok zbog saznanja da će u idućih mjesec dana biti - stanovnik Srbije!
Visoke kazne
Švicarski državljanin turskog podrijetla nijemo je, uz pomoć prevoditelja, slušao obrazloženje presude kojom ga je prekršajni sudac iz Smedereva osudio na plaćanje novčane kazne u iznosu od 120.000 dinara (7383 kune) te jednomjesečni zatvor. "Tom ste brzinom životno ugrozili ostale sudionike u prometu i kazna zatvora je opravdana za taj prekršaj", rezolutan je bio sudac koji je švicarskom državljaninu odredio i osmomjesečnu zabranu upravljanja motornim vozilima na teritoriju Republike Srbije.
Još su dva strana državljanina prošlog tjedna kažnjena zbog prebrze vožnje na srbijanskoj autocesti. Tako je državljanin Belgije u tunelu na autocesti kod Pirota, gdje je brzina ograničena na 80 kilometara, vozio 107 kilometara brže - 186,8 kilometara na sat. Na istom mjestu zabilježen je i treći slučaj, kada je turski državljanin nakon izlaska iz tunela ubrzao na 183 kilometra na sat. Sudac za prekršaje Belgijca i Turčina kaznio je sa po 1200 eura (8860 kn) i devetomjesečnom zabranom vožnje u Srbiji.
Od početka godine na cestama u Srbiji dogodile su se 22.000 prometnih nesreća u kojima je poginulo 310 ljudi, a uz prekoračenje brzine njihov najčešći uzrok je alkohol, podatci su Uprave prometne policije MUP-a Srbije.
Priča iz Švicarske
Nismo sigurni da bi švicarski državljanin s početka priče tako vozio i u pravilima uređenoj Švicarskoj. Prema svemu sudeći, ne bi jer su tamo kazne za ovakav prekršaj prebrutalne za ono što se plaća u Hrvatskoj i Srbiji. Tamo su zakoni posve jasni, a posebno su "alergični" na prebrze vozače. Već punih šest godina na snazi je zakon koji predviđa kaznu od jedne do četiri godine zatvora za cestovne divljake. A kako to izgleda u švicarskoj praksi? Prije nekoliko godina Nijemac je na autocesti u Švicarskoj vozio 218 km/h. Osim što je platio paprenu kaznu, policija je njegov Mercedes dala na - javnu dražbu! Drugi je pak vozač platio milijun eura kazne. Pri takvim prekršajima policija ima pravo uvida u financijske prihode vozača, pa se u skladu s tim izriče kazna. Inače, do sada je na dražbama u Švicarskoj prodano više od 150 vozila prebrzih vozača. Rezultat? U Švicarskoj se sporije vozi i broj nesreća je u drastičnom padu.
Isto je i na talijanskim autocestama gdje su kamere i karabinijeri napravili reda, a plaćanje paprenih kazni neće se toliko vidjeti ni u Sloveniji i Austriji. I po dobrom obrascu, sve se mijenja kada se kulturni vozači s bijesnim automobilima odluče malo "opustiti" kada uđu u Hrvatsku ili Srbiju. Tada se iskušava snaga automobila, nerijetko do blokade motora, a plaćanje kazne kakva je donedavno bila u Hrvatskoj (3000 kuna, odnosno 1500 ako platiš odmah) za njih je, s obzirom na švicarski standard, bilo smijurija. No slanje u jednomjesečni zatvor moglo bi promijeniti svijest vozača koji u Srbiji vole pojuriti po autocesti. U Hrvatskoj to još uvijek nije zaživjelo u praksi.
Milan Bugarić
PUNO STROŽE KAZNE I U SUSJEDNOJ BiH
Prošla su vremena kada su vozači za sve vrste prometnih prekršaja u susjednoj Bosni i Hercegovini plaćali u pravilu po 10 maraka. Kazne su sada višestruko povećane, a neke su i puno strože od onih koje su na snazi u Hrvatskoj. Pokazalo se da je ta činjenica pridonijela povećanju cestovne sigurnosti na nekada kaotičnim bosanskohercegovačkim prometnicama. Većina cesta sada je sanirana ili temeljito obnovljena pa mnogi koriste upravo ceste Bosne i Hercegovine kao prečac prema jugu. Osim standardnih policijskih patrola, na prometnicama je postavljeno nekoliko desetaka policijskih kamera koje digitalno očitavaju brzinu vozila, a nakon prepoznavanja registracijskih pločica, vozaču koji je prebrzo vozio izazivaju glavobolju prilikom ponovnog ulaska u Bosnu i Hercegovinu. Nemali broj državljana RH prisiljen je tada platiti kaznu zbog prebrze vožnje od prije nekoliko mjeseci!
POSLJEDNJA OAZA ZA BRZE VOZAČE
Njemačka tako na tlu Europe ostaje jedina oaza gdje smiješ juriti koliko god hoćeš. Riječ je o 70 posto njemačkih autocesta gdje nema brzinskog ograničenja. Na ostalih 30 % ima ograničenja brzine, i to između 100 i 130 km/h, većinom u blizini većih gradova. Iako je u Njemačkoj pokrenuta inicijativa da se brzina ograniči na svim cestama, prvenstveno zbog zagađenja, još je uvijek jak otpor tome. Zagovornici Freie Fahrt für freie Bürger – neograničene vožnje za slobodne građane, kazuju kako je broj nesreća koje izazivaju prebrzi vozači na autocesti zanemariv u odnosu prema ukupnom broju cestovnih tragedija.