Zastavoslovac Željko Heimer izabran je u srpnju, prvi iz Hrvatske, za predsjednika Međunarodne federacije veksilologa. Tog pukovnika HV-a i doktora sociologije na 28. kongresu Federacije veksiloloških udruga u San Antoniju jednoglasno za predsjednika izabrali su predstavnici 52 nacionalne i regionalne udruge. Heimer je i predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, a u razgovoru otkriva čari proučavanja zastava.

Tako otkriva da je država koja je u suvremeno doba najviše puta mijenjala zastavu Afganistan, čak 15 puta, što i nije čudo s obzirom na više ili manje neprekinuto ratno stanje u toj zemlji. Država koja je pak najviše puta dodavala nove simbole jest SAD, koji je čak 27 puta dodavao nove zvjezdice koje označavaju savezne države. Prva službena zastava nakon revolucije 1776. imala je 13 zvjezdica, koliko je prvotno bilo saveznih država, a sada ih je 50. Što se oblika tiče, većina zastava je pravokutnog ili kvadratnog oblika. Jedina država koja odstupa od forme jest Nepal, koji za zastavu ima dva trokuta (dvostruki pavon). I savezna država Ohio u SAD-u nema uobičajeni oblik zastave - njezina je u obliku raskoljenog plamenca.


Najstarija zastava u neprekidnoj upotrebi je danska, koja se u istom obliku koristi od 13. stoljeća. Slijede Nizozemska (1572.) i Nepal (1743.). Najnovije promijenjena zastava je ona Mauritanije, kojoj je 2017. s gornje i donje strane dodana crvena crta. Prethodno je imala samo zelenu podlogu. Mjanmar je svoju mijenjao 2010. godine, kada je odlučio da više neće upotrebljivati onu iz doba Burme. Najmlađu zastavu ima i najmlađa europska država, Kosovo, koja je svoju zastavu odredila 2008. prilikom jednostranog proglasa neovisnosti o Srbiji. Države na svoje zastave nerijetko stavljaju i simbole, a koji bi trebali olakšati prepoznatljivost zastave u svijetu. Najčešći simbol je, očekivano, zvijezda, koja se nalazi na 60-ak državnih zastava, a nju slijedi grb, križ, sunce te mjesec.


- Mnoge zastave sadržavaju simbole koji nam mogu izgledati neobični, poput one Mozambika, koji na zastavi uz knjigu i motiku prikazuje i jurišnu pušku AK-47, poznatiju kao kalašnjikov - rekao je Heimer. Od ostalih je istaknuo Bermuda, na čijoj je zastavi brod koji tone. Dominikanska ima ljubičasto-zelenu papigu, kirgistanska prikazuje prekrižene grede tradicionalnog nomadskog šatora gledajući iznutra prema gore. Jedna od zanimljivijih je brazilska zastava, gdje se dodaje jedna zvjezdica za svaku saveznu državu, ali su prikazane u različitim veličinama, s obzirom na površinu regije. Zastava s najviše simbola je pak zastava Turkmenistana, koja ih ima čak 12.


- Hrvatska zastava također ih ima mnogo. Hrvatska trobojnica prikazuje jednu kozu, kunu i polumjesec, dvije zvijezde, dvaput po dvije grede, tri okrunjene leopardove glave, pet štitova i 25 šahovskih polja - kaže Heimer. Što se tiče pruga, većina ih država ima vodoravno. Samo dvadesetak zemalja, većinom prema uzoru na Francusku, imaju okomite pruge, a tek ih desetak ima zastavu podijeljenu nakoso. Dr. Heimer ima i svoje favorite, a zanimljivima smatra sve zastave čije ga proučavanje "obuzme". Trenutno su mu u vrhu interesa upravo one zastave koje proučava, izraelske i riječke zastave, a o kojima priprema i monografije, koje će uskoro biti i objavljene.

Termin veksilologija prvi je put, 1958., upotrijebio američki autor Whitney Smith. Nešto poslije osnovana je i Međunarodna udruga veksilologa, 7. rujna 1969., s ciljem stvaranja centra informacija i znanja o zastavama svih vrsta, njihovim formama i funkcijama. Heimer otkriva kako je potreba za jedinstvenim pristupom u proučavanju zastava dovela do osmišljavanja naziva veksilologija 1967. "Veksilologija se bavi proučavanjem zastava, njihove uloge u društvu, odnosa društva i šire zajednice prema njima, utjecaja koje one imaju na pripadnike zajednice koju predstavljaju, ali i na pripadnike drugih, pa i antagoniziranih, zajednica", kazao je Heimer. Dodaje kako se prve zastave pojavljuju u starom vijeku, razdoblju između otkrića pisma i srednjeg vijeka, kada vojnici nisu imali posebne uniforme te je razlikovanje prijatelja od neprijatelja bilo otežano i stoga su se počeli skupljati oko svojih zastava na bojištu. Naglašava kako je veksilologija još uvijek u svojem nastajanju, pa ne postoji ni jedno sveučilište koje ima predmet ili katedru koja se time bavi. U Hrvatskoj, kaže, postoji nekolicina znanstvenih istraživača zastava, no najpopularnijima smatra grboslovce, ili heraldičare. Napominje kako je upravo to uloga Međunarodne federacije - promicanje i podupiranje razvoja znanstvene discipline veksilologije.


Dr. Heimer objašnjava i proces određivanja zastave neke zemlje. "Najjednostavniji odgovor bio bi - na različite načine. Europske države imaju simbole koji se naslanjaju na srednjovjekovnu heraldiku i vladarske simbole feudalnog doba. Države nastale u 20. stoljeću, koje su, da tako kažemo, siromašnije poviješću, posežu za inspiracijom u geografiji, flori, fauni, ali i etničkim i kulturnim simbolima svoje baštine. U najnovije doba države nerijetko posežu za raspisivanjem javnog natječaja i izborom tako dobivenih simbola kroz stručna povjerenstva i javne rasprave, pa i referendume", kaže Heimer, ističući kako je upravo dokumentiranje procesa i okolnosti nastanka zastava jedno od glavnih područja interesa među veksilolozima.

Prepoznatljivost u društvu i svijetu dobiva se sigurnim rješenjima, a jedno od njih je boja. "Među zastavama nezavisnih država u svijetu najčešće se pojavljuje crvena boja, najčešća dvobojna kombinacija je ona crvene i bijele, a trobojna crvene, bijele i plave", kazao je Heimer.


Dodaje kako se nešto rjeđe pojavljuje zelena boja, te žuta i crna. Ostale boje smatra izuzetcima, a neke su pak geografski specifične, kao u državama Oceanije, gdje prevladava plava boja, u Aziji i Africi to su zeleni elementi, pretežito kao simbol islama. Jedine zemlje koje su "pretjerale" s bojama na zastavi su Južnoafrička Republika i Južni Sudan, one imaju čak šest boja. Jedina zastava koja se pak sastojala od samo jednog polja bila je zastava Libije do 2011. godine, imala je samo jedno zeleno polje i ništa drugo.


I zastava Nezavisne Države Hrvatske često se pojavljuje na koncertima i obljetnicama. Radi se o zastavi NDH, gdje šahovnica počinje bijelim poljem i uz koplje ima crvenu viticu bijele površine u kojoj je plavo slovo U.
- U posljednje vrijeme imamo sve više agresivnih nastojanja u medijima da neke od njih (zastave) predstave kao "povjesnije" od nekih drugih. Meni su one jednostavno sve jednako "povijesne" hrvatske zastave, i jednako zanimljive, i vrijedne proučavanja - zaključuje Heimer, dodajući kako smatra da takvim zastavama nije mjesto u javnom prostoru umjesto službene državne zastave.