Činjenica da je njemački BDP u razdoblju od travnja do lipnja pao za 0,1 posto u odnosu prema prethodna tri mjeseca, a gospodarske aktivnosti stagnirale, iznova je potvrdila određene probleme u najvećoj europskoj ekonomiji i četvrtoj u svijetu. Iako takva vijest izaziva nemir u cijeloj Europi, treba ipak podsjetiti da to nije prvi put u posljednjih godinu dana da se to dogodilo.

Naime, Njemačka je zabilježila pad gospodarstva i u trećem kvartalu 2018., kada se također u medijima spominjala opasnost od recesije, ali je to izbjegnuto jer su gospodarske aktivnosti u posljednja tri mjeseca prošle godine ipak stagnirale (za recesiju su službeno potrebna dva kvartala zaredom u minusu). I sada, još solidna domaća potražnja, koju podupiru snažno tržište rada, rast plaća i pojačana državna potrošnja, umanjuju negativne posljedice globalne situacije. Tijekom vikenda su i na Wall Streetu cijene dionica ipak porasle dva dana zaredom jer su ulagače ohrabrile najave poticajnih mjera u njemačkom, kao i drugim najvećim svjetskim gospodarstvima.


Na aktivnosti njemačkog gospodarstva svakako utječe napeto okružje stvoreno trgovinskim ratom SAD-a i Kine, kojemu se ne vidi kraj, kao i stalne prijetnje koje stižu iz Velike Britanije, vezane uz njihov eventualni izlazak iz Europske unije bez prethodnog dogovora. Tu je i globalni pad Njemačkoj vrlo važne autoindustrije, što je sve zajedno zasigurno negativno utjecalo na njemački gospodarski rast.


O opasnostima koje prijete u slučaju moguće recesije u Njemačkoj, pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja, koji potvrđuje da se njemačka industrijska proizvodnja nalazi u kontrakciji. On podsjeća i na nedavno objavljene rezultate minhenskog IFO instituta.


- Očekivanja industrijskih poduzeća vezana su uz znatan pad narudžbi, tako da se doista očekuje nastavak pada industrijske proizvodnje. U Njemačkoj je problem što nemaju razvijenu domaću potražnju i potrošnju, nego su izvozno orijentirani. Najviše im je tu problem pad potražnje iz Kine, potom iz Rusije i SAD-a, i to prije svega vezano uz automobilsku industriju i industriju strojeva. A tu je i taj strah od Brexita. Međutim, njemačka vlada s druge strane ima velike rezerve - najnižu razinu javnog duga u Europskoj uniji i može intervenirati sa stotinjak milijardi eura ako dođe do recesije - ističe Novotny, koji ipak dodaje kako to neće biti dovoljno.

- No sve su prognoze da će njemačka ekonomija stagnirati sljedećih deset godina, kao Japan 90-ih godina prošlog stoljeća - zaključuje Novotny. Problem je, kaže, što će doći do restrukturiranja i smanjivanja narudžbi te će naravno i oni koji su se u Hrvatskoj uključili u taj nabavni lanac njemačke industrije prvi ostati bez posla. Kao i naši radnici. I predstavnik njemačkih industrijalaca je upravo ovih dana govorio o smanjivanju radnog vremena i broja zaposlenih, a velike kompanije već sa sindikatima postigle sa sporazum o smanjenju radnog vremena.

Novotny kaže kako Hrvatskoj ne odgovara ni stagnacija u Njemačkoj, a kamoli eventualni pad, jer će sva poduzeća orijentirana prema tom tržištu, a to su uglavnom tvrtke iz drvoprerađivačke i metaloprerađivačkog sektora te logističari, imati problema i tu će doći do znatnog pada ekonomskih aktivnosti. A u oni u kreiranju hrvatskog BDP-a sudjeluju i s nekih 10 posto. "Naša poduzeća nemaju razvijene proizvode kako bi mogli prodavati na trećim tržištima. Vladin sektor nema mogućnost intervencije i ne može tu ništa napraviti, a privatni sektor će se pokušati snaći i smanjiti broj zaposlenih. No problem će biti što će se vratiti dio ljudi koji trenutačno rade u Njemačkoj", zaključuje Novotny.