U cijeloj Slavoniji i Baranji uređeni se kampovi mogu izbrojati na prste jedne ruke
Otvaranjem kampova u Termama Tuhelj i Vrhovinama u Lici ovoga ljeta, broj kampova u kontinentalnom dijelu Hrvatske povećao se na 30-ak, što je dvostruko više nego prije deset godina, kazao je prošloga tjedna za Hinu direktor Kamping udruženja Hrvatske (KUH) Adriano Palman.
Napominjući kako se otvaranje kampova u kontinentalnom dijelu zemlje može označiti i trendom, Palman za Hinu iznosi podatke KUH-a prema kojima je u Hrvatskoj 785 kampova smještajnog kapaciteta za oko 248,5 tisuća osoba, od čega 30-ak na kontinentu, za oko 4500 osoba, što čini oko dva posto ukupnog hrvatskog kampinga.
Iako su te brojke još relativno male Palman ističe da su to vrijedne i važne inicijative i investicije, većinom obiteljske i privatne.
Najveći dio kontinentalne kamping ponude jesu parcele za smještaj s vlastitom opremom (šatori, kamp-kućice, kamperi), dok je manji dio kapaciteta u tim kampovima u mobilnim kućicama, glamping šatorima, kućicama na drveću i uz jezera, indijanskim šatorima i slično.
U razvoju kampinga na kontinentu važnu ulogu ima i KUH, koji nekoliko godina u suradnji s Ministarstvom turizma i Hrvatskom turističkom zajednicom održava edukativne radionice na kontinentu, nastojeći potaknuti otvaranje kampova.
"Savjetima i marketinškom podrškom potičemo razvoj i poslovanje kampova izvan obalnih područja, jer u europskim trendovima kampovi već odavno nisu vezani samo uz sunce i more. Rezultate vidimo na terenu i pozdravljamo otvaranje svakog novog kampa u kontinentalnom dijelu zemlje, jer su i oni pokretači razvoja lokalne sredine i omogućavaju i obiteljsko poduzetništvo s relativno malom investicijom u odnosu na druge vrste smještaja", kaže Palman.
Teže nego na Jadranu
Kontinentalnim kampovima teže je poslovati nego jadranskim, jer se taj proizvod još uvijek razvija te se pretpostavlja da je njihova popunjenost dijelom slabija nego na Jadranu, ali i zato što Hrvatska još nije poznata kao zemlja kontinentalnog kampiranja, kaže Palman, uz napomenu da točnih podataka o popunjenosti nema.
Na sajmu turizma ove godine u Münchenu, gdje je prvi put predstavljena turistička ponuda Slavonije i Baranje, posjetitelji sajma često su se raspitivali za konkretne lokacije kampova na istoku Hrvatske. Najtraženije destinacije bile su Baranja, odnosno okolica Kopačkog rita te Papuk.
Na području cijele Osječko-baranjske županije, koja na istoku Hrvatske ima najveću turističku posjećenost, samo su dva kampa - Suza Baranje u Suzi i Family u Kopačevu. Dakle, oba su u Baranji. Koliko je poznato u cijeloj Slavoniji gostima je na raspolaganju još kamp Duboka, u Velikoj, u sklopu Parka prirode Papuk, s 32 jedinice za prijam najviše 96 gostiju, kamp Zlatni lug u Emovačkom Lugu, kod Požege, i u Brodsko-posavskoj županiji kamp-parkiralište Ranča Ramarin u Garčinu. Na području Vukovarsko-srijemske županije do prije nekoliko godina bio je otvoren kamp Spačva tako da ta županija, koja ima veliku turističku posjećenost, praktično nema ni jedan kamp.
Zašto na istoku Hrvatske nema više kampova? Direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije Rujana Bušić Srpak kaže kako se, na žalost, nitko ne odlučuje na ulaganje u tu vrstu smještaja, iako se otvara mnogo drugih smještajnih objekata.
- Ulaganja u kamp nisu tako visoka i doista je čudno što u Slavoniji nemamo više kampova, posebice jer je tu riječ o definiranom segmentu tržišta za koji uvijek postoji publika i za čiji razvoj postoje mogućnosti u svim dijelovima zemlje. Također nam nedostaje i kamp-parkirališta koja služe kao mjesta za odmor kampista na dužim putovanjima. Činjenica je da nedostaje privatne inicijative, premda je prije dvije godine Adriano Palman kod nas održao zanimljivo i dobro posjećeno predavanje o kampingu i ulaganjima potrebnima za otvaranje kampa. Ulaganje u kamp nije investicija kojom se dobiva krevet više u destinaciji, nego je to mnogo više, kampom se zapravo proširuje i sadržaj destinacije. Iako imamo relativno malo kampova otišli smo kao Klaster Slavonija ove godine na sajam kampinga u Nizozemsku, a ići ćemo i iduće godine kako bismo se predstavili kao regija. Sajam je izuzetno posjećen i kampisti traže nove destinacije koje će rado posjetiti i istraživati. Za nas su oni vrlo poželjni gosti i predstavljaju u svakom slučaju potentno tržište za slavonski turizam - kaže Rujana Bušić Srpak.
Kamp-odmorište Family u Kopačevu redovito ima goste i to su uglavnom stranci. Najviše je kampista, kaže nam Bela Baka, u danima vikenda, posebice u srpnju i kolovozu.
Konstantan rast
- Broj gostiju konstantno nam raste iz godine u godinu. Dolaze nam iz Slovenije, Poljske, Belgije, Francuske, Njemačke... Domaćih gotovo da i nema. Naši gosti često su biciklisti koji ovuda prolaze na proputovanju prema Crnom moru, a sve češće dolaze nam bračni parovi koji putuju kamperima po Europi. Takvi gosti kod nas ostaju nekoliko dana. Događa se da im je plan boraviti kod nas dva dana, ali im se svidi i ostanu i tjedan dana. Mnogo je onih koji kod nas nailaze na jedan ili dva dana prilikom odlaska, ili povratka s Jadrana. Ove godine imali smo dva tjedna u gostima jedno izviđačko društvo iz Francuske. Oni su baš željeli boraviti na kontinentu, a ne na moru. Naš kamp ima 19 jedinica i mogu reći da dobro radi - kaže nam Baka.
Zanimljivo je što su gosti koji kamperima dolaze u kamp Family dobro upućeni gdje dolaze. Oni u pravilu imaju svoje bicikle kojima obilaze Baranju - vinarije i restorane, odlaze do Batine, Tikveša, posjećuju Osijek... Najviše ih svakako, kaže Baka, zanima Kopački rit.
Suza Baranje relativno je mali kamp koji ima slične goste kao Family i, prema riječima Sibile Mijatović Kolar, sasvim je dobro popunjen.
- Dolaze nam uglavnom stranci, mislim da smo proteklih godina sve zajedno imali 20-ak gostiju iz Hrvatske. Dolaze biciklima, kamperima, ili s kamp-kućicama. Najčešće u kampu ostaju kratko, dan ili dva. Oni su kod nas na proputovanju, a zadržati ih više dana bilo bi moguće samo s mnogo više sadržaja koje bismo trebali imati u Baranji. Dobro je poznato da kod nas mogu uživati u krasnim vinima i dobroj hrani. No, kada dođe obitelj s djecom, ispostavi se da nedostaju sadržaji upravo za djecu. Gosti koji ostaju nekoliko dana posjećuju Kopački rit, uputimo ih primjerice do Zlatne grede, odlaze do Osijeka, Đakova... - kaže Sibila Mijatović Kolar. Dodaje da dužina boravka često ovisi o dobu gostiju, tako da oni stariji u pravilu u kampu duže borave, jer im odgovaraju mir, tišina i baranjska ponuda.
Igor Mikulić
Adriano Palman
direktor Kamping udruženja Hrvatske
Savjetima i marketinškom podrškom potičemo razvoj i poslovanje kampova izvan obalnih područja, jer u europskim trendovima kampovi već odavno nisu vezani samo uz sunce i more.
Očekivani pad u sedam mjeseci
Komentirajući pad u kampovima u srpnju i sedam mjeseci ove godine, Palman napominje da je on dijelom očekivan, jer, kako kaže, ovo tržište u Hrvatskoj se stabilizira i normalizira, a teško je i iz godine u godinu rasti, što kamping sektor postiže zadnjih deset godina. "Od početka ove godine do kraja srpnja u kampovima je bilo ukupno 10,3 milijuna noćenja, što je tri posto manje nego lani. Tome je manjim dijelom ‘kumovao‘ loš svibanj s mnogo padalina i 37,6 posto manje noćenja u kampovima te većim dijelom srpanj u kojemu je u kampovima bilo oko pet posto manje noćenja i što zbog velikih brojki značajnije utječe na ukupni rezultat. Kako se od samog početka sezone i predviđalo, takvo je ostvarenje i u granicama očekivanog, pa i jer su manji dio ‘kolača‘ uzele zemlje koje su se ove godine značajnije vratile na turističko tržište i koje jednim manjim dijelom svoje ponude zadiru i u segment interesa naših kamping gostiju", iznosi Palman. Ne manje važnim drži i lijepo vrijeme s visokim temperaturama na sjeveru Europe, što je potaknulo primjerice Nijemce, Nizozemce i Skandinavce, kao važne kamping goste, na ostanak i provođenje odmora u svojim zemljama.
Kamp može biti i livada
Govoreći o iznosima i uspješnosti investicija u kampove na kontinentu, Adriano Palman naglašava da za razliku od drugih oblika smještaja, u kampingu to može višestruko varirati, jer ovisi i o vrsti terena gdje se namjerava graditi, kao i o razini finalnog proizvoda koji se želi postići. "Kamp na kontinentu može biti i čista livada, bez ikakvih sadržaja, ali može biti i vrhunski kamp s pet zvjezdica, najboljim bazenom i svim mogućim sadržajima, i takav može konkurirati najboljim primorskim kampovima. Potencijal Hrvatske za razvoj kontinentalnog kampinga još uvijek nije iskorišten, a kako u Kamping udruženju Hrvatske vjerujemo da je to dobar potencijal, svoje ćemo aktivnosti i dalje usmjeravati poticanju razvoja tog segmenta ponude", zaključuje Palman.