Objavljeno 19. kolovoza, 2019.
Tvrtke ne ulažu dovoljno u nove tehnologije, a gubitci se manifestiraju u manjku stručnjaka i digitalnih vještina radnika
Od veljače do travnja ove godine međunarodna konzultantska tvrtka PwC provela je opsežno istraživanje s predstavnicima 2443 privatne tvrtke iz 31 europske države, uz članice Europske unije uključujući Norvešku, Švicarsku i Tursku. Sudjelovalo je i 600 tvrtki iz središnje i istočne Europe (CEE), među kojima i brojne iz Hrvatske.
Manjak stručnjaka
Istraživanje, odnosno analiza pod nazivom "Europska anketa o privatnom poslovanju 2019", odnosi se na razinu usklađenosti proučavanih tvrtki s novim tehnologijama, za koje analitičari smatraju da mogu unaprijediti poslovanje te omogućiti daljnji rast i razvoj. Iako se možda ne bi pretpostavilo, rezultati analize prilično su poražavajući za većinu tvrtki, jer se procjenjuje da će zbog usporenog procesa digitalizacije samo u ovoj godini gubitci u 31 europskoj državi porasti za gotovo 30 posto u odnosu prema 2018., pa će iznositi vrtoglavih 413,7 milijardi eura. Tako će se "digitalni gubitak" i u članicama EU-a popeti na 353,4 milijarde eura, što je procijenjenih 2,2 posto BDP-a Unije, a u svemu tome uvelike je "pridonijela" i RH s gubitkom od čak 3,3 milijarde eura, u odnosu prema zabilježenih 1,5 milijardi eura prošle godine.
Analitičari kažu da te znatne gubitke prije svega prouzročuje nedostatak stručnih, pretežito digitalnih vještina zaposlenika, a manjak stručnjaka za digitalizaciju u nekim državama, umnogome onima u srednjoj i istočnoj Europi, usporava potrebnu digitalnu transformaciju većine tvrtki. Tako, dok RH bilježi gubitak od čak 120 posto u odnosu prema prethodnoj godini, neke države s velikim porastom broja stručnjaka smanjuju "digitalni gubitak" - Velika Britanija za 17 posto, Belgija za 39 posto, a Danska za čak 68 posto. Od Hrvatske su gori samo Cipar, s povećanjem gubitka od 125 posto, Španjolska, s povećanjem od 211 posto, te Slovačka, s najvećih, 240 posto, odnosno s procjenom od 5,1 milijarde eura gubitka u 2019. godini.
Razlog je tako poražavajućih rezultata, dokazuju analitičari, i u nedostatnom financiranju digitalizacije, jer samo 22 posto, tek jedna od pet privatnih tvrtki u proučavanim europskim zemljama, izdvaja više od 5 posto svojih ulaganja u digitalizaciju, iz čega proizlazi da samo 58 posto anketiranih tvrtki planira izvojiti manje od 3 posto za digitalizaciju, i to u sljedećih pet godina. U tome smislu analiza pokazuje kako europske tvrtke griješe što se oslanjaju na postojeće stručne timove u procesu digitalizacije, dok bi im u digitalnoj transformaciji bili potrebni novi stručnjaci koji posjeduju sustavna i drukčija znanja od ustaljenih.
Nove tehnologije
No među proučavanim zemljama, naravno, mogu se pronaći i pozitivni primjeri, pa tako skandinavske zemlje, očekivano, prednjače u digitalizaciji poslovanja i ukupnog gospodarstva, jer u njima više od 35 posto tvrtki ulaže više od 5 posto prihoda u digitalizaciju, sveobuhvatno se fokusirajući na svih "osnovnih osam tehnologija" koje predlaže PwC. Naime, iako na napredak poslovanja i vidljivost proizvoda tvrtki može utjecati više od 250 novih tehnologija, u analizi se kazuje kako su 3D printanje, umjetna inteligencija, proširena i virtualna stvarnost, blockchain, dronovi, internet stvari te robotika osnovne tehnologije koje determiniraju budućnost, pa se procjenjuje da, primjerice, samo investiranje u umjetnu inteligenciju može povećati BDP neke države za čak 26 posto do 2030. godine unaprjeđivanjem ukupne proizvodnje, ali i poboljšanjem uslužnih djelatnosti.
Naposljetku, važno je napomenuti kako, prema analizi PwC-a, što potvrđuje i trenutno stanje hrvatskog gospodarstva, privatnim tvrtkama kronično nedostaje tehničara, 41 posto ispitanika je kazalo kako im nedostaje upravo stručnjaka toga tipa, dok ih je 30 posto zaključilo da im nedostaje inženjera i pomoćnog osoblja, pa čak i zainteresiranih pripravnika, kako bi se povećala kvaliteta, ali i konkurentnost.
Marko Mandić
Koriste proširenu stvarnost i internet stvari
Iako se na razini proučavane 31 zemlje u istraživanju PwC-a Hrvatska ne može pronaći ni na jednom relevantnom, pozitivnom popisu, jednaka analiza s fokusom na središnju i istočnu Europu pokazuje kako ipak ima razloga za optimizam. Naime, u korištenju "osnovnih osam" Rumunjska prednjači u većini segmenata, a ne treba izostaviti ni Češku, u kojoj robotika zauzima središnje mjesto, a Hrvatska u krugu tih zemalja dobro stoji u kontekstu proširene stvarnosti, koju 25 posto domaćih tvrtki koristi ili želi koristiti u poslovanju, te u kontekstu interneta stvari, koji čak 62,5 posto tvrtki smatra relevantnim u poslovanju.