Magazin
INTERVJU: MARTIN GRGUROVAC

Gubimo bitku s modernim medijima, nadajmo se da nećemo i rat!
Objavljeno 17. kolovoza, 2019.
AUTOR I UREDNIK “HRVATSKIH VELIKANA”: KOME JE STALO DO IDENTITETA MOŽE SE PRIKLJUČITI NAŠEM PROJEKTU...

Nije Privlačica od jučer, evo je u 39. godini života u nadi da će dočekati ne samo četrdesetu sljedeće godine, nego i da će doživjeti još koje desetljeće, iako je to u nakladništvu kakvo je danas više pesimistično već optimistično razmišljanje - kaže Martin Grgurovac, producent, glavni urednik i vlasnik Slavonske naklade Privlačica i nakladničke kuće Riječ u Vinkovcima.

Martin Grgurovac živi i radi u Vinkovcima. Inicijator je i producentski realizator objavljivanja kapitalnih biblioteka "Slavonica" (1-100), Vinkovci, 1994., "Croatica" - hrvatska književnost u 100 knjiga, Vinkovci, 1997.–2000. i "Carmen Croaticum", hrvatsko pjesništvo XX. stoljeća. Producent je "Dana Josipa i Ivana Kozarca" (od 1995.) i "Stoljeća hrvatskoga jezika" (od 2011.). Martin Grgurovac i sam je pisac, napose dnevničkih proza i noveleta.

Da krenemo malo u prošlost, kao ste upće došli na ideju takvog jednog izdavaštva, i jesu li se dosadašnji rezultati pokazali opravdanima i uspješnima?

- Krenuli smo 1980., kao mjesni list iz Privlake, kada je nakladništvo bilo pod nadzorom SUBNOR-a, partije i socijalističkih saveza, kada nakladništva knjige gotovo da i nije bilo. Postojao je gradski tjednik u njemu se protežirao duh tadašnje zajedničke države. U takvom gradu nije bilo mjesta za druge novine, pa smo svoje onda pokrenuli zaobilaznim putem, što je bio jedini mogući put. Knjiga je iz početka bila samo nusproizvod novinama, a kada smo ih počeli prodavati u pet puta većim nakladama od novina onda smo se njoj okrenuli i od nje živjeli i razvijali se sve ove godine. Tu nam ni Partija nije mogla ništa, iako su nas kroz nakladničke savjete kontrolirali. S knjigama Relkovića, Kozaraca, Kosora, A.G. Matoša, Mađera i Tadijanovića, lakše smo ulazili u slavonske škole, knjižnice i domove ljudi već s novinama. U to vrijeme bili smo gotovo pa jedini nakladnik zatomljeno-zavičajne i identitetski hrvatske knjige u Slavoniji, čak i šire. Od sloma Hrvatskog proljeća, u osamdesetim godinama "bratstva i jedinstva", do nacionalnog se identiteta moglo samo zaobilaznim putem.

PREPUŠTENI SEBI
Koji su i dalje najčešći problemi kad je izdavaštvo u pitanju, a time i Privlačica?

- Svaki nakladnik, pa tako i mi sada, gubi bitku s modernim medijima, nadajmo se da nećemo i rat. Knjiga je danas sve više luksuz, živimo u maloj državi i izdajemo male naklade, često i sramotno male. Neki autori samostalno tiskaju mizernih tridesetak, pedesetak primjeraka, posebice oni koji na taj način opravdaju sitno dobivena sredstva od naših ministarstva. Takvo samoponiženja traje već desetak godina. Njih imate i na osječkim fakultetima. Sebi knjiže naslov više, a kakav je domet takve knjige, njih odviše ne interesira. Nakladnik koji u knjigu ulaže svoja sredstva tako ne može, on mora prodati bar 500 primjeraka da bi bio na nuli, a da bi nešto i zaradio i daleko, daleko više. I tu većini nakladnika pada mrak na oči. Tržišta gotovo da više nema. Propalo je do dna bijede, a Ministarstvo kulture to ne vidi, ili ne želi vidjeti. Knjižare se na prste ruku broje, kao i mi jedva žive, jer je knjiga običnom građaninu skupa. Prijašnji trokut autor-nakladnik-knjižar razbijen je, danas su autor i nakladnik u zanemarivom položaju, postoji samo knjižnica. Građanin više ne kupuje već posuđuje knjigu i tu svaka rentabilnost u književnoj produkciji pada u vodu. Knjižnicama država plaća sve, od osobnog dohotka do svih režija, uz to im od nakladnika otkupi i knjige tako da sada samo oni dobro žive. Grade se nove, i neka se grade, ali trebalo bi prije svega izgraditi temelje nastanka knjige, a tek potom kuću. Autora, kao i nakladnika koji od knjige mogu živjeti i dalje samostalno ulagati, osim nekolicine, pogotovo ako nisu lektirni autori, više sigurno nema. Prema nakladniku država se tako ne odnosi. On je prepušten sam sebi i onom malom preostalom dijelu tržišta koje bar dva puta godišnje kupi kakvu knjigu. Koliko je knjiga danas zanemarena vidimo i prema promocijama na kojima je desetak-dvadeset ljudi starije dobi, a uskoro, ako se nešto drastično ne učini, bit će, kao i njihovih nakladnika, još manje. Pri tome nije uopće važna tematika, književnost, umjetnost, povijest, sve je to na dnu istog lonca.

Knjigu danas izdaju samo arhivi i muzeji kojima je cijeli proces njezine proizvodnje, koji nije jeftin, u cijelosti plaćen. I tko zna za takve knjige? Za koga su uopće izdane?

Samoponiženje je i ovakav Interliber kakvog nam nude. Knjige po 5, 10 i 15 kuna propast su njihovih nakladnika, Zar nije sumorno biti na takvom sajmu? Koštale su ih 5,1 ili 20 puta više, a sada ih nude za milostinju samo da se riješe tereta skladišta.

Mi smo prije gotovo svaku knjigu prodavali u nekoliko tisuća primjeraka, njihov je sveukupno broj u ovih 39 godina više od milijun i pol primjeraka, a nismo ovisili o pomoći nikakvog fonda ili ministarstva. Sada samo pratimo natječaje i danima popunjavamo silnu dokumentaciju za njih. I kada negdje i prođemo, to je zanemariv iznos s kojim zapravo ne možete ništa ozbiljnije krenuti. Osim nekih nakladnika koji su protežirani i u pravilu uvijek dobro prolaze.

Hrvatsku knjigu također sve više potiskuju slaba kupovna moć, internet i novi mediji, upitno vrednovanje knjige u školstvu i sveopća društvena apatija. Ljudima koji teško rade i još teže zarađuju, ili se pak iseljavaju, knjiga je na posljednjem mjestu. Bez obzira na sve takve teškoće mi ne odustajemo i nadamo se da će knjiga preživjeti ova turobna vremena u kojima se sve više vremena provodi na Facebooku i YouTubeu, u kojima je moć globalna i zastrašujuća, ali i zaglupljujuća. Edukacije je u njima najmanje. Takve platforme su, osim nekih, jednodnevna i najčešće estradna informacija, a dobra knjiga ostaje i ostat će za cijeli život. S takvom nadom ušli smo i u projekt "Hrvatskih velikana"...

POPULARNO I PREGLEDNO
Kako ste došli do ideje za serijal "Hrvatski velikani"? Taj ambiciozni projekt obuhvaća cijelu Hrvatsku, recite nam nešto o tome, o samom konceptu, formi i sadržaju koji mi se doimaju unikatnim u okvirima hrvatskog nakladništva?

- Upravo na saznanju u kakvom se vremenu nalazimo gradili smo profil naše nove biblioteke "Hrvatski velikani" koju namjeravao uz sve poteškoće, kao i "Slavonicu" u sto, "Croaticu" u sto i "Carmen Croaticum" u 40 knjiga, izdavati u sljedećim godinama. Pri tome smo se ravnali činjenicom da je i sada, kao i osamdesetih godina prošloga stoljeća, identitet opet poljuljan. Sve što globalni svijet plasira, mi to odmah zagrlimo kao svoje - glazbu, kulturu i jezik, sve je to "svjetski i planetarno važno". Jasno, mala smo zemlja i teško se othrvati jačima, ali ne moramo svima podilaziti. Brendiranje turističke Hrvatske traje godinama. Sad smo za masovni elitni turizam, sad smo mala zemlja za veliki odmor, sad obrnuto. Nekakvih pomaka. Ima, doduše, u gastronomiji, sportu i etnomuzikologiji, ali onih identitetskih nema ni u naznakama. Evo primjera: Slavonija ima na stotine i stotine različitih narodnih nošnji. Radnih, svečanih, ljetnih, zimskih... Svako selo ima svoju varijantu nošnje. To nema ni jedna zemlja na svijetu. I što smo s njima učinili. Ništa! Možemo ih vidjeti na Vezovima ili Jesenima, na kakvoj općinskoj smotri, ili izboru i - to je sve. Umjesto da od njih napravimo brend mi ih vraćamo u ladice i ormare do sljedećih Vezova. Slično je i sa silnom kvalitetnom gastronomijom. Imamo više vrsta kolača i torti od tričetvrt Europe i svijeta.

U postavkama koncepcije "Hrvatski velikani" tražili smo da knjige budu popularno i pregledno pisane, a uz to, kako kaže dr. Katica Čorkalo, stručni urednik i jedna od članova uredništva biblioteke - edukativne i informativne, probrane i zanimljive, reprezentativno izborne i svima pristupačne. I kao takve potrebne svim našim školama i fakultetima, muzejima i arhivima, knjižnicama, u zemlji i inozemstvu, svugdje tamo gdje naši Hrvati žive i djeluju.

Ako uspijemo i u sljedećih šest ili sedam godina dovršimo ovu biblioteku, bit će to niz od stotinu velikana i zaslužnika koji su malu Hrvatsku uveli u tokove europskoj i svjetske civilizaciji. Do koje ćemo brojke doći to nitko ne zna. Idemo kolo po kolo, pa kako bude. Prva dva s dvadeset knjiga su tu pred nama, a treće kolo je u pripremi. Sada se već ima što vidjeti.

Dakako da je izabrati stotinu najznačajnijih vrlo teško. Kriterija ima svakojakih, ali mi se držimo samo stručnih, opipljivih, neoborivih. Opseg knjiga je najčešće od pet do šest araka. Istina, neke knjiga velikana, poput one o kralju Petru Svačiću, i manje su jer je i izvora o njima osjetno manje nego o onima iz osamaestog ili dvadesetog stoljeća. Svaka je knjiga priređena od naših najboljih stručnjaka i sadržajno ima kurikulum velikana, predgovornu sintezu o životu i djelu, izabrane odlomke i građu, važniju bibliografiju i literaturu, a sve tekstove prate brojne ilustracije i važni dokumenti od njihovog rođenja do groba i vremenima.

MATERIJALNO I DUHOVNO
Kakve su bile reakcije javnosti, stručnjaka i čitatelja nakon što ste prije godinu dana predstavili prvi niz od deset knjiga "Hrvatski velikani"?

- Interes za naše velikane još je uvijek nepoznat. Razlog tomu je naš slab, gotovo pa nikakav marketinški pristup, jer na njega ne stignemo i ne možemo dovoljno dobro reagirati, tako da je ovih dvadeset knjiga gotovo pa nepoznato široj čitateljskoj javnosti. Vaš medij prvi u Hrvatskoj o njima govori. Iako su promocije oba kola bile u Zagrebu, u medijima su prošle gotovo pa nezapaženo. Uostalom, mediji su takvi - za neke svakodnevno otvoreni, za druge nikada. Najtočnije rečeno, kulture u današnjim medijima ima - najmanje. Prevladava estrada i oni pisci koji su u njima zaposleni. O malom nakladniku, bez obzira na to koliko imao dobar projekt, nećete naći više od tri rečenice. Glas Slavonije nije u toj kategoriji. O našim izdanjima, kao i o Danima Josipa i Ivana Kozarca, uvijek ste pisali. Nama je najvažnije da imamo osigurane relevantne priređivače i autore i za 3. kolo i da nismo u minusu. Kada dođemo do pedeset knjiga, bit će sve lakše. Nadamo se da hoćemo.

Svaka knjiga ima i svog priređivača. Čini se da ni to nije bio lak posao, pridobiti sve te ljude da urede i prirede izbor iz opusa svakog pojedinog autora. Kakve se njihove reakcije?

- Svaka knjiga ima ili svog autora ili priređivača, i svaka je knjiga jedno novo čitanje toga velikana. Trudimo se angažirati one najbolje, što je koji put nemoguće, jer takvi u pravilu imaju ugovorene poslove za sljedećih nekoliko godina. Među njima ću spomenuti samo neke: dr. Agnezu Szabo koja je do sada napisala četiri knjige - o Petru Svačiću, Nikoli Šubiću Zrinskom, Josipu Šokčeviću i Alojziju Stepincu, dr. Katicu Čorkalo s tri - o Josipu Kozarcu, A.G. Matošu i Izidoru Kršnjavom, Miru Muhoberac s tri knjige - o Ivanu Gunduliću, Marinu Držiću i Antunu Branku Šimiću, a koja sada priređuje knjigu i o Ranku Marinkoviću. Tu je i Marijana Borić s knjigom iz prvog kola o Faustu Vrančiću, a ovih dana očekujemo njezine rukopise i za Marina Getaldića i Nikolu Teslu. Većina ih dolazi sa zagrebačkih fakulteta, ali neki i s osječkih. Gospodin Srećko Tomas jedan je od njih.

Kad se sve ovo vidi u kompletu, dojam je i više nego impresivan. No, što o ovakvom konceptu "Hrvatskih velikana" kažu u institucijama koje se trebaju brinuti o hrvatskoj književnoj baštini i tradiciji - knjižnice, škole, fakulteti... Te bi knjige mogle biti i obvezatna lektira?

- Na žalost, na ovo pitanje ne znam što bih odgovorio. Do većine tih institucija spletom raznih okolnosti još nismo došli.

Veliku potporu za 2. kolo imali smo od središnjice HAZU-a u Zagrebu, od deset knjiga sufinancirali su njih sedam i u Gradu Zagrebu koji nas je pratio u nekoliko knjiga. Podršku imamo i u Gradu Osijeku koji je svako kolo otkupio za sve osnovne škole, a tome se nadamo i u ostalim gradovima i županijama. Biblioteka je to koja bi svoje mjesto trebala imati i svim većim hrvatskim katoličkim misijama, školama i zavičajnim klubovima, pogotovo u svakom diplomatskom i kozularnom predstavništvu u svijetu. Istina, knjige nisu rađene ni na jednom od stranih jeziku, ponajprije na engleskom, ali ako se ukaže potreba, lako ćemo prirediti takva izdanja.

Sve u svemu, tako Vinkovci promišljaju o svom, hrvatskom, nacionalnom identitetu, a kome je do njega stalo, i sam će se u ovaj projekt priključiti. Mi smo ga započeli, nastavi ti ga možemo ojačani i zajednički. To očekujemo i tome se nadamo.

Razgovarao: Darko JERKOVIĆ
Dakako da je izabrati stotinu najznačajnijih velikana vrlo teško. Kriterija ima svakojakih, ali mi se držimo samo stručnih, opipljivih, neoborivih...
Hrvatsku knjigu također sve više potiskuju slaba kupovna moć, internet i novi mediji, upitno vrednovanje knjige u školstvu i sveopća društvena apatija...
Prijašnji trokut autor-nakladnik-knjižar razbijen je, danas su autor i nakladnik u zanemarivom položaju, postoji samo knjižnica...
Brendiranje zaslužnih
Naši velikani su projekt brendiranja najstarije naše poznate povijesti do današnjih dana, od knezova i kraljeva, poput knezova Trpimira i Branimira, ili kraljeva Tomislava, Petra Krešimira, Dmitra Zvonimira, do političara Ante Starčevića, Stjepana Radića, Ivana Mažuranića ili Franje Tuđmana, od književnika Marka Marulića, Marina Držića do Tina Ujevića i Miroslava Krleže, slikara Julija Klovića, Vlahe Bukovca, Vjekoslava Karasa i Josipa Račića, kipara Jurja Dalmatinca, Ivana Meštrovića i Vanje Radauša, glazbenika Vatroslava Lisinskog, Ivana pl. Zajca do Milke Trnine i Lovre pl. Matečića, do znanstvenika Marina Getaldića, Ruđera Boškovića, Nikole Tesle i Vladimira Preloga, do banova Jelačića i Šokčevića, sportaša Franje Bučara i Dražena Petrovića, i filmaša Fabijana Šovagovića, Dušana Vukotića, ili Oktavijana Miletića. Popis je bio nekoliko puta dulji i dobrim balansiranjem desetak suradnika sveden je na stotinu.
Najodanija urednica
Najveći trud u definiranju biblioteke ima dr. Katica Čorkalo. Ona je u njoj od njezinog začetka 2014. godine, kada smo objavili prve tri probne knjige i poslije po njima, uz neke nužne izmjena, priredili ove koje su sada objavljene. Dr. Čorkalo najzaslužnija je za njezin stručni profil, pa ikako smo od nje fizički odvojeni naša je komunikacija svakodnevna, urednička, recenzentska, savjetodavna. Općenito, ona je uz Miroslava Mađera i Vladimira Rema, naš najodaniji urednik. Ona je urednik naše prve izdanje knjige, bio je to Đuka Begović Ivana Kozarca, i jedan od osnivača književna i znanstvene manifestacije “Dani Josipa i Ivana Kozarca” koji će ove godine imati svoj 25 saziv. Bez nje bi većina naših projekata ostala nerealizirana, moguće još uvijek samo u ideji. Njoj Privlačica, a i ja osobno, dugujemo sve. Sreća ju je imati, a tako i Stjepana Damjanovića i Josipa Bratulića za suradnike. To su stupovi na kojima je Privlačica došla do 700 objavljenih knjiga, što je u okvirima Slavonije zaista mnogo. Možda je prema broju objavljenih naslova i najveći nakladnik s ovih prostora.
Profesori i akademici
Uredništvo čine naši dugogodišnji suradnici koji su uređivali i biblioteke “Slavonica” 1-100, “Croatica” 1-100, ili “Carmen Croaticum” 1-40, od kojih su neki, poput dr. Čorkalo Jemrić, od samih početaka Privlačice. Među njima su Dubravko Jelčić, Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Krešimir Nemec, ali i Dubravka Oraić-Tolić, Ivan Aralica, Helena Sablić Tomić i Agneza Szabo, naši suradnici na raznim projektima iz vremena povrataka bana Josipa Šokčevića 2002. iz Beča u Vinkovce, iz nekih od 15-ak naših profiliranih biblioteka ili s Dana Kozaraca na kojima su punih dvadeset godina održavali tematske okrugle stolove i znanstvene skupove, vodeći brigu i o nagrađivanju suvremenih književnika i znanstvenika rođenjem ili djelom vezanim uz Slavoniju. Od sveučilišnih profesora do akademika, a slično tomu, takav je i saziv među autorima i priređivačima knjiga. Većinom su svi sveučilišni profesori i akademici.
Možda ste propustili...

GLAZBENI INTERVJU: BOŽIDARKA MATIJA ČERINA

Kompas je podivljao, ali spasit će nas ljubav!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

REPORTAŽA: SLAVONSKA RADIONICA MAJSTORA VELIMIRA

Miris kože: Remenarstvo nije mrtvo, živi u Vinkovcima!

2

TEMA TJEDNA: HRVATSKO PREDSJEDANJE UNIJOM (I.)

Polažemo najteži ispit do sada!

3

OPERACIJA JASENOVAC

Spašavanje vojnika Pupovca u režiji Vučića i Vojske Srbije