Prije dva tjedna na snagu je stupio Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, koji je obiteljima nestalih pružio dodatnu, ali malu nadu da će se pronaći posmrtni ostatci njihovih najmilijih, što je mnogima od njih i jedan od glavnih razloga života, tolike godine od rata i srpske agresije na Hrvatsku.

Dosad, naime, Hrvatska nije imala jedinstven zakon koji uređuje nematerijalna prava osoba nestalih u Domovinskom ratu i njihovih obitelji, da saznaju sudbinu svojih članova te postupak njihova traženja. Ona materijalna prava već su regulirana Zakonom o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji i Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.


Zakon propisuje sve segmente postupka traženja nestalih i smrtno stradalih osoba, vođenje evidencije nestalih osoba te svih ekshumiranih i identificiranih osoba, tijela nadležna za provedbu zakona i njihovo područje djelovanja, kao i suradnje s drugim državama i međunarodnim organizacijama i udrugama te prekršajne odredbe.


Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, koja je također sudjelovala u izradi toga zakona, kaže kako je tu bitno da je i ono što se dosad radilo, kao i ono što će se tek raditi, dobilo jedan zakonski okvir. Jer, dodaje, kako vrijeme prolazi, mijenjaju se vlasti i politike, kako u našoj državi tako i globalno, a sudbina nestalih i nadležnost države za to ne smije se dovesti u pitanje.


- Sada su zakonom konačno propisane nadležnosti, dužnosti i obveze svih institucija, tijela i pojedinaca, kako bi se došlo do istine o nestalim osobama. Ono što je također nama, obiteljima, bitno, s obzirom na iskustvo, jest što je država sada zakonski preuzela obvezu za traženje i dostojan pokop svih nestalih osoba. Činjenica je da imamo slučajeve nekih od tih nestalih hrvatskih branitelja kojima danas ni otac ni majka nisu više živi, a nemaju ni suprugu ni djecu. A netko mora biti, da tako kažem, njihov zastupnik, što je sada država, koja je preuzela odgovornost za njihovo nalaženje i pokop. To je jasno propisano. Zakon o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji kaže da je poginuli hrvatski branitelj osoba od povijesnog značenja, a ovaj zakon kaže da je država obvezna pronaći nestale osobe, tako i hrvatskog branitelja, i dostojno ih pokopati - rekla nam je Ljiljana Alvir.


Ovim se zakonom dakle, štite, unaprjeđuju i promiču prava i interesi osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i članova njihovih obitelji te uređuje postupak, nadležnost, vođenje evidencija i ostalo u vezi s traženjem, ekshumacijom i identifikacijom osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.


Kada je riječ o reakcijama obitelji koje još traže svoje najmilije na taj zakon, Alvir kaže da one jesu pozitivne, naglašavajući pritom kako naročito osobe starije životne dobi žele, dok su još žive, pokopati svoje najmilije kada ih pronađu. Pa i sada postavljaju pitanje hoće li taj zakon donijeti ono što im je najvažnije, tj. omogućiti brže nalaženje nestalih osoba. Na to pitanje, naravno, nitko, pa ni ona, nema precizan odgovor. Kaže kako je to zaista teško reći, no, prema svom iskustvu iz razgovora na domaćim, ali i međunarodnim razinama, misli da će taj dokument ipak pomoći da se cijeli proces ubrza jer su neke stvari, kaže, sada nedvojbene.

- Dosad se, primjerice, moglo kalkulirati oko odnosa sa Srbijom, tko, gdje i što može ili ne može tražiti, tko je za što zadužen na samom terenu, a sada je sve to ovim zakonom regulirano. Mislim da bi se i Srbija, koja je ključna za rješavanje sudbine nestalih, trebala drukčije postaviti i ozbiljnije pristupiti tom pitanju prema hrvatskoj strani. Jako važnim u tom zakonu, makar se postavlja pitanje kako će izgledati provedba, smatram i dio koji se odnosi na kaznenu odgovornost onih koji prikrivaju istinu o nestalima. Toga do sada nije bilo i moglo se dijelom i manipulirati pitanjima nestalih, prije svega od strane onih koji su počinitelji ili svjedoci, koji znaju pravu istinu. I različite interesne skupine manipulirale su time, što će, nadam se, sada biti zaustavljeno i dovesti neke ljude do toga da konačno kažu istinu - zaključuje Alvir.

Podsjetimo, ovim su zakonom propisane i konkretne kazne. One za tijela, organizacije, ustanove i druge pravne osobe koje Ministarstvu ili drugim nadležnim tijelima ne pruže sve raspoložive informacije i dokumentaciju te svu potrebnu pomoć za rješavanje slučajeva osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa iznose od 20.000 do 300.000 kuna. Kazne od 5000 do 20.000 kuna, također za nepružanje pomoći, informacija i dokumentacije, predviđene su pak za fizičke osobe te odgovorne osobe u tijelu državne uprave i pravosudnom tijelu. Očekuje se i pokretanje inicijative za revidiranje postojećeg sporazuma sa Srbijom, prihvaćenog još 1995., jer se dio istine, nesumnjivo, krije u nekim arhivima susjedne države.