Ekonomija
POTPORE ZAHVALJUJUĆI EUROPSKIM FONDOVIMA

Poljoprivreda brzorastuća
- u tri godine 6000
novih gospodarstava
Objavljeno 14. kolovoza, 2019.
Trećinu novih PG-ova drže mladi poljoprivrednici, kojih je sada u Upisniku 22.350

Brzorastućom djelatnošću može se nazvati hrvatska poljoprivreda, potaknuta, dakako, sufinanciranjem od izdašne Europske unije i njezinih fondova, iz kojih Europa daje "od A do Ž" - od primarne proizvodnje, preko dobrobiti životinja do izgradnje seoskih vrtića, pa i sadržaja za slobodne aktivnosti za ostanak stanovništva na selu.

Novca ima od lokalne do najviše razine, od minimalnih do višemilijunskih potpora, no osim samo ispružene ruke za dobivanje potpora potrebna je i opravdanost, uvjetovanost, dijelom i vlastito investiranje, jer koncept EU-a je sufinanciranjem potaknuti proizvođače i na vlastito investiranje. U tim okolnostima, u posljednje tri godine broj poljoprivrednih gospodarstava (PG) povećan je za 6000, a mladih poljoprivrednika za 2000.

Rasipanje ili rast?
Dok u Ministarstvu poljoprivrede taj trend ocjenjuju rezultatom svih mjera i aktivnosti koje poduzima ono i sve druge institucije u sustavu, te da sve to poljoprivredu čini atraktivnom i dostupnom širem krugu ljudi, koji su se njome počeli aktivno baviti, oni kritičniji kažu kako su EU fondovi isključivi razlog rastu broja PG-ova, no da je pitanje koliko je taj rast podigao i ukupnu poljoprivrednu proizvodnju, koliko je među novima aktivnih poljoprivrednika, onih koji se isključivo bave poljoprivredom, a ne onih koji su zbog prilike da dobiju europski novac, gotovo hobistički, prijavili komad zemlje. Dakako, bilo bi licemjerno reći da bi netko odbio EU novac ako udovoljava kriterije da ga dobije nepovratno ili uz druge dobre uvjete.

- Netko se sjeti da ima komad zemlje, pa se prijavi na natječaj za EU novac. Nadalje, unutar postojećih gospodarstava stvorilo ih se više upravo zbog toga što je više prilika za natjecanje za fondove, ljudi se sjete da im je ostao komad zemlje od roditelja, djedova i otvaraju OPG. To je rasipan novac, u ukupnoj proizvodnji s takvima nema efekta. Dok sustavom potpore ne budemo poticali aktivne poljoprivrednike, nećemo doći na zelenu granu - kaže član Izvršnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.

U resoru tvrde da hobizmu na koji bi se rasipao EU novac mjesta nema - za ulazak u sustav poticaja mora minimalno biti hektar zemlje, u funkciji poljoprivrede, a godišnji poticaj za nj može biti 2000 kuna. U slučaju prijave za mala gospodarstva, operacija 6.3.1., potpora je 15.000 eura, no uvjet je, kao i za sve druge mjere Ruralnog razvoja, pet godina biti u Hrvatskoj i raditi na toj zemlji. Dakle, podsjećaju u resoru, mehanizmi kontrole su tu. Dođe li bilo koje kontrolno tijelo u tih pet godina u reviziju, a naznačeno se ne radi, slijedi povrat kompletnog novca. U Ministarstvu rast brojki svode na zaključak da je dobrodošla posljedica toga rast obradivih površina u ARKOD-u. Prema podatcima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, 2011. je u ARKOD-u bilo 1,010.677, a sada je 1,149.403 hektara.

- Rezultat je to primjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o šumama te uredba što propisuju stavljanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje - ističu u Ministarstvu. Brojke rastu zahvaljujući EU fondovima. Kada bacite sve na papir, kada se zaposlite, date za doprinose u pet godina..., koliko vam ostane? Neka od 2000 mladih poljoprivredika nakon tih pet godina ostane njih i pola, i to je dobro - kaže ratar Mario Patajac. I on računa na novac iz EU-a za gradnju silosa iz operacije 4.1.1., 50 posto investicije od 4,3 milijuna kuna zatvorit će njime, a ostatak kreditom.

- Ako novca ima i EU ga daje, neka ga naš poljoprivrednik uzme, pa i više njih unutar jednog PG-a. Što je tu loše?! - kaže Patajac.

Sada je u Hrvatskoj oko 170.000 OPG-ova.

Mladih 13 %
Raste i broj jedinstvenih zahtjeva za potporu. U Agenciji za plaćanja završila je kampanja podnošenja i preuzimanja za 2019. a zahtjeve su podnijela 110.382 PG-a, što je 11.000 više nego 2015. U Ministarstvu ističu uspjeh IAKS mjera vezanih uz poljoprivredu, okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj, plaćanja u područjima s posebnim ograničenjima i dobrobit životinja.

- Broj jedinstvenih zahtjeva za potporu u godinu dana povećao se za 8000 - kažu u Ministarstvu, a razlog tome vide i u pravodobnoj isplati izravne potpore kroz predujam i dvije rate.

- EU novac dobrim je dijelom motiv za toliki broj novih PG-ova. Ulazak u Uniju ima pozitivnu i negativnu stranu - mi nemamo razvijenu industriju, moramo ići u turizam i poljoprivredu i zbog toga je EU novac uložen u tom smjeru pozitivan pomak. No mislim da tu ima i drugih faktora. Malo se razvila i svijest o poljoprivredi, posljednjih su godina OPG-ovci poboljšali mehanizaciju i lakše se radi, a i mladi sve više razvijaju odnos prema poljoprivredi - kaže OPG-ovac Zvonko Pipić. Šlagvort je to najučinkovitijem potezu za mlade poljoprivrednike - operacija 6.1.1. namijenjena je generacijskoj obnovi sela. S nepovratnih 50.000 eura mlade se potiče na preuzimanje PG-ova od starijih. U svim mjerama Ruralnog razvoja mladi su prioritet te ostvaruju (uz 50 % nepovratnih sredstava) i dodatnih 20 % potpore. Prema podatcima Agencije za plaćanja, broj i udjel mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj raste - u Upisniku ih je više od 22.350, što je 13,11 posto svih PG-ova, a Unijin je prosjek 6 posto.

Suzana Župan
Zvonko Pipić: EU novac dobrim je dijelom motiv za toliki broj novih PG-ova
RAST PROIZVODNJE
U Ministarstvu poljoprivrede ističu da poljoprivredna proizvodnja raste - obujam brutoproizvodnje u 2018. povećan je za 5 % u odnosu prema 2017. “Rast je ostvaren zahvaljujući povećanju biljne proizvodnje za 14,8 %, a najveće povećanje bilježi proizvodnja kukuruza (37,7 %), grožđa (25,7 %), soje (18 %) te pšenice (8,5 %). Proizvodnja svinja rasla je za 5,8 %. Broj krava povećan je ove godine na 156.574. Proizvodnja peradi i mesa peradi tijekom 2018. porasla je u odnosu prema 2017. za 2 %. Ukupna proizvodnja pilećeg i purećeg mesa u 2018. dosegla je procijenjenu količinu od 85.500 tona. U klaonicama u prvoj polovini ove godine zaklano je ukupno 17,8 milijuna pilića, 3 % više nego u istom razdoblju lani.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana