Glas Slavonije je u travnju pisao kako je Agronomski fakultet u Zagrebu, zaprimio niz dojava pčelara iz Istre, Dalmacije i Slavonije kako u svojim košnicama zamjećuju pomor pčela, a kao mogući razlog stručnjaci su naveli visoke temperature koje su u veljači, ali i poslije, zahvatile Hrvatsku i druge europske zemlje, pa su pčele mislile da je došlo proljeće i, umjesto da su mirovale, izlazile su iz košnica i instinktivno htjele obaviti svoj zadatak.

Uz visoke temperature, uzrok pomora pčela, ocijenili su stručnjaci, može biti i prekomjerna uporaba pesticida u poljoprivredi, što je posebice karakteristično za Slavoniju, gdje je ratarska proizvodnja intenzivna pa je sve upućivalo kako pčelarska sezona 2018./2019. neće biti dobra.

Predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije i dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, Stanko Čuljak kaže kako je još rano donositi konačne zaključke o pčelarskoj godini jer još predstoji paša suncokreta i livade.

-Prema dosadašnjim rezultatima, ne bi se mogli pohvaliti ovom godinom i nastojat ćemo ju što prije zaboraviti. Proljetni razvoj počeo je u očekivanom razdoblju i bio je veoma uspješan. Pčele su se dobro razvile za nadolazeće paše i očekivali smo napokon uspješnu godinu. Nažalost, vrijeme nam je skinulo osmijeh s lica i, umjesto očekivanog medobranja, nastupili su problemi. Kako je cijeli svibanj bio kišovit i hladan, u nekim trenutcima postojala je opasnost da pčele uginu zbog gladi te su pčelari morali hraniti pčele da prežive. Kako je u košnicama bilo obilje pčela, one su krenule u proces rojenja. I pčelari s dužim pčelarskim stažom ne pamte ovako rojivu godinu. To je još više onemogućilo skupljanje meda. Tako da su ove godine pčelarima koji nisu selili prinosi jako smanjeni i samo nadolazeće paše mogu djelomično popraviti stanje - kaže Stanko Čuljak, i sam dugogodišnji pčelar i čelnik pčelarske organizacije najistočnije županije, gdje djeluje devet udruga koje okupljaju oko 400 pčelara i koji posjeduju 14.500 košnica.

Stanko Čuljak podsjeća da je zima najteže razdoblje u životu pčelinjeg društva i nakon zime pčelari imaju očekivane gubitke do 10 posto te u proljeće ih nadoknade. Nažalost kod nekih pčelara gubitci budu mnogo veći i ostane samo mali broj zajednica ili ni jedna. Razlozi nisu sa sigurnošću poznati, ali sumnja se na više faktora koji zajedno daju ovakve tragične rezultate. To su pesticidi, pčelinje bolesti i nametnici, moderna poljoprivreda, ali ne mogu se isključiti ni promjene u prirodi. Od pčelara se očekuje da svojom tehnologijom i smještajem pčela omoguće pčelama da se što bolje izbore s tim nedaćama i kvalitetno pripreme za zimu, savjetuje Čuljak.

- Nedostatak meda već se osjeća i pčelari su počeli korigirati cijene. Ali i s uvećanim cijenama mnogi neće pokriti razliku u smanjenim prinosima, što će utjecati na to da nećemo pokriti ni osnovne troškove te za ulaganja i razvoj neće ni ove godine biti dovoljno sredstava - prognozira Čuljak dodajući kako su uobičajene cijene meda do sada bile od 40 kuna za livadni, suncokretov i amorfin, do 50 kuna za bagremov i lipov med, a kestenov i šumski med, koji su kod nas bili posebno cijenjeni, ali i skupi, te je za njih valjalo izdvojiti i 60 kuna, a kakve nas cijene očekuju nakon ovako, za pčelare teške godine, ubrzo bi moglo biti poznato.

U cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj zbog kiše su propale pčelinje paše bagrema i kestena, najizdašnije paše, a zbog vlage u pčelinjacima pojavljuju se gljivične bolesti zbog kojih propadaju ličinke pčela, a kišno proljeće potiče pčele na rojenje, pa je pčelinjih zajednica više nego ikad. No meda nema, a domaćeg najzastupljenijeg meda od bagrema bit će proizvedena samo četvrtina od očekivanih količina, kažu pčelari iz zapadne Slavonije.

- Bagremova je paša u kontinentalnoj Hrvatskoj i ovdje u Slavoniji 80 posto brutoprihoda meda u pčelinjacima. Ove godine bagrema sposobniji pčelari eventualno mogu skupiti 10 do 20 posto – rekao je u lipnju Željko Balen, povjerenik pašnog reda Požeška kotlina, predviđajući loše rezultate pčelarske sezone. U nekim krajevima Hrvatske čak su zatražili proglašenje elementarne nepogode i pomoć države.

Vinkovački pčelar Danijel Kunodi pčelarenjem se bavi od 1980. godine, a time se bavio i njegov otac, ali je prestao prije njegova rođenja, no često je s ocem pričao o pčelarstvu i prelistavao literaturu koju je pronašao kući, a i sam je kupovao knjige iz kojih se educirao da bi danas bio jedan od vodećih vinkovačkih pčelara.

- Ova pčelarska godina je kao uostalom i svaka pčelarska godina - specifična. Njezina specifičnost se manifestirala fantastičnim uvjetima za buran razvoj pčelinjih društava u rano proljeće. Tako razvijena društva su u doba paše uljane repice i bagrema, dakle tijekom travnja i svibnja, doživjela izuzetnu količinu i učestalost padalina, što je rezultiralo masovnim rojenjem društava u svakom sunčanom danu između dvaju kišnih razdoblja. Pčelinja društva su svoju sakupljačku snagu utrošila u rojenje umjesto u medobranje. U takvim uvjetima pčelari nisu bili u mogućnosti sprječavati rojenje, a često ni hvatati rojeve, pa su tako izgubili prinos i u medu i u pčelama. Ipak poslije se vrijeme stabiliziralo pa su kasnije paše dale kakav-takav rezultat, što će nam u konačnici omogućiti i opravdati nastavak aktivnosti - ističe pčelar Kunodi.