Ekonomija
OBORINE, BOLESTI, PESTICIDI...

Sezona je za pčelare nepovoljna, to će se osjetiti na cijeni meda
Objavljeno 13. kolovoza, 2019.
Čuljak: Nedostatak meda već se osjeća i pčelari su počeli korigirati cijene, ali ni tako neće uspjeti pokriti razliku

Glas Slavonije je u travnju pisao kako je Agronomski fakultet u Zagrebu, zaprimio niz dojava pčelara iz Istre, Dalmacije i Slavonije kako u svojim košnicama zamjećuju pomor pčela, a kao mogući razlog stručnjaci su naveli visoke temperature koje su u veljači, ali i poslije, zahvatile Hrvatsku i druge europske zemlje, pa su pčele mislile da je došlo proljeće i, umjesto da su mirovale, izlazile su iz košnica i instinktivno htjele obaviti svoj zadatak.

Hranili pčele
Uz visoke temperature, uzrok pomora pčela, ocijenili su stručnjaci, može biti i prekomjerna uporaba pesticida u poljoprivredi, što je posebice karakteristično za Slavoniju, gdje je ratarska proizvodnja intenzivna pa je sve upućivalo kako pčelarska sezona 2018./2019. neće biti dobra.

Predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije i dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, Stanko Čuljak kaže kako je još rano donositi konačne zaključke o pčelarskoj godini jer još predstoji paša suncokreta i livade.

-Prema dosadašnjim rezultatima, ne bi se mogli pohvaliti ovom godinom i nastojat ćemo ju što prije zaboraviti. Proljetni razvoj počeo je u očekivanom razdoblju i bio je veoma uspješan. Pčele su se dobro razvile za nadolazeće paše i očekivali smo napokon uspješnu godinu. Nažalost, vrijeme nam je skinulo osmijeh s lica i, umjesto očekivanog medobranja, nastupili su problemi. Kako je cijeli svibanj bio kišovit i hladan, u nekim trenutcima postojala je opasnost da pčele uginu zbog gladi te su pčelari morali hraniti pčele da prežive. Kako je u košnicama bilo obilje pčela, one su krenule u proces rojenja. I pčelari s dužim pčelarskim stažom ne pamte ovako rojivu godinu. To je još više onemogućilo skupljanje meda. Tako da su ove godine pčelarima koji nisu selili prinosi jako smanjeni i samo nadolazeće paše mogu djelomično popraviti stanje - kaže Stanko Čuljak, i sam dugogodišnji pčelar i čelnik pčelarske organizacije najistočnije županije, gdje djeluje devet udruga koje okupljaju oko 400 pčelara i koji posjeduju 14.500 košnica.

Stanko Čuljak podsjeća da je zima najteže razdoblje u životu pčelinjeg društva i nakon zime pčelari imaju očekivane gubitke do 10 posto te u proljeće ih nadoknade. Nažalost kod nekih pčelara gubitci budu mnogo veći i ostane samo mali broj zajednica ili ni jedna. Razlozi nisu sa sigurnošću poznati, ali sumnja se na više faktora koji zajedno daju ovakve tragične rezultate. To su pesticidi, pčelinje bolesti i nametnici, moderna poljoprivreda, ali ne mogu se isključiti ni promjene u prirodi. Od pčelara se očekuje da svojom tehnologijom i smještajem pčela omoguće pčelama da se što bolje izbore s tim nedaćama i kvalitetno pripreme za zimu, savjetuje Čuljak.

- Nedostatak meda već se osjeća i pčelari su počeli korigirati cijene. Ali i s uvećanim cijenama mnogi neće pokriti razliku u smanjenim prinosima, što će utjecati na to da nećemo pokriti ni osnovne troškove te za ulaganja i razvoj neće ni ove godine biti dovoljno sredstava - prognozira Čuljak dodajući kako su uobičajene cijene meda do sada bile od 40 kuna za livadni, suncokretov i amorfin, do 50 kuna za bagremov i lipov med, a kestenov i šumski med, koji su kod nas bili posebno cijenjeni, ali i skupi, te je za njih valjalo izdvojiti i 60 kuna, a kakve nas cijene očekuju nakon ovako, za pčelare teške godine, ubrzo bi moglo biti poznato.

U cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj zbog kiše su propale pčelinje paše bagrema i kestena, najizdašnije paše, a zbog vlage u pčelinjacima pojavljuju se gljivične bolesti zbog kojih propadaju ličinke pčela, a kišno proljeće potiče pčele na rojenje, pa je pčelinjih zajednica više nego ikad. No meda nema, a domaćeg najzastupljenijeg meda od bagrema bit će proizvedena samo četvrtina od očekivanih količina, kažu pčelari iz zapadne Slavonije.

Podbacio bagrem
- Bagremova je paša u kontinentalnoj Hrvatskoj i ovdje u Slavoniji 80 posto brutoprihoda meda u pčelinjacima. Ove godine bagrema sposobniji pčelari eventualno mogu skupiti 10 do 20 posto – rekao je u lipnju Željko Balen, povjerenik pašnog reda Požeška kotlina, predviđajući loše rezultate pčelarske sezone. U nekim krajevima Hrvatske čak su zatražili proglašenje elementarne nepogode i pomoć države.

Vinkovački pčelar Danijel Kunodi pčelarenjem se bavi od 1980. godine, a time se bavio i njegov otac, ali je prestao prije njegova rođenja, no često je s ocem pričao o pčelarstvu i prelistavao literaturu koju je pronašao kući, a i sam je kupovao knjige iz kojih se educirao da bi danas bio jedan od vodećih vinkovačkih pčelara.

- Ova pčelarska godina je kao uostalom i svaka pčelarska godina - specifična. Njezina specifičnost se manifestirala fantastičnim uvjetima za buran razvoj pčelinjih društava u rano proljeće. Tako razvijena društva su u doba paše uljane repice i bagrema, dakle tijekom travnja i svibnja, doživjela izuzetnu količinu i učestalost padalina, što je rezultiralo masovnim rojenjem društava u svakom sunčanom danu između dvaju kišnih razdoblja. Pčelinja društva su svoju sakupljačku snagu utrošila u rojenje umjesto u medobranje. U takvim uvjetima pčelari nisu bili u mogućnosti sprječavati rojenje, a često ni hvatati rojeve, pa su tako izgubili prinos i u medu i u pčelama. Ipak poslije se vrijeme stabiliziralo pa su kasnije paše dale kakav-takav rezultat, što će nam u konačnici omogućiti i opravdati nastavak aktivnosti - ističe pčelar Kunodi.

Miroslav Flego
POTREBNA IM JE POMOĆ INSTITUCIJA
“Potrebna nam je pomoć nadležnih institucija u uređivanju i razvoju ovog dijela tržišta, što može pridonijeti opskrbljivanju domaćeg tržišta kvalitetnim domaćim medom koji hrvatski pčelari proizvode dovoljno za domaće tržište, pa čak i za izvoz. Tu pomoć nam mogu pružiti ministarstva poljoprivrede, gospodarstva, turizma, zaštite okoliša i financija samo svojim zajedničkim aktivnostima usmjerenim na potpuni razvoj tržišta poljoprivrednih proizvoda”, drži Danijel Kunodi, koji pčelari s 90 košnica i proizvodi prvenstveno cvjetni med kao prirodnu mješavinu autohtonog bilja Vukovarsko-srijemske županije, ali vrlo često uspije izdvojiti i sorte tog podneblja, poput repice, bagrema, amorfe, lipe i suncokreta, a svake godine odlazi i na kesten na Banovinu.
PRENISKE CIJENE MEDA NA VELIKO
U sljedećem razdoblju od dva mjeseca na redu su aktivnosti koje pripadaju u poslove sljedeće pčelarske godine, a to su borba protiv varoe destructor, neugodnog pčelinjeg krpelja, koji je ujedno i glavni uzročnik pčelarskih nedaća, kao i briga za primjerene zalihe hrane kako bi pčele mogle opstati tijekom zime do novih proljetnih paša”, kaže Danijel Kunodi dodajući kako se cijene meda na veliko kreću od 18 do 24 kune za kilogram i ovako niske cijene su posljedica, s jedne strane, uvoza meda uz nedovoljno jasno deklariranje iz kojega kupac ne može saznati zemlju podrijetla, a s druge strane postojanja oligopola trgovaca na veliko, čije nedopuštene dogovore o otkupnim cijenama nije jednostavno utvrditi ni dokazati.
Možda ste propustili...