Objavljeno 13. kolovoza, 2019.
U sklopu ovogodišnjeg Festivala viteških igara otoka Korčule, u crkvi Gospojinoj u Korčuli, otvorena je ovih dana izložba posvećena Folklornom društvu ‘‘Kumpanija‘‘ iz Vele Luke. Izložbu su organizirali Gradski muzej Korčula i Folklorno društvo Kumpanija, u suradnji s Općinom Vela Luka, ususret 20. obljetnici obnove Kumpanije u tom mjestu.
O viteškoj igri Kumpaniji povijest kaže da je nastala prema talijanskom compagnia, što znači društvo, skupina, družba, kao naziv za društvo s vojnim obilježjima muških članova starih seoskih zajednica na otoku Korčuli, u Blatu, Smokvici, Čari, Žrnovu i Pupnatu, a od 19. stoljeća i u Veloj Luci. Kumpanija se inače nalazi na popisu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. U prošlosti se okupljala zimi o pokladama te predstavljala prividnu ulogu seoske vlasti. Središnji je događaj ples s mačevima, koje plesači međusobno pridržavaju tvoreći lanac i figure pokazujući vještinu. Prate ih dva glazbenika koja sviraju na mišnjicama i bubnju.
Prilagodbama suvremenom kontekstu, kumpanije otoka Korčule pronašle su novi način života, no i nadalje čuvajući osjećaj tradicionalne pripadnosti zajednici. Nakon otvorenja ove zanimljive izložbe, članovi Društva "Kumpanija" izveli su poznati ples s mačevima prema kojemu je Društvo dobilo ime, a svojim su nastupom zatvorili ovogodišnji Festival viteških igara otoka Korčule.
O izložbi i nastupu Kumpanije na trgu ispred Gradskog muzeja u Korčuli govorili su autori izložbe Sani Sardelić i Elsie Ivancich Dunin, ravnateljica Gradskog muzeja Marija Hajdić, korčulanski gradonačelnik Andrija Fabris, predsjednik FD-a ‘‘Kumpanija‘‘ Jozo Burmas i Goran Oreb, koji je pokrenuo Festival viteških igara otoka Korčule te sa svojim ocem Milanom surađivao i na obnovi Kumpanije Vela Luka 2001. godine.
Govornici su istaknuli zanimljive podatke. Ova šesta u nizu izložba o kumpanijama na otoku Korčuli prikazuje arhivska i terenska istraživanja u Veloj Luci, povijest luške kumpanije, koja prema pisanim tragovima seže u davnu 1846. godinu, proces obnove početkom 20. stoljeća i kontinuitet suvremenih izvedbi.
Hina
Kupanija se nalazi na popisu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske