Novosti
LJETOVANJA POLITIČARA

Najjeftiniji odmor štićenih osoba - u rezidencijama
Objavljeno 13. kolovoza, 2019.
Sigurnosna je procjena da je zaštita najjednostavnija u državnim objektima

Objava predsjedničkog kandidata Miroslava Škore na Facebooku kako želi prekinuti praksu ljetovanja vodećih ljudi države u državnim rezidencijama, jer imaju "takva primanja da si mogu platiti ljetovanje bilo gdje, po redovnim cijenama", očekivano je izazvala polemiku. Neki njegovu poruku pozdravljaju, a drugi ju nazivaju demagoškom i neutemeljenom jer je riječ o štićenim osobama, kojima bi bilo vrlo teško i skuplje osigurati zaštitu u bliskom kontaktu s građanima.

Racionalno rješenje
"Ovih dana čujemo da su čelnici države, predsjednica i premijer, na odmoru. Gdje? Ona u vojnom objektu Peneda na Brijunima, a on u državnoj vili Costabella u Opatiji. Oboje odmor plaćaju po privilegiranoj cijeni. Istu praksu imao je i bivši premijer, danas kandidat, koji sada govori da su neki jednakiji od drugih, a zaboravlja da je i on sam bio jednakiji, što uključuje i korištenje državnog zrakoplova u privatne svrhe", napisao je Škoro, dodajući da bi svatko volio da sebi i obitelji može priuštiti ljetovanje na Brijunima i Opatiji po cijeni i u uvjetima u kojima se odmaraju političari, "ali to je samo njihov privilegij”.

Politički analitičar Davor Gjenero kaže nam kako mu se čini da je model u kojemu najvažniji državni dužnosnici u vrijeme dok su na dužnosti žive u rezidenciji i najveći mogući dio vremena provode u državnim štićenim objektima najjeftiniji i najbolji te da najmanje smeta građanima.

- Naravno da je odmor u rezidenciji koja je čuvana mnogo jeftinije i racionalnije nego da predsjednik Republike ili premijer ljetuju u svom privatnom aranžamanu, a da se onda za njihove zaštitare plaća smještaj u tom mjestu. Na taj biste način stvorili nezgodnu situaciju tamo gdje boravi štićena osoba i u krajnjoj konsekvenci ne biste postigli onu razinu sigurnosti koja je tu potrebna. To se pitanje rješava institucionalno i precizno određuje tko na što ima pravo i koji dio troškova odmora snosi sam dužnosnik te sustav postavlja tako da se minimalizira troškove zaštite, ali i štetu za građane, u smislu zaustavljanja prometa i kretanja zaštitara - zaključuje Gjenero. Dodaje kako je to posve marginalna tema, ali se sada očito povlači jer je netko procijenio da na tome može nešto kratkoročno "profitirati" u javnosti.

General zbora Pavao Miljavac, predsjednik Generalskog zbora, također ističe kako je to izrečeno u predizborno vrijeme, kada kandidati na svoj način pokušavaju dobiti pokoji politički poen. No i on upozorava da određenoj razini dužnosnika prema zakonu pripada osiguranje, a najviša je, normalno, fizička zaštita, gdje ovisno o procjenama određeni broj djelatnika čuva zaštićenu osobu.

Skuplja zaštita
- Teško je i pretpostaviti koliko bi privatno ljetovanje štićenih osoba u hotelu ili slično zapravo poskupilo troškove zaštite i utjecalo na druge ljude koji tu ljetuju. Tako da su te polemike nepotrebne. Za takve štićene objekte propisana je cijena boravka službene osobe, koja također plaća određeni dio cijene. Tih nekoliko rezidencija cijele je godine na raspolaganju i najviši dužnosnici mogu otići tamo a da ne uznemiravaju druge. S tim ne treba pretjerivati, no sigurnosna je procjena da je zaštita najjednostavnija u takvom objektu, koji je za to prilagođen i zahtijeva manje osiguranja. Uz to, država tu mora imati određenu razinu dostojanstva, bez obzira na to tko je predsjednik ili premijer, jer se oni mijenjaju, a institucija ostaje", kaže Miljavac.

Podsjetimo da je Andrej Plenković kao premijer u listopadu 2016. inicirao izmjenu kojom je smanjen drugi stupanj zaštite, pa ju od tada ne uživaju automatski svi potpredsjednici vlade, nego samo ako su ministri unutarnjih poslova, vanjskih i europskih poslova ili obrane. Tako su štićene osobe druge kategorije dva potpredsjednika Vlade, Damir Krstičević i Davor Božinović, ali ne i Zdravko Marić i Predrag Štromar. Koje se osobe štite propisuje Uredba o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja. Od tri kategorije štićenih osoba u prvu, najvišu, pripadaju predsjednica RH, predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik Vlade te predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda, s tim da se posljednja dvojica mogu samostalno odreći te zaštite.

Igor Bošnjak
3

kategorije štićenih osoba postoje prema posebnoj uredbi, a najveću zaštitu imaju predsjednica RH, premijer, predsjednik Sabora te predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda
NE SMETAJU
I sigurnosni stručnjak Mate Laušić za Novu TV ističe kako se, kada bi se za odmor štićenih osoba birao privatni aranžman ili hotel, sve to onda komplicira te inkomodira i taj objekt, ako se radi o hotelu, ili samu obitelj, ako je to obiteljska kuća, dok u državnim rezidencijama ni predsjednici ni njihovo osiguranje ne smetaju nikome. ‘’Kako su ti objekti ionako već štićeni u jednoj određenoj razini, samo se mjere prilagođavaju dolaskom osobe prve kategorije’’, kaže Laušić.