U povodu 12. kolovoza, Međunarodnog dana mladih, oglasio se Državni zavod za statistiku, ističući kako je u posljednjih devet godina broj mladih u dobnoj skupini od 16 do 29 godina u Europskoj uniji u padu, tj. s 18,6 posto, koliko je iznosio 2010., pao je na 17 posto u 2018. godini. Te je godine bio i istovjetan postotak mladih u Hrvatskoj, dok ih je 2010. bilo 18,8 posto.

Prema podacima za 2017., gotovo polovina stanovnika EU-a od 18 do 34 godine živjela je s roditeljima. Prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., mladi Hrvati u trenutku kad se odluče na preseljenje u prosjeku imaju 31,8 godina. Više od 30 godina imaju i Slovaci (30,9), Maltežani (30,7) i Talijani (30,1), a europski je prosjek 26 godina. Najmlađi su bili Šveđani, koji roditeljsko kućanstvo prosječno napuštaju već s 18,5 godina, a slijede Luksemburžani (20,1 godina) i Danci (21,1).

U akademskoj godini 2017./2018. broj upisanih na visoka učilišta bio je 159,6 tisuća, što je 32,1 posto više nego u 2003./2004. akademske godine. Iako je broj upisanih u porastu, prema podacima za 2018., većina mladih u RH, njih 72,6 posto, ima srednjoškolsko obrazovanje, a visoko obrazovanje steklo je njih 23,9 posto. Na razini EU-a ta je razlika nešto manja. Pomalo iznenađuje europski udio mladih s osnovnim obrazovanjem ili niže od toga koji iznosi čak 15,7 posto. Taj je udio kod nas znatno manji - 3,5 posto.

Kada je riječ o zaposlenosti nedavno diplomiranih osoba od 20 do 34 godine koje se dalje ne obrazuju i ne osposobljavaju, a završile su obrazovanje u posljednje tri godine, u 2018. je na razini EU-a stopa njihove zaposlenosti iznosila 81,6 posto. Najviša je bila na Malti (94,8 %), a najniža u Grčkoj (55,3). U Hrvatskoj je ta stopa iznosila 71,2 posto, iz čega proizlazi da ih gotovo trećina nije pronašla zaposlenje u tri godine.

U nas je udio mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju 2018. bio 16,2 posto, a u EU-u 14,1. Tu je najgora Italija, gdje je četvrtina takvih mladih (24,8 %), a najmanji njihov udio ima Nizozemska (6,8 %). Ukupno je u EU-u zaposleno nešto manje od polovine radno sposobnih mladih osoba. Stopa zaposlenosti u 2018. iznosila je 49,8 posto. U Hrvatskoj je stopa zaposlenosti u 2018. iznosila 41,3 posto, najviša je u Nizozemskoj (70,9 %), a najniža u Grčkoj (30,0 %). I.Bošnjak