Novosti
DO KRAJA SRPNJA U HRVATSKOJ JE OPOŽARENO 31.000 HEKTARA

Požara je do kolovoza ove godine bilo dvostruko više nego tijekom cijele 2018.
Objavljeno 12. kolovoza, 2019.

U Hrvatskoj je do kraja srpnja opožareno 31.415 hektara površine u 5314 požara raslinja, a Hrvatska vatrogasna zajednica ističe da samo mali dio požara otvorenog prostora dođe u fokus medija jer većinu ugase za jedan ili dva sata, ističe se u izvješću koje je za Hinu sastavilo Vatrogasno operativno središte (VOS) Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ).


Očekivano, najviše požara zabilježeno je u priobalnom području, njih 2987, a malo manje ih je, 2327, bilo na kontinentu jer tamo požari ne poprimaju razmjere velikih požara kao na priobalju zbog raslinja i terena. Istina, postoje i iznimke, poput požara u Krapinsko-zagorskoj županiji na Strahinjčici koji je 2012. zahvatio 350 hektara. U cijeloj prošloj godini požara je bilo upola manje nego do kolovoza ove godine, odnosno 2567.


Kada se gledaju podaci za posljednjih sedam godina, najviše požara bilo je 2012. godine, i to 7869 s 80.264 hektara opožarene površine. Ipak, najteža godina bila je 2017., s čak 102.593 hektara izgorene površine u 6988 požara. Voditelj VOS-a Robert Rožić rekao je da je 2017. bila najzahtjevnija i zbog požara koji su direktno ugrožavali naselja. Najmanje požara bilo je 2014. godine - 1686, a te godine također je bilo i najmanje štete za biljni svijet. Rezimirajući vatrogasne intervencije u posljednje tri godine zanimljivo je da je u prvom dijelu godine najviše požara zabilježeno u ožujku, čak 2357 u 2017. godini i 2150 ove godine, a nešto manje, 1779, ove godine bilo je i u veljači. Razlog je jednostavan - riječ je o požarima povezanim s poljoprivrednim radovima kada građani pale biljni otpad.


U ljetnim mjesecima najviše zabilježenih požara je u kolovozu i srpnju iako to, istaknuo je Rožić, nije pravilo. Od dojave o požaru pa do potpunog gašenja požara raslinja, prosječno trajanje intervencija u 2019. godini iznosi jedan sat i 53 minute, za 2018. tri minute više, a za 2017. prosjek iznosi tri sata i 51 minutu. Gašenje većih požara traje i nekoliko dana, a potpuna sanacija ponekad gotovo i mjesec, kao što je to bilo u slučaju velikih požara na Pelješcu 2015. godine.


Trajanje požara ovisi o vremenskim uvjetima, ali i o brzini dolaska vatrogasnih snaga, koja pak ovisi o blizini mjesta intervencije, gustoći prometa i kvaliteti prometnice. U praksi, javne vatrogasne postrojbe sa stalnim dežurstvom na teren izlaze za manje od minutu od dojave. Svaka intervencija ima svoje posebnosti te u praksi ne postoji isti požar, kažu vatrogasci. Kod šumskih požara problem im stvara teško prohodan teren, udaljenost od ceste i neobrađene površine, dok na krškom terenu postoji opasnost od ozljeda usred pada, insekti, zmije, ali i mina. Ističu da su kod takvih požara često ugrožena okolna naselja i vitalna infrastruktura, a prekidi u prometu izazivaju velike gospodarske štete.
Ako dođe do požara, nužno je nazvati vatrogasce na broj 193 ili 112, izbjeći udisanje dima, dišne organe zaštiti tkaninom natopljenom vodom, a potrebno je i ostati smiren. Vatrogasci posebno upozoravaju na požare u plovilima i kamp-kućicama jer se brzo šire te je u tim situacijama važno što brže napustiti takav objekt. M.Hudoletnjak/H
SPAŠAVALI IGUANU I PAUNA
Posao vatrogasaca ne počinje i ne završava gašenjem vatre. U njihovu odgovornost pripadaju i intervencije koje mogu biti puno teže od požara, pa tako spašavaju osobe nastradale u prometnim nesrećama, osobe iz ruševina, poplava, s visine i iz dubine, a također interveniraju i pri nesrećama s opasnim tvarima. Kao u filmovima, spašavaju i životinje - krave, ovce i kućne ljubimce iz poplava. Zabilježene su i neobične intervencije poput spašavanja iguane u Osijeku, majmuna u Rijeci i pauna u Varaždinu, u Solinu su izvukli sokola iz bunara, a jednom odbili i poziv za uklanjanjem zmije, za koju se ispostavilo da je gumena. Na jednom su požaru pronašli i plantažu marihuane.
ČOVJEK NAJOPASNIJI
“Ako se šumski požar brzo ne suzbije, može potrajati i po nekoliko dana, što dodatno opterećuje domaće snage i gotovo u pravilu za gašenje ovakvih velikih požara potrebna je ispomoć iz drugih županija. Požari na kojima sudjeluje stotinjak vatrogasaca s desecima vozila veliko su logističko opterećenje”, istaknuli su vatrogasci. Za razliku od šumskih, požari u gradskim sredinama u pravilu traju kraće, ali također zahtijevaju velike napore, pa je vatrogascima teško procijeniti koje su intervencije zahtjevnije. Požare obično dojave građani, a posljednjih nekoliko godina HVZ koristi i sustave videonadzora s pomoću kojih dežurni vatrogasci uoče požar te šalju snage. U više od 80 posto slučajeva uzročnik požara je - čovjek.
Najčitanije iz rubrike