Prema veličini gospodarstva Hrvatska bi u 2018. godini, uspoređujući je s EU10 bivših tranzicijskih zemalja članica EU-a Bugarske, Češke, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke, bila sedma, prema nominalnoj vrijednosti robnog izvoza, koja je u 2018. godini iznosila 14,5 milijardi eura, bila bi deveta, a prema udjelu robnog izvoza u BDP-u od 28,6 posto posljednja. Takvo stanje nažalost traje već godinama, odnosno Hrvatska je i u godinama prije krize koja je trajala od 2008. do 2014. godine, s osjetno manjim udjelom izvoza u BDP-u od prošlogodišnjeg, također zauzimala posljednje mjesto, podaci su koje je Hrvatska gospodarska komora objavila analizirajući domaći robni izvoz i uspoređujući ga s članicama EU10.
Zbog ulaska u EU robni izvoz dobar
Niska razina robnog izvoza i njegov relativno spor rast dugoročno obilježavaju hrvatsko gospodarstvo, no zahvaljujući pristupanju EU, ali i većoj orijentaciji poduzetnika na izvoz nakon dugotrajne krize i osjetnog pada razine domaće potražnje, proteklih je pet godina u pitanju kretanja robnog izvoza bilo relativno dobro za Hrvatsku i hrvatsko gospodarstvo. U proteklih je pet godina, u usporedbi sa zemljama EU10, naša država ostvarila najvišu stopu rasta robnog izvoza, pri čemu je ostvarila najvišu stopu rasta izvoza na zajedničko europsko tržište, najvišu stopu rasta prema EU tržištu i susjednim zemljama zajedno te jednu od viših stopa rasta prema "trećim" zemljama, odnosno svim ostalim tržištima. To ipak nije bilo dovoljno za veće pomake, pa je Hrvatska lani u usporedbi sa zemljama EU10 prema podacima Eurostata imala najniži udio robnog izvoza u BDP-u od 28,6 posto, ali i kudikamo najveći udio robnog deficita od 17,6 posto.
Olakšavajuća okolnost za nas donekle je činjenica da smo kao članica EU-a u posljednjih pet godina u istoj situaciji kao i sve zemlje EU10, ali smo ipak imali najkraće razdoblje u kojem smo koristili prednosti zajedničkog europskog tržišta. Stoga bi Hrvatska u sljedećem razdoblju trebala iskoristiti te prednosti i dugoročno ostvarivati znatno bolje trendove u robnoj razmjeni s članicama Unije, kao i s tržištima trećih zemalja, kako bi se po različitim pokazateljima razine izvoza približila prosjeku zemalja EU10, te, što je još važnije, kako bi kretanje robnog izvoza imalo veći utjecaj na dinamičniji rast gospodarstva. Pritom treba napomenuti da unatoč znatnim prihodima od turizma znatno bolje ne stojimo ni po ukupnoj vrijednosti izvoza roba i usluga. Naime, s udjelom njihova izvoza u BDP-u od 51,2 posto u prošloj godini Hrvatska je bolja samo od Rumunjske te zauzima pretposljednje mjesto u usporedbi sa zemljama EU10.
Naš optimizam međutim dugoročno nije opravdan jer trendovi u kretanju izvoza nažalost nam ne idu u prilog. Promatrajući razdoblje od posljednjih 15 godina u usporedbi s promatranim zemljama EU10, ostvarili smo najmanji rast izvoza. Zapravo, vrijednost našeg izvoza jest povećan za 2,7 puta a prosjek EU10 iznosio je četiri puta.
Orijentirani na susjede
Za tim prosjekom najviše je zaostajala Mađarska, čiji je izvoz povećan tek nešto više od hrvatskog (2,8 puta), a, s druge strane, Latvija vrijednost svog izvoza povećala je čak za 5,2 puta. Pritom treba napomenuti da su u ovom razdoblju sve zemlje EU10 postale članice EU-a, njih osam na početku 2004. godine, dok mi kao posljednji u srpnju 2013. godine, a pristupanje EU-u u svim je novim članicama utjecalo na dinamičniji rast izvoza u godinama koje su uslijedile – pojašnjavaju u Komori.
Izvoz je prošle godine bio 53,6 posto veći nego u 2008. godini, a prosječna stopa rasta izvoza zemalja EU10 iznosila je 73,7 posto. Da se zaključiti da je Hrvatska i u tom razdoblju zaostajala za promatranim zemljama usporedivih značajki.
Tek kada se promatra posljednjih pet godina u kojima je Hrvatska osjetila snažne efekte pristupanja EU-u na rast izvoza (pokazuje se da su najveće stope rasta ostvarivane u drugoj ili trećoj godini nakon pristupanja), Hrvatska bilježi bolje izvozne rezultate od zemalja EU10. U tom razdoblju ostvarili najveću stopu rasta izvoza od 54,5posto, osjetno veću od prosjeka EU10 koji je iznosio 30,2 posto.
Analiza strukture izvoza pojedinih zemalja po tržištima pokazuje da sve zemlje EU10 i Hrvatska znatan dio svog izvoza plasiraju prema zemljama s kojima graniče (uključujući morsku granicu). Najveći udio izvoza prema susjednim zemljama pritom ima Češka, a najmanji Rumunjska. Hrvatski izvoz je također znatno orijentiran na susjedne zemlje, pa Hrvatska po tom udjelu među zemljama EU10 dijeli visoko četvrto mjesto. Na znatnu vrijednost izvoza prema susjednim zemljama najviše utječe mala udaljenost, odnosno pretpostavljeno niži troškovi transporta, ali utječe i niz drugih čimbenika poput povijesne povezanosti (nekoliko članica EU10 i Hrvatska su se u prošlosti nalazile u zajedničkim državama sa svojim susjedima), poznavanja jezika, iseljeništvo, mentalitet i često slične navike u potrošnji. Naravno, važna odrednica robne razmjene sa susjednim zemljama je i veličina njihova tržišta, razina razvijenosti i gospodarska snaga.
Tomislav Prusina
Među pet najzastupljenijih su i krvni proizvodi
Kod većine promatranih zemalja i Hrvatske najvažniji izvozni proizvodi su ili proizvodi automobilske industrije; automobili i dijelovi za različite vrste vozila ili naftni derivati. Jedina iznimka je Latvija, čiji je najvažniji izvozni proizvod obrađeno drvo. Međutim, pokazuje se da je strukturu izvoza teško povezati s ostalim pokazateljima razine izvoza. Primjerice, Slovačka, Češka, Mađarska i Slovenija imaju najveće udjele automobilske industrije u strukturi izvoza, a ujedno su i zemlje koje imaju najveće udjele izvoza u BDP-u, ali s druge strane proizvodi automobilske industrije Rumunjske također imaju visok udio u izvozu, a ta zemlja bilježi tek nešto veći udio izvoza u BDP-u od nas. Za pretpostaviti je i da zemlje s visokim udjelom automobilske industrije ostvaruju nižu razinu izvoza prema susjednim zemljama i ta pretpostavka se djelomično potvrđuje kod Slovačke, Mađarske i Slovenije, ali s druge strane Češka prema susjednim zemljama izvozi čak polovicu svog izvoza. Razlog tome je ponajprije činjenica da ova zemlja graniči s najvećim Njemačkim, tržištem u EU-u. Lani je među pet naših najzastupljenijih proizvoda u izvozu bile skupine naftnih ulja, lijekovi što se sastoje od pomiješanih ili nepomiješanih proizvoda, drvo obrađeno po dužini piljenjem ili glodanjem, zatim skupina ljudska krv, životinjska krv pripremljena za terapijsku, profilaktičku ili dijagnostičku uporabu, antiserumi te ostale frakcije krvi, i na kraju skupina električnih transformatora, statički pretvarači te reaktantni svici i druge prigušnice.
Pojačani izvoz prema susjedima i zemljama Europske unije
Uzevši u obzir da sve zemlje EU10 znatan dio svog izvoza zbog prednosti zajedničkog tržišta ostvaruju prema drugim članicama Unije te da zbog navedenih razloga znatan dio izvoza ostvaruju prema susjednim zemljama, zanimljivo je vidjeti odnos takvog izvoza i izvoza prema svim ostalim zemljama. U Komori napominju kako sve zemlje EU10 i mi zajedno s njima ostvaruju visoki udio izvoza prema zemljama članicama EU i susjednim zemljama koji se kreće relativno blizu prosjeku od 81 posto. Mi smo naime, tek blago iznad tog prosjeka s udjelom od 83,4 posto i jedna je od promatranih zemalja kod kojih je taj udio u prošloj godini u odnosu prema 2008. godinu ostao gotovo neizmijenjen. U razdoblju od posljednjih pet godina, odnosno u kraćem razdoblju Hrvatska je ponovo bila znatno uspješnija. Zbog pristupanja EU-u imala je najvišu stopu rasta izvoza prema EU-u i susjednim zemljama, a sa stopom rasta prema svim ostalim zemljama od 29,1 posto prema uspješnosti bila je u gornjoj polovini među zemljama EU10.
Izvozili smo i banane
Kada se govori o utjecajima pristupanja EU-u na kretanje izvoza, mora se napomenuti da postoje snažni efekti otvaranja tržišta i ukidanja graničnih procedura, ali dolazi i do rasta trgovine robama inozemnog podrijetla, pogotovo kada su u pitanju rubne članice te članice u kojima su smještene velike morske luke. Tako smo i mi, objašnjavaju u HGK-u, nakon pristupanja znatno povećali izvoz proizvoda poput automobila ili često spominjanih banana, odnosno izvoz proizvoda koji nije bio rezultat povećane proizvodnje, nego povećane vanjske trgovine. Isti efekti su se javili i kod uvoza, pa je tako u godinama nakon pristupanja znatno smanjena vrijednost uvoza iz Kine, odnosno dio kineskih proizvoda (u znatnoj mjeri se radilo o mobilnim telefonima) uvozio se preko drugih članica EU-a.