Nije tajna da je najstarija sastavnica Sveučilišta u Osijeku nekadašnji Poljoprivredni, danas Fakultet agrobiotehničkih znanosti, gotovo na koljenima. Arhitektonski jedan od naših najimpozantnijih te prostorno najvećih i najnovijih fakulteta posljednjih godina strmoglavo gubi studente - ne uspijeva ih upisati ni polovinu. Poljoprivredni studijski smjerovi u Osijeku, baš kao i u Požegi te Slavonskom Brodu, ostaju gotovo potpuno prazni. Mladih je iz Slavonije otišlo već previše, a onih koji svoju karijeru vide u stočarstvu, vinarstvu, biljnoj proizvodnji i općenito poljoprivredi, samo je nekoliko desetaka godišnje. No to bi se, smatraju čelnici slavonskih visokih učilišta, već od jeseni trebalo bar malo popraviti.

A sve zbog sporazuma s Ministarstvom poljoprivrede koje će sljedeće četiri godine s 10.000 kuna jednokratno stipendirati slavonske studente viših godina u području biotehničkih znanosti - agronomiju, biotehnologiju, prehrambenu tehnologiju i nutricionizam. Riječ je o studentima četiri visoka učilišta: osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta te veleučilišta u Slavonskom Brodu i Požegi.

- Svaki brucoš koji ispuni sve svoje obveze, bilo da je redovni ili izvanredni student, ima mogućnost da od druge, pa na više godine studija dobije jednokratnu potporu koja nije zanemariva. Izuzetno je važno što su Vlada i Ministarstvo prepoznali vrijednost poticanja i izvanrednih studenata. To je jako bitno za mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao nositelje razvoja poljoprivredne proizvodnje. Jer izvanredni studenti plaćaju školarinu, koja kod nas iznosi 7356 kuna. Prema tome, izvanrednom studentu, koji može raditi na svom OPG-u, a na fakultetu stjecati dodatne edukacije i vještine, ovom mjerom pokriveni su praktički svi troškovi studiranja - objašnjava dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić.

Razgovarajući upravo sa studentima ovog osječkog fakulteta, koji danas broji 1382 studenta, većina njih kaže nam da studiraju poljoprivredu jer su odrasli na zemlji, okruženi životinjama, strojevima, dolaze sa sela. Ti mladi žele nastaviti što su njihovi roditelji, bake i djedovi započeli te razvijati obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Ne žele iz Slavonije. A kako su, prema riječima dekana Zmaića, "čak 95 % studenata FAZOS-a upravo mladi iz istočne Hrvatske, njih će sigurno ova mjera motivirati da tu i ostanu". S druge strane, s obzirom na sve lošiji interes za studiranjem u području poljoprivrede, potpora bi se, kaže dekan Zmaić, trebala odraziti i na bolje upisne rezultate. Naime, agroekonomiju, bilinogojstvo, mehanizaciju, zootehniku, hortikulturu ili ratarstvo na FAZOS-u upisalo je 111 od planiranih 360 studenata. Najlošiji je to ovogodišnji upisni rezultat na osječkom Sveučilištu, baš kao i lani. Mjesta za jesenski rok ponovo na svim smjerovima napretek je.

Ništa bolje nije ni na Veleučilištu u Slavonskom Brodu - planirali su upis 95 studenata bilinogojstva sa smjerovima hortikultura i ratarstvo. Upisali su ih samo četvero. I to na redovnom studiju, na izvanrednom nula. Od tisuću studenata trenutačno broje oko 180 studenata poljoprivrednih smjerova. Nude i diplomski studij ekološke poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Dekan slavonskobrodskog Veleučilišta izv. prof. dr. sc. Krunoslav Mirosavljević, pozdravlja mjeru Ministarstva, no smatra - ovo je samo prvi korak. Idući korak, uvjeren je, trebao bi biti da se i Ministarstvo i visoka učilišta, kao dionici u visokom obrazovanju, ozbiljno pozabave stanjem u poljoprivredi u smislu zapošljivosti studenata nakon završetka studija.

- Dugoročno gledajući, za ostanak slavonskih studenata i nakon diplomiranja te razvitak Slavonije s obzirom na potencijale poljoprivrede, najviše bi se trebalo sagledati čitavu sliku iz perspektive njihova budućeg zaposlenja. To bi sadašnjim srednjoškolcima bio i veći motiv za upisivanje poljoprivrednih, biotehničkih studija. A sigurno bi utjecalo i na smanjivanje odlaska u inozemstvo, s čime se susrećemo kod studenata već na prvoj godini - upozorava dekan Mirosavljević.

Tu ističe bolje uvjete studiranja, a posebice uspostavljanje boljeg modela prakse koji bi doveo do bržeg zaposlenja mladih.

Trenutačno stručne prakse brodski studenti dijelom obavljaju na poljoprivrednom dobru u Slobodnici, djelomično u srodnim institucijama i tvrtkama na području Slavonije, poljoprivrednim ljekarnama, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima...

- Tomu bi se trebalo pristupiti sustavnije, s razine ministarstava znanosti, poljoprivrede i cijele akademske zajednice u Slavoniji. Trenutačno je sve na razini visokog učilišta. Sami sklapamo ugovore s gospodarskim subjektima, a i studenti se u tom pogledu znaju sami aktivirati - kaže dekan Mirosavljević. Nada se da će bar dio praznih mjesta uspjeti popuniti u jesenskom roku. Ali boji se daljnjeg opadanja broja studenata.

Dekan Veleučilišta u Požegi prof. dr. sc. Borislav Miličević ističe da se u posljednje dvije godine bilježi velik pad studenata u području biotehničkih znanosti - a najviše njihovih studenata upravo su Slavonci. Na dva poljoprivredna smjera popunjeno je samo devet od planiranih 125 mjesta. Prehrambenu tehnologiju upisala su četiri studenta. Studij vinogradarstva – vinarstva – voćarstva petero.

- Slavonija se prazni, a danas svi žele studirati takozvane IT studije, a s druge se strane poljoprivreda među mladima ne promovira. Također, mnoge se slavonske prehrambene tvrtke suočavaju s velikim problemima, posebice u Požegi, što se odrazilo i na upise. Svatko danas gleda da završi fakultet koji će mu osigurati najprije zaposlenje, primjerenu plaću i napredak u karijeri - nabraja dekan Miličević. Napominje da je zapošljivost njihovih studenata oko 74 %.

- Poslodavci zovu i mole preporuke za studente, osobito kad je vinarstvo u pitanju. "Suhim zlatom" će platiti da dobiju onoga tko zna raditi i hoće raditi - ističe dekan. Ipak, očekuje da će mjera Ministarstva poljoprivrede djelovati. Bliži se i završetak studentskog doma u Požegi, vrijednog 32 milijuna kuna.

- Očekujemo da će postojeće OPG-ove ova mjera potaknuti da djecu pošalju na usavršavanje. Jer oni izvanredni, mogu i raditi i studirati. Priča je kao takva sjajna. Ali ni to sve nije dovoljno dok se naglasak s najviših razina ne stavi na poljoprivredu i proizvodnju - zaključuje dekan požeškog Veleučilišta koje broji ukupno 900 studenata, od čega je jedna trećina poljoprivrednih smjerova, te ima izvrsnu suradnju s osječkim FAZOS-om i PTFOS-om na diplomskim razinama.

Nakon upisnih rokova, u listopadu, Ministarstvo će definirati kriterije i uvjete za ostvarivanje prava na ovu jednokratnu potporu. S obzirom na to da se sredstva za potporu izdvajaju iz državnog proračuna, na nju neće pravo imati studenti koji već primaju stipendiju koja dolazi iz javnog financiranja.