Magazin
HRVATSKA U SCHENGENU I EUROZONI (I.)

Dva koraka do punog članstva
Objavljeno 10. kolovoza, 2019.
Realne ambicije: Nakon ulaska u zonu Schengena slijedi uvođenje europske valute

Ulazak u Schengen i eurozonu dva su ključna strateška cilja Republike Hrvatske od ulaska u Europsku uniju, prije šest godina. Oko eurozone kretat će se i ključne reforme Europske unije u budućnosti i zato je uvođenje eura i političko, a ne samo financijsko i monetarno pitanje. Zato je i posjet Hrvatskoj nove predsjednice Europske komisije krajem srpnja bio iznimno važan. Ursula von der Leyen posjetila je Zagreb nakon što joj je Europski parlament dao povjerenje za sljedećih pet godina i na putu prema Schengenu pružila RH punu podršku.

- Još uvijek zaostajemo za većinom drugih članica EU-a, a želimo doći na razinu onih država koje su razvijene. Želimo izraziti naše ambicije; prije svega, ulazak u schengenski prostor i eurozonu. Naše pismo namjere bilo je dobro prihvaćeno, a Eurogrupa je prihvatila našu molbu da uđemo u tečajni mehanizam II. Tijekom našeg predsjedanja nastojat ćemo završiti sve velike procese - rekao je za njezina posjeta predsjednik Vlade Andrej Plenković.

- Za mene je bilo izuzetno važno da dođem u Zagreb odmah nakon što sam posjetila Berlin, Pariz i Varšavu. Sljedeće ćete godine predsjedati Vijećem EU-a, a to je najbolji primjer koliko je vaša zemlja uzor svim državama u regiji. Bit ću uz vas u nastavku vašega puta prema Schengenu i eurozoni - izjavila je predsjednica Leyen.

Njezin prethodnik, bivši, ali zapravo do primopredaje još uvijek aktualni, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, podržao je također početkom lipnja u Zagrebu ulazak Hrvatske u schengensku i zonu eura, izrazivši nadu da će pozitivna preporuka za priključenje prostoru slobode kretanja biti upućena Europskom vijeću još za mandata njegove komisije, koji završava 31. listopada ove godine.

Predsjednik hrvatske Vlade također je izrazio očekivanje da će do kraja mandata EK Hrvatska dobiti pozitivnu preporuku za pristupanje schengenskoj zoni, istaknuvši da je na tom planu napravljen velik posao.

- U tom smislu Hrvatska je učinila jako puno - rekao je Plenković te dodao da je RH odmah nakon ulaska u EU iskoristila prvih 120 milijuna eura, a nakon toga dodatnih 120 milijuna. "Hrvatska jača svoju vanjsku granicu, unaprjeđuje policijsku suradnju sa susjednim zemljama i uvjereni smo da ćemo ispuniti i posljednje elemente koji su na stolu kako bi EK mogla donijeti pozitivnu ocjenu i uputiti prijedlog Vijeću", izjavio je premijer.

U EUROZONI 2023.?
Što se tiče eurozone, još uvijek aktualan predsjednik Europske komisije smatra da je "Hrvatska potpuno spremna uskoro se priključiti mehanizmu ERM II". O tome će odlučiti Europska središnja banka, a EK to poduprijeti, istaknuo je Juncker.

Aktivnosti su i nadalje intenzivirane te je premijer Plenković nakon Junckerova posjeta posjetio Bruxelles. Sastao se s potpredsjednikom Europske komisije za financije Valdisom Dombrovskisom. Razgovarali su o pripremama za ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM2) i eurozonu.

- Mislim da smo sve pretpostavke dobro napravili i vjerujem da će nas se podržati i na razini Euroskupine, a i poslije na drugim razinama, kada se budu donosile konačne odluke. Taj će proces, kao i obično, trajati oko godinu dana - rekao je Plenković.

Postupak za ulazak u ERM2 predviđa da guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Zdravko Marić predaju pismo namjere u Bruxellesu, što je i učinjeno, nakon čega počinje postupak evaluacije određenih područja po pojedinim politikama koje je Hrvatska definirala kao korake kojima će ispuniti potrebne kriterije. Tako su i ministri financija početkom srpnja u Bruxellesu prvi put raspravljali o formalnom zahtjevu Hrvatske za ulazak u eurozonu, odnosno u takozvani tečajni mehanizam, ERM2, koji je prvi korak za uvođenje eura. Kako se neslužbeno doznalo, ministri financija eurozone formalno su prihvatili hrvatski zahtjev, kao što su prije točno godinu dana dali zeleno svjetlo Bugarskoj, koja je također pokrenula proces uvođenja eura. Sudeći prema slučaju Bugarske, ministri financija eurozone odredit će vremenski okvir od oko godinu dana u kojem će zemlja poduzeti određene korake, odnosno odraditi domaću zadaću na koju se sama obvezala kako bi ušla u ERM2. U toj svojevrsnoj čekaonici svaka zemlja mora ostati najmanje dvije godine prije stvarnog ulaska u eurozonu i u tom razdoblju tečaj kune treba se kretati u definiranom rasponu u odnosu prema euru.

Premda je početkom godine povjerenik europske komisije za euro Valdis Dombrovskis rekao kako se ulazak Bugarske u ERM2 očekuje "sredinom ove godine", službeni poziv za to još nije stigao. Dužina tog procesa ovisi o samoj zemlji, odnosno dinamici kojom će ispunjavati mjere na koje se sama obvezala, pa u slučaju potrebe može potrajati i mnogo duže od godine dana. Cilj je hrvatskih vlasti, naravno, da u ERM2 uđemo u roku od godinu dana, odnosno do ljeta sljedeće godine, a u područje eura najkasnije 2023. U tom razdoblju Hrvatska bi trebala pristupiti i bankovnoj uniji, povećati mjere za sprječavanje pranja novca i poduzeti druge mjere kao pripremu za ulazak u eurozonu. Važne su mjere i poboljšanje vođenja statistika, veća učinkovitost javne uprave i smanjenje prepreka za poslovanje poduzeća. Na pitanje očekuje li neke političke prepreke za ulazak u eurozonu, premijer Plenković je tijekom boravka u Bruxellesu rekao da to ne očekuje "u ovoj fazi".

Međutim, ne isključuje se mogućnost da bi Slovenija mogla postavljati prepreke zbog političkih razloga, odnosno zbog odbijanja prihvaćanja arbitražne odluke u sporu o razgraničenju. Slovenski političari često su najavljivali da neće podržati ulazak Hrvatske u eurozonu i u Schengen jer, kako oni smatraju, "Hrvatska krši načela vladavine prava", a to su ponovili i proteklog tjedna. No pitanje je koliko će Slovenija naići na razumijevanje drugih članica EU-a.

SLOVENSKE PRIJETNJE
- U posljednje dvije godine napravili smo ogroman iskorak kad je u pitanju pristupanje Schengenu. Toliko da smo naslijedili od komisije oko 270 preporuka i sve ih uspješno rješavamo. Siguran sam da je ulazak Hrvatske u Schengen u slovenskom nacionalnom interesu. Slovenski građani prepoznaju ono što radi Hrvatska, pogotovo granična policija, koja štiti hrvatsku granicu od ilegalnih migracija i time ne samo što omogućava nesmetani životni tijek u Hrvatskoj nego i Sloveniji - kazao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Ipak, za ulazak Hrvatske u Schengen ključne će biti Njemačka i Francuska, bez obzira na to što bi prepreka još mogla biti i frustracija Bugarske i Rumunjske što ih se drži u čekaonici. Teško je, naime, politički zamisliti da će one ostati vani, a Hrvatska ući. Osim toga, za Europsku uniju bit će važno dokazati da je euro kao valuta i dalje atraktivan i da se proširenje eurozone nastavilja bez obzira na grčku krizu, koja je ozbiljno ugrozila i eurozonu.

No ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek sumnja da će Hrvatska uvesti euro do 2023. Upozorava da ne trebamo srljati, jer nam u ovom trenutku ekonomija to ne može podnijeti. Pojašnjava da su zdravi ekonomski temelji i dostatna razina realne konvergencije (hrvatska ekonomija mora sličiti ekonomijama u europodručju) potrebni kriteriji za uvođejne eura. "Mi ne sličimo dostatno ekonomijama u europodručju, a zdravih ekonomskih temelja nemamo", zaključuje Vizek, dodavši: "Zemlje Višegradske skupine bolje ekonomski stoje od nas pa su za sada odustale od uvođenja eura."

Što se pak schengenskog prostora tiče, tu je sve jasnije. Riječ je o jednoj od najkonkretnijih tekovina Europske unije, područje je slobodnog kretanja ljudi i roba, unutar kojeg su ukinute kontrole granica za sve putnike, osim u izvanrednim okolnostima. Od zemalja Europske unije, uz Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku, članice Schengena nisu ni Cipar, Irska i Velika Britanija, koja je na izlasku i iz Europske unije.

Schengenskom zonom obuhvaćeno je oko 400 milijuna ljudi. Schengenski prostor funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola. Zbog toga je pooštren nadzor vanjskih granica, pa bi hrvatska pozicija mogla biti ključna pri donošenju konačnih, ali pozitivnih odluka u Bruxellesu.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Prednosti eura
Guverner HNB-a Boris Vujčić kao prvu korist uvođenja eura vidi to što će se građanima transakcijski troškovi poslovanja s bankama smanjiti. Drugu važnu prednost vidi u padu kamatnih stopa, a koje će biti niže nego što bi bile da ne ulazimo u eurozonu. Poduzetnici će još snažnije osjetiti taj pozitivni efekt, a to shvaćaju i oni, zbog čega HNB ima i podršku Udruge poslodavaca. I izvoznici i oni koji rade na domaćem tržištu, pogotovo u turističkom sektoru, osjetit će prednosti, jer i njima će to omogućiti da jeftinije i konkurentnije rade na europskom tržištu, smatra Vujčić.
Kako se neslužbeno doznaje iz Bruxellesa, ministri financija Europske unije nedavno su formalno prihvatili hrvatski zahtjev za ulazak u eurozonu.
Kada se radi o schengenskom prostoru, riječ je o jednoj od najkonkretnijih tekovina Europske unije, području slobodnog kretanja ljudi i roba.

MARKO GRDEŠIĆ

Euro na životu održava politika

Osim o ulasku Republike Hrvatske u schengensko područje posljednjih se mjeseci puno priča i o uvođenju eura, posebice nakon što su, početkom srpnja, ministar Marić i guverner HNB-a Vujčić poslali "pismo namjere" u svezi s ulaskom RH u eurozonu. O toj temi mišljenje smo potražili od dr. sc. Marka Grdešića s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

NJEMAČKI INTERES

Što zapravo znači "pismo namjere"? Koje su prednosti uvođenja eura a odbacivanja kune?

- Pismo namjere problematičan je dokument. Naime, u njemu se uvođenje eura postavlja kao sasvim apolitično pitanje, kao pitanje o kojem nemamo što raspravljati. Nigdje se ne spominje nužnost javne rasprave, a kamoli demokratskog odlučivanja, bilo u parlamentu bilo na referendumu. Osim toga, pismo namjere pretkraj navodi elemente za jednu mnogo širu ekonomsku agendu, koja se krišom ubacuje. Naime, tu se najavljuju nove privatizacije, prodaja državne imovine, smanjivanje poreza, čak i liberalizacija nekih profesija. Nema detalja o tome što se kani prodati, koji porezi se misle smanjiti, koje se struke misle deregulirati. Hoće li se prodavati HEP ili ACI marine? Hoće li se snižavati PDV ili porez na dobit? Hoće li se deregulirati ljekarne ili taksi-tržište? Nema odgovora na ta pitanja u samom pismu namjere. A Vlada si njime daje legitimaciju da radi što hoće u budućnosti. Tako da se čini da je nekima uvođenje eura samo prilika da se trajno zabetonira neoliberalna politika deregulacije, privatizacije te smanjivanja poreza. Da se manevarski prostor za bilo kakvu alternativnu ekonomsku politiku maksimalno suzi. I sve to mimo javne rasprave i mimo javne kontrole.

Naravno, možemo taj dokument tumačiti na ležerniji način, naime, da je to ubačeno jer u Vladi misle da će se to svidjeti briselskim političarima. Međutim, i ta je opuštenija interpretacija problematična jer to znači da Vlada nema problema s davanjem obećanja koja ne kani ispuniti. Na to je upozorio samo ekonomist Ivo Bičanić.

Dok su HNB i Vlada optimistični, neki ekonomisti i financijski stručnjaci na uvođenje eura gledaju s rezervom. Gdje je problem? Može li se s europske razine voditi jedinstvena monetarna politika EU-a?

- Europska unija je neravnomjerno razvijeno područje i nemaju sve zemlje članice iste potrebe i iste interese. Naravno, to vrijedi za svaku veću zemlju. I u SAD-u je velika razlika u razvijenosti između Kalifornije i Alabame, ali ondje postoje državni transferi poput naknade za nezaposlenost ili mirovine za starije. Drugim riječima, SAD nije samo monetarna nego i fiskalna unija. U EU-u postoje veliki otpori bilo kakvoj fiskalnoj uniji ili zajedničkom upravljanju dugom. Osim toga, u EU-u je izuzetno važna uloga Njemačke jer je ona uspjela nametnuti svoju viziju eura. Prema analizi Clausa Offea, Njemačkoj kao velikom izvozniku treba ovakav euro i bez njega bi bila znatno manje konkurentna te ne bi mogla održati relativno visok udio industrijskih radnika. U Njemačkoj čak 20 posto zaposlenih radi u industriji, dok je u Francuskoj ili Velikoj Britaniji to oko 10 posto. Zato je EU zarobljen u situaciji u kojoj euro zapravo odgovara samo Njemačkoj, a zapravo samo njemačkim izvoznim firmama. Zapravo, još točnije bi bilo reći, samo vlasnicima tih firmi, jer realne plaće u Njemačkoj stagniraju već više desetljeća. Ali euro je politički projekt i na životu ga održava politika, a ne ekonomski interesi. Tako i Hrvatska najavljuje ulazak ne zbog ekonomskih interesa, nego zato što politici treba nešto što se može prezentirati kao uspjeh.

Hoće li, i u kojoj mjeri, hrvatskim poduzećima ulazak u eurozonu smanjiti troškove poslovanja?

- Naravno, nekim će firmama ulazak u eurozonu koristiti. Mislim da su mnoge naše firme odustale od toga da čekaju bilo kakvu korekciju tečaja. Izvoznicima bi to pogodovalo, ali nije realno s obzirom na zaduženost građana i države u stranoj valuti. Prema tome, mnogi od njih odlučili su prigrliti slijedeću najbolju opciju, a to je ulazak u eurozonu, gdje bar nema valutnog rizika ni komplikacija s preračunavanjem cijena. Ali za dobar dio ljudi u Hrvatskoj ulazak u eurozonu mogao bi imati negativne posljedice, i to preko tržišta rada. Naime, monetarna politika s ulaskom u eurozonu više ne bi bila pod našom kontrolom. Fiskalnoj su politici također vezane ruke, zbog sve strožih fiskalnih pravila, koja je upravo Njemačka progurala u svom iluzornom pokušaju da sve članice EU-a preobrazi u izvoznike, tj. u male Njemačke. Tako ostaje samo tržište rada kao mehanizam koji bi trebao dovesti do konkurentnosti s drugim zemljama. A to znači pritisak na plaće i na uvjete rada. Za većinu to znači sve nesigurniji, tj. "fleksibilniji" ugovori o radu.

NOVI HORIZONTI

Gledajući unatrag, je li kuna ispunila očekivanja? Ako se odričemo kune, znači li to i da gubimo dio suvereniteta, kao država?

- Imati svoju valutu ima određenu simboličnu važnost, ali mislim da od te državne simbolike nema neke konkretne koristi. Međutim, imati svoju valutu važno je jer tada postoji prostor za eksperimentiranje. Hrvatska do sada nije previše koristila taj manevarski prostor jer su uglavnom svi guverneri i ministri financija, s djelomičnom iznimkom Željka Rohatinskog, vrlo konzervativno shvaćali svoju ulogu. Ako preuzmemo euro, ta se vrata trajno zatvaraju. A to bi se moglo dogoditi upravo u trenutku kada se na zapadu vode vrlo zanimljive rasprave o novim oblicima monetarne politike.

Događa se prava mala revolucija u tome kako se shvaća problem novca, središnjeg bankarstva, duga. Sve se više raspravlja o tzv. "modernoj monetarnoj teoriji" te o novim oblicma monetarne politike poput "helikopterskog novca" ili "kvantitativnog popuštanja za narod". Osim toga, s klimatskim bi se promjenama uloga svih državnih tijela mogla promijeniti, a u nekom budućem "zelenom new dealu" monetarna bi vlast mogla imati važnu ulogu. I dok se na zapadu te rasprave vode sa sve većim intenzitetom, u Hrvatskoj političari i dalje imaju vrlo skučene horizonte. (D.J.)

MARINKO OGOREC

Velik broj građana imat će neposredne koristi

Nakon podrške koju je Republika Hrvatska dobila s najviših mjesta EU-a, od Angele Markel, preko još uvijek aktivnog predsjednika Europske kmisije Jean-Claudea Junckera, do Ursule von der Leyen, koja uskoro nasljeđuje Junckera, čini se kako je za RH ulazak u zonu Schengena pitanje dana ili bar nekoliko mjeseci. O tome što nam donosi Schengen, uključujući i sigurnosni aspekt, razgovarali smo s prof. dr. sc. Marinkom Ogorecom.

ISPUNJENI UVJETI

Za početak pitanje što je to zapravo Schengenski prostor, napose u smislu sigurnosti, zaštite granica EU-a? Običnim se čitateljima to možda čini posve nejasno, kud sad to RH ulazi i zašto...

- Najjednostavnije rečeno, Schengenski prostor podrazumijeva unutarnji teritorij zemalja članica Europsku unije, potpisnica Schengenskog sporazuma, koji je stupio na snagu u ožujku 1995., a kojim se ukidaju unutarnje pogranične kontrole među zemljama potpisnicama kako bi se ubrzao i pojednostavio protok ljudi i materijalnih dobara. Amsterdamskim ugovorom, koji je stupio na snagu 1999., dodatno su objašnjene i definirane obveze članica Schengenskog sporazuma, pa je time Schengenski sporazum postao dio europskog prava i njezin neizostavni čimbenik.

Republika Hrvatska se prilikom pristupanja punopravnon članstvu Europske unije obvezala na ulazak u Schengenski prostor (jednako kao i Bugarska, Cipar i Rumunjska) čim ispuni potrebne uvjete za punu implementaciju schengenskih pravila. Ti uvjeti zahtijevaju, između ostalog, nadzor vlastitog zračnog prostora, vizni režim usklađen s ostalim zemljama pristupnicama Schengenskog sporazuma, potpunu suradnju policijskih snaga zemalja članica i zaštitu osobnih podataka (u našoj zemlji već poznati GDPR).

Republika Hrvatska se prilikom pristupanja Europskoj uniji obvezala na pristupanje Schengenskom prostoru i kao svaka ozbiljna zemlja članica tu obvezu mora ispuniti nakon što ostvari sve tražene uvjete. Nesumnjivo, velik broj naših građana imat će neposredne koristi od pristupanja tom sporazumu zbog znatno pojednostavljenog postupka putovanja u ostale zemlje članice, znatno jednostavnije carinske procedure i niza drugih povlastica i pogodnosti. S druge strane, Hrvatska mora biti spremna i sposobna na znatno pojačanu kontrolu i zaštitu vlastitih granica, koje osim nacionalnih, postaju i granice cijelog Schengenskog prostora.

VAŽNA POTPORA

Kad se sve uzme u obzir, je li Hrvatska spremna za Schengen? U Zagrebu je Ursula von der Leyen izrazila snažnu potporu RH u tom pitanju...

- To bi pitanje bilo primjerenije postaviti tijelima zaduženima za unutarnje poslove, koja su i najodgovornija za implementaciju schengenskih pravila (s obzirom na to da će u budućnosti resorno ministarstvo, vrlo vjerojatno, biti jedno od najvažnijih nositelja zaštite schengenskih granica s hrvatske strane). U svakom slučaju, potpora Ursule van der Leyen pokazatelj je kako je Republika Hrvatska na pravom putu u implementaciji schengenskih pravila.

Tko je oko Schengena odradio najveći posao, osim politike naravno, je li to MUP? Trebalo je provesti iznimno opsežan i dugotrajan postupak prilagodbe i ispunjavanja tehničkih uvjeta za ulazak u schengenski prostor...

- Termin "politika" u ovom slučaju je dosta neodređen pojam, jer se projekcijom politike na svakodnevni život (a Schengenski prostor svakako to jest) bave vrlo konkretna tijela državne vlasti, pa bi ih bilo nužno i konkretizirati. Određenu ulogu svakako je imao Hrvatski sabor, ali mislim da je najveći posao realizirala Vlada Republike Hrvatske, na prvom mjestu premijer, koji se osobno najviše u tome angažirao, ali i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova, naravno svako u opsegu svojih poslova i nadležnosti.

MOGUĆE PREPREKE

Tko bi mogao opstruirati ulazak RH u Schengen, je li to Slovenija? Bilo bi to treći put da Slovenija zbog bilateralnih razloga blokira Hrvatsku u EU integracijama...

- Postoji više čimbenika koji bi mogli utjecati na taj proces (npr. zbog velike migracijske krize 2015. odgođeno je proširenje Schengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku). Je li moguće očekivati slične situacije, u sadašnjim okolnostima gotovo je nemoguće prognozirati. Do sada se Republika Hrvatska suočavala s brojnim preprekama, pa se može očekivati da će takva praksa biti i u doglednoj budućnosti.

Znači li priključenje RH zoni Schengena i veću sigurnost od nelegalnih migracija?

- Na žalost, mislim da ne. Ilegalne migracije postaju ozbiljan globalni problem, svih razvijenih zemalja, što ne uključuje samo europske države. Jedini učinkovit model zaustavljanja nelegalnih migracija bio bi rješavanje ozbiljnih problema zemalja iz kojih migracije kreću, na samom izvoru. Za sada ne vidim takvih nastojanja, ni političke volje razvijenih zemalja koja bi išla u tom smjeru. (D.J.)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: INVESTIRANJE U KAPITALNE PROJEKTE (I.)

Hrvatska postaje veliko gradilište

2

INTERVJU: ANDREJ GRUBIŠIĆ

Premalo nas radi, a imamo nisku prosječnu produktivnost

3

TJEDNI OSVRT

Pernar i protiv zdravlja i protiv Boga