U pričama o klimi, odnosno o klimatskim promjenama, globalnom zatopljenju i s tim u vezi odgovornosti čovjeka, doista je svega i svačega, a vijesti stižu kao na tekućoj vrpci. Na dnevnoj bazi bombardirani smo medijskom halabukom neviđenih razmjera, bez imalo izgleda da će se u tom obilju redom katastrofičnih prognoza glede i u svezi s opstankom civilizacije i planeta Zemlja nešto pozitivno uopće dogoditi.

Pritom gotovo da nitko nije pošteđen "ekskluzivnosti" kad se radi o klimatskim promjenama, anomalijama i deformacijama ustaljenog "prirodnog reda", bilo da smo u Europi, u obje Amerike, Aziji, Africi, Australiji bilo pak na Grenlandu ili Islandu - svagdje se pronalaze argumenti da se s klimom nešto događa, i to naravno nagore, da su činjenice nepobitne i da nam, ne poduzmemo li nešto brzo i konkretno, prijeti sudnji dan, maltene nešto kao apokalipsa koja je potamanila dinosaure!

No, kad smo već smo spomenuli Island, taj je otok-država bio i ostao jedinstven po mnogo čemu. I prošlost otoka je posebna. Prije nego što su ga kolonizirali Vikinzi, Island je bio prekriven šumama, no strašni su ratnici posjekli gotovo sve drveće. Tako je Island danas zemlja s najmanje šuma u Europi. Ondje su šume toliko rijetke ili su njihova stabla toliko mlada da se ljudi često šale da se oni koji se u šumi izgube samo trebaju ustati kako bi vidjeli gdje su.

Ali nije uvijek bilo tako. Kada su se neustrašivi Vikinzi, krajem devetog stoljeća, otisnuli iz Norveške i osvojili tada nenaseljeni sjevernoatlantski otok, brezove šume pokrivale su četvrtinu njegove površine. Doseljenici su u idućih sto godina posjekli 97 posto izvornih islandskih šuma da bi izgradili naselja i napravili mjesta za pašnjake.

Šume na Islandu teško je obnoviti zbog oštre klime i aktivnih vulkana, koji periodično prekriju tlo lavom i pepelom. Prema izvješću FAO-a iz 2015. godine, šume danas prekrivaju samo 0,5 posto površine Islanda. To znači da na otoku nema dovoljno vegetacije da zaštiti tlo od erozije i pohrani vodu, a to rezultira dezertifikacijom, unatoč tomu što se radi o zemlji na krajnjem sjeveru.

Inače osebujni kakvi već stoljećima jesu, Islanđani se kao potomci Vikinga jako trude pošumiti svoju zemlju još od kraja 50-ih godina prošlog stoljeća, a u posljednjih tridesetak dodatno su pojačali napore. Možda je njihov trud oko pošumljavanja "pranje nečiste savjesti" zbog devastacije šuma koju su počinili njihovi predci Vikinzi. Bilo kako god, Islandska šumarska služba nedavno je dobila zadaću da pokuša ozeleniti 6000 hektara bazalta i crnog pijeska u Hafnarsanduru, kraju sličnom Mjesečevoj površini. "To je jedan od najgorih primjera erozije tla na Islandu", kaže voditelj službe Hreinn Oskarsson. Naoružan crvenim "potti-putkijem", finskim cjevastim alatom za sadnju, Oskarsson sadi mladice borova i smreka u pokušaju da obližnji grad Thorlakshofn zaštiti od pješčanih oluja. "Pošumljavamo kako bismo stablizirali tlo", rekao je ambiciozni Hreinn.

Unatoč tomu što je breza jedino autohtono islandsko drvo, često se pošumljava drugim vrstama. Problem s brezama je u tome što nisu "produktivna vrsta", kaže zamjenik direktora nacionalne šumarije Adalsteinn Sigurgeirsson: "Za ostvaranje naših ciljeva treba nam raznolikost, a ne monokultura autohtone vrste." Zato su diljem zemlje osnovani desetci rasadnika. Ondje se mladice njeguju tri mjeseca prije nego što se zasade u prirodi. No kako je islandsko tlo siromašno dušikom, proces sazrijevanja je spor i prosječan rast drveća deset je puta sporiji nego u, primjerice, Amazoniji.

I sad dolazimo do najzanimljivijeg, do paradoksa. Naime, kada je pošumljavanje u pitanju, Islanđanima pomaže globalno zagrijavanje. "Niske temperature i hladna ljeta silno otežavaju rast šuma", kaže Sigurgeirsson. No, otkako je "zatoplilo", ide im nešto bolje.

Sve u svemu, od 2015. godine na otoku je zasađeno između tri i četiri milijuna stabala, što otprilike odgovara površini deset kvadratnih kilometara. Za usporedbu, Kinezi su u istom razdoblju zasadili 70 tisuća kvadratnih kilometara šume. Eto kako globalno zatopljenje nije uvijek loše. Ima i pozitivnih učinaka...