Dok se ljeto primiče svom zenitu, a tisuće turista iskrcavaju na hrvatsku obalu, iz zgrade Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) u Lisabonu pozorno se prati situacija u Jadranskom moru. Maja Markovčić Kostelac, izvršna direktorica EMSA-e, kaže:

- Imamo 17 brodova raspoređenih po različitim područjima Europe koji se angažiraju u slučaju onečišćenja da pomognu državama u čišćenju. Osim toga, rasporedili smo po državama i sredstva za akcije onečišćenja kao što su brane, disperzanti, a odnedavno se koristimo i dronovima.

Bivša državna tajnica u hrvatskom ministarstvu mora u siječnju je izabrana na tu dužnost, čime je postala prvi dužnosnik iz Hrvatske na čelu organizacije nastale prije 17 godina.

- Moj prvi zadatak je donijeti novu strategiju razvoja EMSA-e u nadolazećem petogodišnjem razdoblju. Na tome radim. Prevencija je sada na višoj razini. Manje je nesreća i onečišćenja u europskim morima. Kada gledamo njihov proporcionalni broj prema količini prevezenih tona i broju putnika u europskim lukama, vidimo da se smanjuju - kaže Markovčić Kostelac. „To je rezultat rada svih država članica, ali uz podršku EMSA-e postignuta je sinergija u onim najkritičnijim i najskupljim operacijama - kaže Markovčić Kostelac.

Države južne Europe, kao i Hrvatska, slabije su opremljene nego zemlje sjevera pa EMSA raspoređuje više svojih snaga na jug. Promet u Jadranskom moru raste, što je pozitivno za luke i gospodarski rast, no istovremeno povećava opasnost od nesreća.

- Veliko onečišćenje naftom u moru kakvo je Jadransko, i s obzirom na to što čisto more znači za gospodarsku aktivnost, bilo bi katastrofalno. Nužno je regulirati i velik broj rekreacijskih plovila s ciljem zaštite okoliša jer je jako puno tih malih zagađivača. Hrvatska se prilično oslanja na pomoć brodova i opreme iz EMSA-e, zato smo u Agenciji raspisali novi natječaj za izbor broda koji će biti u stand-by aranžmanu negdje na Jadranu - objašnjava Markovčić Kostelac.

Na pitanje koliko je njezin izbor na funkciju u EMSA-u pokazatelj da je Hrvatska prepoznata kao pomorska država, Markovčić Kostelac kaže:

- Često se u Hrvatskoj vodila rasprava jesmo li mi primorska ili pomorska država. Mi smo i jedno i drugo. Ministarstvo mora je intenzivno radilo da podigne atraktivnost hrvatske zastave. Mi imamo neke sustave digitalizacije usluga u pomorskom servisu koje nemaju ni mnogo razvijenije europske države. Više od 75 posto servisa u Hrvatskoj nudi se digitalno pa EU u puno stvari može učiti iz iskustva Hrvatske. Naravno, i mi možemo učiti od drugih.(HINA/D.J.)