Novosti
ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ODJEL

Na uknjižbu vlasništva u Osijeku se čeka jedan, a u Sinju 291 dan
Objavljeno 9. kolovoza, 2019.
Odjel u Osijeku vodeći je u projektu spajanja gruntovnice s katastrom

Zemljišnoknjižni odjel pri Općinskom sudu u Osijeku, poznatiji među građanima kao gruntovnica, uz onaj na Općinskom sudu u Požegi, 2016. godine je izabran kao jedini od 108 zemljišnih odjela u Hrvatskoj u pilot-projektu implementacije integriranog sustava zemljišne administracije, odnosno megaprojekta spajanja gruntovnica i katastara u jedinstveni informacijski sustav.


Modernizacija

Cilj je bio vidjeti kako će projekt funkcionirati u praksi i kako ga uopće izvesti. Osječki Zemljoknjižni odjel u okviru ovog projekta u 2017. godini dobio je pravo na 15 dodatnih zaposlenika, ali i informatičku opremu te sav namještaj. Kada se na osječkom i požeškom primjeru pokazalo da je ovaj projekt izvediv, krajem prošle godine Vlada RH potvrdila je da cijela država ulazi u projekt modernizacije sustava zemljišne administracije. Razlog zbog kojega se cijeli sustav okušao baš na osječkom Općinskom sudu svakako je činjenica i da je riječ o jednom od najefikasnijih zemljišnoknjižnih odjela u državi u kojem su podatci zemljoknjižnog odjela možda bili najusklađeniji s onima u katastru. Naime, zbog dugotrajne zapuštenosti zemljišnih evidencija trenutačno u sustavu postoje dva ključna problema, a to su neusklađenost stanja u katastru i gruntovnici s jedne strane te neusklađenost pravog stanja u prostoru s ta dva registra. Drugim riječima, u većini slučajeva katastarska čestica nije ni položajno ni po obliku točna, a nije ni točan podatak o posjedniku ili vlasniku.


U Osijeku je slučaj ipak bio nešto bolji, a Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Osijeku prema posljednjim statističkim pokazateljima Ministarstva pravosuđa mjesečno riješi 104 posto zemljišnoknjižnih predmeta u odnosu prema njihovu mjesečnom priljevu. Koliko je efikasna osječka gruntovnica govori i činjenica da je riječ o odjelu na kojem je nužno vrijeme za rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta samo jedan dan, unatoč tome što je dnevni priljev novih predmeta njih oko 50. I dok Osječani sada već vjeruju kako je to sasvim uobičajena praksa informatiziranog sustava, nemalo bi se iznenadili kada bi pogledali službene podatke Ministarstva pravosuđa. U njima je evidentno kako je neslavni rekorder u potrebnom vremenu za rješavanje ZK predmeta definitivno Zemljišnoknjižni odjel u Sinju, gdje se od predaje dokumenta u gruntovnicu do nužnog upisa promjene vlasništva ili tereta čeka čak 291 dan.


Za dobre rezultate Zemljišnoknjižnog odjela u Osijeku svakako je zaslužno i 14 djelatnika, koji od 1. siječnja rade pod vodstvom nove voditeljice Vlatke Lončar, žene s čak dvije diplome. Naime, Vlatka Lončar diplomirana je pravnica, koja na ovom odjelu radi već 25 godina. Iako je prvo završila Poljoprivredni fakultet, uvjerena kako će posao naći u nekom od prije Domovinskog rata brojnih prehrambenih kombinata, privremeno zaposlenje dobila je u gruntovnici, a kako je vrijeme odmicalo, zavoljela je svoj posao i odlučila ostati, ali dodatno završiti i Pravni fakultet.
Smjena generacija

- Nama se zapravo krajem prošle godine dogodila smjena generacija. Troje je kolega, među kojima i bivša voditeljica, otišlo u mirovinu. Sada smo raspisali natječaj za tri nova djelatnika kako bismo upotpunili mjesta kolega koji su otišli u mirovinu jer su potrebe velike. Mi smo zapravo u ovom projektu još od 2014. godine, kada smo počeli skeniranje svih zemljišnih knjiga i unošenje povijesnog stanja u informacijski sustav. Onda je išao Zajednički informacijski sustav (ZIS), pa suradnja s javnim bilježnicima i naš pilot-projekt. Jedan od razloga zbog kojega smo bili dio pilot-projekta zasigurno je činjenica što je u Osijeku prilično usklađeno stanje katastra i gruntovnice. U Dubrovniku vam to nije moguće jer se tamo sve knjige još vode ručno, Zagreb također još uvijek ima dosta nedovršenih stvari, a nemoguće je raditi ovaj projekt tamo gdje katastar još nije odradio svoj dio. Dok nije zaživio Zajednički informativni sustav - ZIS, u koji smo ušli 2015., katastar je vodio posebne podatke. Ljudima je to često stvaralo probleme jer primjerice nisu znali da kada uknjiže vlasništvo u gruntovnici obavezno trebaju ići i u katastar, pa se konkretno događalo da kada dižete kredit trebate i vlasnički i posjedovni list. U vlasništvu piše da ste vi vlasnik, ali u posjedničkom listu niste upisani vi nego još stoji neki davni vlasnik. Sada kada je nastupio ZIS, takvih problema više neće biti. Zamisao je da se projekt završi do kraja 2020. godine, ali mislim da će trebati ipak znatno više vremena, jer ima dosta neusklađenih stanja. Kada gledamo na ukupnu usklađenost i spajanje podataka, mi smo do sada odradili tek tri općine od njih 28, odnosno krenuli smo s Adom i Antunovcem. No i tu su kolege iz katastra neke čestice preskočili da bi neke putove i ceste parcelirali i doradili i tek će nam naknadno to javiti. U cijelom ovom procesu bitna je suradnja s katastrom, a u nas je ona izvrsna jer mi i ne možemo početi raditi dok oni ne jave da su sve pripremili - objašnjava voditeljica Lončar.

No u osječkom Zemljišnoknjižnom odjelu napominju kako su pomaci vidljivi svakoga dana.


Nefreteta Z. Eberhard
neusklađenost
ZAPUŠTENOST EVIDENCIJA I DALJE JE PROBLEM U RH
Vlatka Lončar

voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela u Osijeku

Jedan od razloga zbog kojega smo bili dio pilot-projekta zasigurno je u činjenici što je u Osijeku prilično usklađeno stanje katastra i gruntovnice. U Dubrovniku vam to nije moguće jer se tamo sve knjige još vode ručno.
INFORMATIZACIJA
"Ono što je donijela informatizacija sustava je i da sada primjerice u Osijeku možemo izdati izvadak za vaše vlasništvo bilo gdje u Hrvatskoj, jedino morate znati katastarsku česticu. No tu treba naglasiti da ako želite knjižiti pravo vlasništva na nekretninu, to ne možete obaviti ovdje, nego na području gdje se nekretnina i nalazi jer ne možemo provoditi isprave drugih sudova. Što se tiče spajanja sustava informacija, kada zajednička baza podataka bude posve gotova, A stranu, odnosno posjedovnicu, radit će katastar, a B stranu, odnosno vlastovnicu i teretovnicu - gruntovnica. Taj dokument bit će ujednačen i sukladan stvarnom stanju na terenu", zaključuje voditeljica Vlatka Lončar.
REKORDERI
Na tablici zemljišnoknjižnih odjela rekordera po sporosti odmah iza Sinja je Supetar, gdje se na rješavanje predmeta čeka 277 dana, u Imotskom 197 dana, a Starom Gradu na Hvaru 150 dana. Ništa bolji nisu ni Rab, Blato, Makarska i Trogir, gdje se čekanje kreće od 150 do 130 dana. Jedan od razloga je i činjenica što primjerice ovi zemljišnoknjižni odjeli tijekom ljeta uopće ne rade sa strankama. Glede ažurnosti, "odlikaši" uz Osijek svakako su još Virovitica, Pitomača, Slatina, Orahovica, Vukovar, Petrinja, Gvozd, Kutina, Valpovo, Donji Miholjac, Pula, Rovinj, Čazma, Senj, Našice, gdje se uknjižba vlasništva ili tereta dobiva istog dana ili se čeka jedan dan. Recimo i kako je u Zagrebu vrijeme čekanja na rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta 19 dana.
Možda ste propustili...

ALKOHOL, BRZINA, BEZ DOZVOLE...

U zatvor zbog niza prometnih prekršaja

REGIJE ZA JEDNAKOST

Kovač: Belgijski model za BiH

BIBLIJSKA PORUKA

Oganj dođoh baciti

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STRUČNJACI O SIGNALIMA NOVE EKONOMSKE KRIZE

Strah od recesije u SAD-u, prve naznake i u Europi

2

PREDSTAVNICI SINDIKATA ZDRAVSTVA NEZADOVOLJNI

Ne odustaju od povećanja plaća, ali se pripremaju i započeti štrajk ako treba

3

MINISTRICA OBRAZOVANJA NAJAVILA

Spremno je sve što je nužno i važno za kurikularnu reformu