Svijet
ZAOŠTRENI ODNOSI OKO SPORNOG PODRUČJA

Indija odlučila ukinuti autonomiju Kašmira
Objavljeno 5. kolovoza, 2019.
Iz Pakistana su upozorili kako “Indija igra opasnu igru koja će imati ozbiljne posljedice na regionalni mir i stabilnost”

Hinduistička indijska vlada u ponedjeljak je objavila da ukida ustavnu autonomiju indijskog Kašmira, što je škakljiva odluka koja ide za tim da to pobunjeno područje, koje Pakistan prisvaja, stavi pod izravniju vlast New Delhija. Odluka je izazvala reakciju Pakistana koji je indijsku najavu ukidanja autonomije na području indijskog dijela Kašmira, gdje traje separatistička pobuna i na koji Islamabad polaže pravo, nazvao nezakonitom.

"Pakistan oštro osuđuje i odbacuje plan" koji je New Delhi objavio u ponedjeljak, navodi se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova. "Nikakva jednostrana mjera indijske vlade ne može izmijeniti taj status (...) Pakistan će kao strana u međunarodnom sporu učiniti sve što je u njegovoj moći da uzvrati na te nezakonite mjere", dodaje se. Ministar vanjskih poslova upozorio je da "Indija igra opasnu igru koja će imati ozbiljne posljedice na regionalni mir i stabilnost."

Tisuće poginulih
I Indija i Pakistan polažu pravo na većinski muslimanski Kašmir. U indijskom Kašmiru od 1989. traje separatistička pobuna u kojoj je poginulo više od 70.000 ljudi, uglavnom civila. New Delhi optužuje susjednu zemlju da tajno podupire naoružane skupine u dolini Srinagaru, što Pakistan niječe. Članak 370, koji Kašmiru daje veću autonomiju nego drugim saveznim državama, osjetljivo je pitanje jer je na temelju njega Kašmir priključen Indiji nakon podjele 1947. godine.

Odluku hinduističke vlade u parlamentu objavio je ministar unutarnjih poslova Amit Shah izazvavši žestoke reakcije oporbe. Riječ je o najdalekosežnijoj odluci o tom spornom području u posljednjih nekoliko desetljeća koja bi mogla bi izazvati velike nemire i sukobe. Spomenuti članak 370 omogućuje Kašmiru vlastiti ustav i zastavu te autonomiju u svim pitanjima osim vanjske politike, obrane i komunikacija. Bivši šef te države Mehbooba Mufti na Twitteru je rekao da je Indija de facto postala okupacijska sila.

U indijskom dijelu Kašmira u ponedjeljak nije bilo telefonskih i internetskih veza, a oporbeni čelnici su stavljeni u kućni pritvor. Vlasti su u ponedjeljak rano ujutro objavile da uvode ograničenja na javna okupljanja i da zatvaraju sve obrazovne ustanove u glavnom gradu Šrinagaru. Napetosti u Kašmiru porasle su u petak kada su lokalni indijski političari upozorili na moguće napade militanata iz Pakistana. Pakistan je te optužbe odbacio, ali je tijekom vikenda tisuće indijskih turista, hodočasnika i radnika panično pobjeglo iz tog područja.

Separatistički pokret
Pobuna u indijskoj saveznoj državi Džamu i Kašmir ima korijene u podjeli teritorija 1947. godine, koja je pratila proglašenje neovisnosti Indije i Pakistana od Ujedinjenog Kraljevstva. Tadašnje prinčevske države u kolonijalnoj Indiji mogle su birati kojoj će se državi priključiti ili ostati neovisne. Hinduistički vladar većinski muslimanskog Kašmira, Maharaja Hari Singh, izabrao je Indiju.

Nedugo nakon toga Pakistan, koji se proglasio islamskom republikom, poslao je vojnike u Kašmir, a jednako je učinila i Indija.

Lokalni rat nastavio se 1948. jer je Pakistan preuzeo kontrolu nad dijelovima teritorija, a indijska vojska štitila je ostatak, sve dok obje zemlje nisu pristale na prekid vatre. Indijska vlada obećala je referendum pod okriljem UN-a, koji bi stanovnicima Kašmira omogućio pravo na samoodređenje, ali on nikada nije proveden. Iduće desetljeće obilježili su sporadični prosvjedi u indijskom dijelu Kašmira. Potkraj 1980-ih pojavio se nasilan separatistički pokret, a New Delhi sve do danas krivi Islamabad da ga financira i naoružava.

I.Mikulić/HINA
Krizno žarište više od 70 godina
Separatistički vođe u Kašmiru traže rješavanje kašmirskog pitanja referendumom kako bi ljudi odlučili hoće li ostati dijelom Indije, hoće li se pripojiti Pakistanu ili biti neovisnosti. Regija je krizno žarište već više od 70 godina. Spor je izazvao rat između susjednih zemalja 1965. i manji sukob 1999., godinu dana nakon što su obje zemlje testirale nuklearne bombe, u kojemu je na obje strane poginulo nekoliko tisuća ljudi. To je jedna od najmilitariziranijih regija na svijetu. Obje zemlje rasporedile su na spornoj granici jake vojne snage.
Možda ste propustili...

KRŠENJE OGRANIČENJA IZ NUKLEARNOG SPORAZUMA

Iran obogatio uranij

TALAČKA KRIZA TRAJALA ČETIRI SATA, TAOCI NISU OZLIJEĐENI

Ubijen otmičar autobusa u Brazilu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana