Magazin
ZDRAVKO MARIĆ, MINISTAR FINANCIJA

Ustrajemo na odgovornom upravljanju javnim novcem
Objavljeno 3. kolovoza, 2019.
Ova Vlada je otpočetka krenula s politikom rasterećenja i gospodarstva i građana te će tako i nastaviti

O aktualnim mjerama poreznog rasterećenja, kao i o sveukupnoj poreznoj reformi, financijskoj stabilnosti, smanjenju javnog duga, rastu BDP-a i investicija te proračunu za iduću godinu razgovarali smo s dr. sc. Zdravkom Marićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom financija.

Hoće li cjelovit četvrti paket poreznih izmjena biti poznat do kraja ovog mjeseca i što će još s njim biti obuhvaćeno, osim mjera koje ste nedavno prezentirali javnosti?

- Namjera je da nedavno predstavljen četvrti krug porezne reforme donese dodatno porezno rasterećenje građana i poduzetnika u iznosu od 3,8 milijardi kuna. Uz prethodna tri kruga porezne reforme, ukupno porezno rasterećenje iznosit će više od 10 milijardi kuna, a pridoda li se tome administrativno rasterećenje u iznosu od dvije milijarde kuna, dolazi se do ukupne svote od 12 milijardi kuna rasterećenja. U ovom novom krugu porezne reforme mijenjat će se devet zakona koji će do kraja kolovoza biti upućeni u javnu raspravu, a Ministarstvo financija će se, kao i svaki put do sada, očitovati o svim zaprimljenim prijedlozima i primjedbama nakon njezina okončanja. Zakonske izmjene trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine.

POREZNI REZOVI
Važna je stavka ukidanje poreza na dohodak za mlade do 25 godina te smanjivanje poreza na dohodak za 50 posto za mlade koji imaju od 26 do 30 godina. Koliko te mjere idu u prilog smanjenju odlazaka mladih u inozemstvo,...?

- U javnu raspravu će, uz ostalo, biti upućen prijedlog da se za mlade do 25 godina obveza plaćanja poreza na dohodak smanji za 100 posto, a za one koji imaju od 26 do 30 godina za 50 posto. Temelj za tu mjeru je godina, a ne datum rođenja. Vlada je učinila svoje predloživši porezne olakšice kod plaća za mlade, a sada očekujemo i reakciju poslodavaca. Mi otvaramo prostor, a ključno je da to poslodavci prepoznaju i pretoče u povećanje netoplaća. Predloženo rješenje nije komplicirano i lako je primjenjivo. Bojazan od pada plaće zaposlenima nakon isteka godine u kojoj slave 30. rođendan nije osnovana jer postoji prostor za rast zbog radnog staža i napredovanja, kao i rođenja djece, a i siguran sam da će se dodatno otvarati prostor za smanjivanje poreza. Nadamo se da će predložene mjere pridonijeti ostanku mladih u Hrvatskoj.

Što će biti s daljnjim poreznim rasterećenjem plaća, to ljude najviše zanima...?

- Ova Vlada je otpočetka krenula s politikom rasterećenja i gospodarstva i građana te će tako i nastaviti. No moram istaknuti kako porezni sustav ne definira plaću, nego se ona uređuje ugovorom između radnika i poslodavca.

Smanjenje poreza na dodanu vrijednost za turističke usluge, napose u ugostiteljstvu, odakle je i dolazio najveći pritisak na Vladu i Vas kao ministra, još je jedna pozitivna mjera. Hoće li se ići s daljnjim poreznim rasterećenjima u turizmu?

- Vlada ostaje pri već prije utvrđenom smanjenju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, a za usluge pripreme i usluživanja hrane u ugostiteljstvu predložena je stopa od 13 posto. Predložili smo i pojednostavljenje u pogledu nastanka obveze obračuna PDV-a, kojim će se svim poreznim obveznicima, čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 7,5 milijuna kuna, omogućiti primjena postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, o čemu ćemo se i dodatno konzultirati sa službama Europske komisije. Uz to, uvode se i novi neoporezivi primitci, kao što su davanje mogućnosti poslodavcima da za radnike neoporezivo podmire troškove smještaja na temelju vjerodostojne dokumentacije i trošak prehrane do 12.000 kuna (uz uvjet da poslodavac navedene troškove pružatelju usluga podmiri bezgotovinskim putem) ili da radnicima neoporezivo isplate naknadu za smještaj i prehranu do 5000 kuna. Prijedlog je i da se poveća neoporezivi iznos tuzemnih dnevnica za službena putovanja sa 170 na 200 kuna. Navedenim mjerama se poslodavcima olakšava podmirivanje stvarnih životnih troškova radnika, što bi trebalo omogućiti povećanje raspoloživog dohotka radnika.

Tu su i naknade za podmirivanje troškova usluga za odmor radnika izvan glavne sezone do 2500 kuna te troškovi plaćanja vrtića za djecu radnika, kao i troškovi dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja. Kod poreza na dobit, prijedlog je da se stopa od 12 posto primjenjuje na poduzetnike čiji je godišnji prihod manji od 7,5 milijuna kuna, za razliku od dosadašnjih tri milijuna kuna, čime bi bilo obuhvaćeno dodatnih 10.000 poreznih obveznika na koje se primjenjuje navedena stopa, što znači da će čak 93 % poduzetnika pravnih osoba plaćati porez na dobit po stopi od 12 posto. Četvrtim paketom poreznih izmjena predlaže se unaprjeđenje postojećeg sustava oporezivanja bezalkoholnih pića, ovisno o udjelu šećera te novi zahvati u trošarine.

JAVNE FINANCIJE
Gledajući u cjelini, koliko se uspješno održava stabilnost javnih financija, puni li se proračun uredno, ima li o tom pitanju problema?

- O stabilnosti javnih financija nabolje govore činjenice da je u proljeće 2017. Hrvatska izišla iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka. U 2017. prvi je put ostvaren proračunski višak opće države od oko tri milijarde kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, a i u 2018. ostvaren je proračunski višak od 758 milijuna kuna, odnosno 0,2 posto BDP-a. Sve navedeno ostvareno je u kontekstu isplate državnih jamstava, dakle nepredviđenih, jednokratnih plaćanja za obveze koje su za brodogradilišta preuzimale prijašnje Vlade. Uz to, podsjećam da su dvije od tri agencije za kreditni rejting Hrvatskoj podigle rejting na razinu investicijskog. Posljednji put smo takvu razinu investicijskog rejtinga imali prije 14 godina! Europska komisija je u svojim izvješćima potvrdila odlične rezultate u provođenju strukturnih reformi u 2018. godini te je Hrvatska izišla i iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

U sklopu procesa uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj, 8. srpnja ove godine službeno je potvrđeno prihvaćanje pisma namjere za ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) s pripadajućim Akcijskim planom i s reformskim mjerama koje smo precizno definirali i koje ćemo provesti. Istodobno, u mandatu ove Vlade, prema statističkim podatcima stvoreno je oko 100 tisuća radnih mjesta, prosječna plaća je u posljednje tri godine porasla 15,4 posto, odnosno za 760 kuna, i sada je iznad 6400 kuna. Najviše su rasle plaće upravo onima koji imaju najmanja primanja, i to između 22 i 23 posto u posljednje tri godine. Minimalna plaća je pak u mandatu ove Vlade porasla neto za 588 kuna.

Sve navedeno omogućuje stabilizaciju javnih financija, daljnje smanjivanje makroekonomskih neravnoteža, nastavak gospodarskog rasta te respektabilan položaj Hrvatske u međunarodnim financijskim institucijama. Upravo na temelju dosadašnjih gospodarskih postignuća i činjenice da imamo jasan smjer, jačanje gospodarstva, rasterećenje građana i poduzetnika te nastavak gospodarskog rasta i možemo ići u ovakvu poreznu reformu.

FISKALNA ODRŽIVOST
Smanjenje javnog duga RH neosporno je jedan od najvećih uspjeha ove Vlade. Nastavlja li se taj "trend", da se tako izrazim, i u idućem razdoblju?

- Udjel javnog duga u BDP-u smanjen je s 83,7 posto u 2015. godini na 74,6 posto u 2018. Dinamika smanjenja jedna je od najbržih među državama članicama Europske unije te očekujemo daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, i to za više od 12 postotnih bodova do kraja 2022., čime će se ispuniti jedan od strateških ciljeva ove Vlade.

Proračun za iduću godinu? Radi li se na tome i o čemu će se posebno voditi računa kad su prihodi i rashodi u pitanju?

- Proračun za iduću godinu je u izradi. Na sjednici Vlade ovaj tjedan usvojene su Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020. - 2022. koje sadrže ciljeve ekonomske politike za trogodišnje razdoblje, makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske te visinu financijskog plana državnog proračuna u sljedećem trogodišnjem razdoblju.

Na prihodnoj strani proračuna važnu ulogu ima i nastavak opisane reforme poreznog sustava koja je započela 1. siječnja 2017. Rashodna strana proračuna određena je daljnjim jačanjem fiskalne održivosti, uz provođenje aktivnosti u svrhu podizanja konkurentnosti gospodarstva, ali i primjerene skrbi za sve slojeve stanovništva. Od početka mandata ustrajemo na politici odgovornog upravljanja javnim novcem i tim ćemo smjerom nastavit i dalje. (D.J.)
Očekujemo daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, i to za više od 12 postotnih bodova do kraja 2022., čime će se ispuniti jedan od strateških ciljeva ove Vlade.
Vlada je učinila svoje predloživši porezne olakšice kod plaća za mlade, a sada očekujemo i reakciju poslodavaca. Ključno je da to poslodavci prepoznaju i pretoče u povećanje netoplaća.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana