Osijek
SIROMAŠNA DJECA NA METI

Kriv je loš odgoj! Lijepe im etikete poput “koridorka”
Objavljeno 1. kolovoza, 2019.
Nema više empatije, djecu se odgaja potrošačkim načinom i stilom, upozorava psihijatrica Dodik Ćurković

Nakon što smo objavili članak o siromaštvu djece u Hrvatskoj, zanimalo nas je što se krije iza suhoparnih statističkih podataka, odnosno kakve su posljedice siromaštva s obzirom na nedostatak društvene potpore i socijalne kohezije. Izv. prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek, potvrđuje naše slutnje ističući kako su upravo siromašna djeca ili djeca u riziku od siromaštva često meta vršnjačkog nasilja.

“Sve što se nudi u našoj okolini trenutno je vrlo agresivno i naravno da djeca to upijaju kao dobar model za postizanje određenih stvari. Štoviše, javljaju se kritike na račun onih roditelja koji dijete odgajaju u smjeru dobronamjernosti, nevrijeđanja, empatije uz objašnjenje kako na taj način dijete neće ništa postići u životu jednoga dana. Uz to, danas su jako izražene socioekonomske razlike, pogotovo u većim gradovima, u koje se ubraja i Osijek, gdje djeca već od vrtićke pa kasnije i školske dobi donesu puno toga iz kućnog odgoja, a velikim dijelom i iz međusobnog druženja”, ističe dr. Dodig Ćurković, psihijatrica koja vrlo otvoreno i često javno upozorava na devijacije u društvu.

Kaže kako se, nažalost, za opisivanje nečijeg statusa umjesto, recimo, naziva lega koriste pogrdne etikete poput lidlića, arizonki, koridorki i slično, sve u želji da nekog poniziš. “Mi smo, nažalost, društvo u kojem djetetu, kad upiše fakultet, trebaš kupiti auto, a ne platiti primjerice tečaj stranog jezika, dok, recimo, u bogatim skandinavskim zemljama mladi odlaze raditi nekoliko mjeseci kako bi si sami zaradili za nešto što si žele kupiti. U nas, čim je netko malo drukčiji ili po odijevanju ili po izgledu, on odmah postaje metom vršnjačkog nasilja, a siromašno je dijete definitivno u velikom riziku postati žrtvom agresije. Mi smo svojim potrošačkim načinom i stilom odgoja pridonijeli tome da ćemo imati sve veći broj djece i osjetljive starije dobne skupine koje su u riziku od siromaštva. Također, nedostaje empatije u realnim životnim situacijama, nema više osjećaja jednih za druge. Roditelji su nekada više vodili brigu o tome da usade djeci činjenicu kako si ljudi trebaju pružiti ruke međusobno. Teško je djetetu objasniti da mu prosječnom plaćom od 3500 kuna ne možeš priuštiti tenisice od 1000 kuna kakve ima njegov kolega iz razreda, a djeca su sva slična u svojim željama. Nažalost, ni rad se danas ne vrednuje na način da mladi vide kako se od njega može živjeti i osigurati nešto u budućnosti”, ističe dr. Dodig Ćurković.

Ugledna liječnica podsjeća kako djeci koja pate od vršnjačkog nasilja na temelju svojeg socioekonomskog statusa prijete i drugi problemi. “To su već djeca iz rizičnih skupina, mnogi u obitelji imaju članove kod kojih je prisutan neki duševni poremećaj ili teža bolest roditelja, a djeca su nerijetko zanemarena ili zlostavljana. Kod njih se javlja depresija, sklonost samoozljeđivanju, pa i intelektualne poteškoće zbog kojih ne krenu na vrijeme u sustav obrazovanja i postaju žrtve nasilja jer su primjerice krenuli u školu s devet, a ne sa sedam godina. Osim toga, takva su djeca nerijetko u riziku od zlostavljanja pedofila i ljudi koji novcem, bonovima od 50 kuna i drugim sredstvima iskorištavaju nevinost te mladosti, što je za najveću osudu. Zbog svih ovih čimbenika dolazi i do većeg rizika od pokušaja suicida, jer se djetinja duša teško nosi s iznevjerom obitelji i društva te ne vidi izlaz iz te teške situacije”, zaključuje izv. prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković.

Ema Nenadić
Pomoć kroz institucionalni rad
Profesorica Dodig Ćurković također objašnjava na koji se način nastoji pomoći toj djeci institucionalnim radom. “Pomalo mi smeta što svi pljuju po sustavu koji je prekapacitiran, ali unatoč tome svi djelatnici i iz socijalne skrbi i iz zdravstva s puno entuzijazma rade svoj posao. Mi jesmo profesionalci, međutim nikako nismo hladni na sve priče koje čujemo, jer u suprotnom ne bi nam bilo mjesto u sustavu zdravstvene ili socijalne skrbi”, istaknula je dr. Dodig Ćurković.
Možda ste propustili...

ZAJEDNICA “MOLITVA I RIJEČ”

Trodnevni seminar nove evangelizacije

OSJEČKE LIONSICE ODABRALE HRVATSKI POSTER MIRA

Golubica je donijela Janu pobjedu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

JOŠ JEDNA KLINIKA U KBC-U

U godini dana naprave četiri milijuna analiza

2

VELIKA STOPA BOLOVANJA U DJEČJEM VRTIĆU

Sindikat: “Neposlušni” su izloženi zlostavljanju

3

VRHUNAC VODENOG VALA U OSIJEKU OČEKUJE SE U NEDJELJU

U samo dva tjedna, Drava je narasla za gotovo četiri metra