Gacka ulica za nekoliko će godina definitivno postati centar medicinskih i urgentnih zbivanja u Osijeku. Naime, naš je list još krajem veljače prvi doznao da će se novi Klinički bolnički centar graditi upravo na toj površini, a sada smo dobili i potvrdu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Osječko-baranjske županije da će se novi objekt tog centra također graditi u Gackoj ulici.

Recimo i kako će, osim za Klinički bolnički centar i Hitnu pomoć, upravo u Gackoj ulici biti i buduća adresa nove zgrade Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) i Gradskog društva Crvenog križa. I dok se izgradnja nove bolnice planira do 2025. godine, treba reći kako je najdalje u projektu otišao upravo Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije, koji već ima formiranu česticu i gotov projektni zadatak s idejno-projektnim rješenjem.

Ono što sada predstoji je kupnja čestice u čemu će pomoći Osječko-baranjska županija, a sama izgradnja objekta financirala bi se iz fondova Europske unije, ali tek u novom projektnom razdoblju, koje kreće od 2020. godine.

Naime, već dugo je poznato da je sadašnja zgrada Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Huttlerovoj ulici, inače izgrađena još 1977. godine, odavno premala za potrebe i kapacitete Hitne pomoći, a Zavod je razmišljao čak i o kupnji nekoga drugog većeg prostora, poput primjerice onoga bivše Modne konfekcije Slavonija. No na kraju se zaključilo kako im je najbolje rješenje upravo izgradnja nove zgrade u Gackoj ulici zbog izvrsne prometne povezanosti s gradom i cijelom okolicom.

- Zapravo ideja Gacka je nama prvima pala na pamet, a onda smo predložili osječkoj bolnici da nam se pridruži na ovom prostoru, što je ona prihvatila. Kako je riječ o prostoru na kojemu postoji još slobodnih parcela, upravo bi gradnjom objekata ovamo išli i Hrvatska gorska služba spašavanja i Gradsko društvo Crvenog križa Osijek. Sam objekt vrlo smo detaljno osmišljavali i u njemu je sudjelovao gotovo svaki djelatnik Zavoda.

Tako bi se objekt sastojao od dvije međusobno povezane zgrade. U prizemnoj zgradi bila bi garaža i servis za naša vozila s praonicom i vulkanizerskom radnjom. To znači da bi naša vozila ovdje mogla biti servisirana i održavana na licu mjesta jer su nam ona u radu najvažnija. Druga zgrada imala bi prizemlje i jedan kat, a bila bi podijeljena u tri rebra. Dispečer bi staklom bio odvojen od urgentne sale tako da bi se imao izravno pogled na pacijente i njihovo stanje. Tu bi bio i niz prostora za djelatnike, predavaonice, ljekarana, prostori za infektivni otpad, ali i prostori za odmor i relaksaciju jer je našim djelatnicima zbog stresa nužan i tihi opuštajući kutak. Za završnu obradu pročelja preporučeno je odabrati trajne materijale koji će osigurati prepoznatljivost objekta uz minimalne troškove održavanja tijekom vijeka korištenja. Svaki detalj projekta pomno je osmišljen, a sve u svrhu još većeg boljitka onih koji trebaju dobiti hitnu pomoć. Naime, educirani i odmoreni ljudi s vrhunskom opremom daju ne 100 nego 200 posto od sebe da naši pacijenti prežive, a to se vidi u konkretnim rezultatima. Naime, Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije već sada je jedan od najboljih u državi - naglašava ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije Silvana Sabo.

Inače, buduća Hitna pomoć prostirat će se na 6239 četvornih metara, a recimo kako je idejno rješenje izradio bečki arhitekt, inače Osječanin, Branimir Kljajić, a koji je za Osijek projektirao i pješački nathodnik na glavnom željezničkom kolodvoru.