Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture moglo bi u idućoj godini odobriti sredstva potrebna za rekonstrukciju putničke zgrade Zračne luke Osijek. Razlog tome je što u 2020. godini Hrvatska preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije te je za potrebe jednog tako opsežnog i složenog posla i u zračnom prometu nužno se prilagoditi Schengenu. Kako je i našoj zemlji prioritet ulazak u prostor Schengena, a očekivanja su da bi to moglo biti baš nagodinu, potrebno ga je spremno dočekati. Radi toga je važno da se na vrijeme provede rekonstrukcija putničke zgrade Zračne luke Osijek, koju u to vrijeme zasigurno očekuje povećan broj letova i putnika.
U to, zbog svega navedenog, vjeruje direktor Zračne luke Osijek Davor Forgić, dodavši kako je prije svega potrebno razdvojiti domaće i strane putnike u odlasku i dolasku (EU i NON EU), potrebna su dva odlazna i dolazna gatea (trenutačno postoji samo jedan). Osim toga, moraju se osigurati dodatni uredski prostori za carinu, policiju te zaštitarsku službu. U obnovu ulaze i grijanje, hlađenje, sanitarni čvorovi...
Čeka se procjena
- Čekamo novu procjenu, no prema prvoj projekciji vrijednost radova bila bi oko 16 milijuna kuna - kaže Forgić.
Naime, građevinska dozvola za rekonstrukciju putničke zgrade Zračne luke Osijek dobivena je još 2015. godine, no ove je godine došlo do promjene plana jer za cjelokupni posao nisu bila osigurana dostatna sredstva.
Iz vlastitih sredstava rekonstrukciju ne može financirati Zračna luka Osijek, a s obzirom na to da su sredstva bila nedovoljna za završetak kompletne rekonstrukcije, moralo se ići sa zahtjevom za njezinom izmjenom i dopunom. Radilo bi se u etapama, a prva faza mogla bi započeti već ove jeseni.
Inače, lani je Zračna luka Osijek zabilježila rekordan broj putnika, no rezultati u prvih šest mjeseci ove godine nešto su lošiji nego u istom razdoblju 2018. Zabilježen je pad od 12 posto u broju putnika i na redovnim domaćim i međunarodnim linijama, ali je registriran porast zrakoplovnih operacija od pet posto u istom razdoblju.
- Razloga tome padu je nekoliko. Prvo što je ljetna sezona letenja počela kasnije nego prošle godine, imali smo otkazivanje dva leta Vizz Aira na liniji za Basel, jedan zbog leda za stazi i nemogućnosti slijetanja zrakoplova, jedan je bio zbog magle. Također Vizz Air s 15. lipnjem prestao je letjeti na liniji Osijek - Basel. Na domaćim linijama Croatia Airlinesa imamo linije za Dubrovnik i Split, popunjenost u sezonskim mjesecima (lipanj, srpanj) maksimalna je i u dolasku i u odlasku. Međutim, predsezona je bila lošija nego lani - pojašnjava Forgić.
U brojkama to izgleda ovako. U prvoj polovini prošle godine zabilježeno je 29.473 putnika, dok ove je godine ta brojka 25.909 putnika ukupno i u domaćem i u međunarodnom prometu. Na domaćim linijama lani je u tom razdoblju bilo 5754, a ove godine ih je 5043, a na međunarodnim linijama prošle je godine bilo 23.283, a sada 20.454. Razlike u brojkama stvaraju putnici na neredovitim linijama, koju čine letovi s lovcima, sportašima, ambulantni letovi s organima,...
Subvencije
Prema postojećem programu, koji subvencionira RH i traje do ožujka ove godine, Zračna luka Osijek dobila je deset redovnih linija tijekom tjedna. Šest prema Zagrebu tjedno i četiri prema Splitu (dva puta preko Rijeke koji produžava i za Dubrovnik i dva puta preko Pule). To su cjelogodišnje linije, a u ljetnoj sezoni s Croatia Airlines, također prema tom programu, jednom tjedno ima linije za Dubrovnik i Split sa zrakoplovom od 76 sjedala. Od međunarodnih linija, sezonske linije postoje samo s kompanijom Eurowings u sedam ljetnih mjeseci, i to dva puta tjedno za Stuttgart i Köln.
- Ono na čemu intenzivno radimo, nakon što smo se financijski restrukturirali, konsolidirali, podmirili svoje obveze prema bankama, pozajmičarima i dobavljačima, jest razvoj putničkog i cargo prometa. Taj bi nam program znatno pridonio povećanju naših prihoda, ali država bi napokon tim programom trebala ostvariti ciljeve pomoći ovome kraju. To znači više frekvencija, a pogotovo s udaljenijim zračnim lukama biti često povezani s zrakoplovima većeg kapaciteta. Želimo se više povezati sa svim domaćim zračnim lukama, što znači da se želimo povezati i sa Zadrom, s kojim sada nismo povezani, zatim i s pravim europskim hubovima, zemljama gdje je naše iseljeništvo, poput Frankfurta, Züricha, Beča, Münchena. Imali bismo mogućnost postati malo prometno čvorište te bi preko nas mogli putovati ljudi iz svih naših krajeva za te europske destinacije, a odatle i po ostatku Europe - smatra Forgić.
U cargo prometu, pojašnjava, prošle je godine Zračna luka Osijek obnovila status cargo agenta, čime je omogućeno ponovo obavljanje cargo djelatnosti U međuvremenu je Zračna luka Osijek postala i carinsko skladište za prijam trošarinske robe, a od Agencije se očekuje i uručivanje Certifikata za skladištenje opasnih roba, koji osječka Zračna luka već posjeduje.
- Želimo se specijalizirati za stvari kojima se ne bave zračne luke u okruženju. Čekamo i da kineski investitori prema našoj Vladi pošalju pismo namjere u kojemu bi naveli što bi oni konkretno tu i radili. Ako se ta priča finalizira, to je ono čemu težimo. Da investitor svoj posao, u ovom slučaju logistički, razvije uz Zračnu luku, gdje bismo mi omogućili dopremu i odvoz tih roba - zaključio je Davor Forgić.
Suradnja s Vatrenima
Malo je poznato da je krovna europska nogometna organizacija UEFA od nedavno pooštrila uvjete za odabir gradova domaćina u kojima reprezentacije mogu odigravati svoje službene utakmice. Naime, jedan je od tih noviteta i da aerodrom ne smije biti udaljen više od 50 kilometara od stadiona na kojemu se utakmica odigrava. To znači da Osijek ne bi mogao biti domaćin Vatrenima da nema Zračnu luku, a tu je i dobra suradnja s Nogometnim klubom Osijek, koji je na europski pohod krenuo upravo iz nje.
Budući da od sedam međunarodnih zračnih luka u Hrvatskoj najmanju korist i prihod od programa pomoći ostvaruju zračne luke Osijek i Rijeka, u suradnji s vodećim ljudima županija dogovoren je partnerski nastup prema hrvatskoj Vladi.
Premijeru, Vladi i Ministarstvu upućen je zahtjev s naznakom da bi taj novi program trebao biti izdašniji za naše dvije Zračne luke, kazao je Davor Forgić, naglasivši tu posebno ulogu župana Ivana Anušića, koji je prepoznao važnost i potrebe osječke Zračne luke te ju uvijek ističe kada se govori o infrastrukturnim potencijalima za cijelo područje.
Tomislav Prusina
Davor Forgić
direktor Zračne luke Osijek
Želimo se više povezati sa svim domaćim zračnim lukama, što znači da se želimo povezati i sa Zadrom, s kojim sada nismo povezani, zatim i s pravim europskim hubovima, zemljama gdje je naše iseljeništvo, poput Frankfurta, Züricha, Beča, Münchena
Dobar posao s Bizovačkim toplicama
Zračna luka Osijek treba biti zamašnjak razvoja gospodarstva ovog kraja, kao što i gospodarski subjekti trebaju pridonijeti razvoju zračnog prometa. Ta simbioza postignuta je unatrag tri mjeseca s Bizovačkim toplicama, gdje je na rehabilitaciju pristigla veća skupina pacijenata invalida iz Egipta.
Na liječenju i rehabilitaciji bili su tri mjeseca, sada idu natrag i novi kontingent dolazi. To znači stalni posao, koji je sada trenutačno relativno rijedak, ali očekujemo da to bude dugotrajnija konstanta, vjeruje Forgić, dodavši kako se za taj posao potrebno dodatno ekipirati i osigurati za potpunu podršku, opremiti se ambulantnim dizalima, nosiljkama i kolicima kako bi se premještanje tih putnika iz zrakoplova do ambulantnih vozila moglo kvalitetno odraditi.