Objavljeno 27. srpnja, 2019.
Nedostaju podatci i službene brojke o siromaštvu djece na razini županija
Broj djece korisnika zajamčene minimalne naknade u Centru za socijalnu skrb Osijek, za dob od 0 do 18 godina, na dan 31. prosinca 2018. iznosio je 665. Za usporedbu, krajem 2017. pomoć su koristila 782 djeteta, 2016. bilo je 931 dijete, a u posljednje četiri godine najviše ih je bilo krajem 2015. godine - čak 1123, potvrdila nam je Melita Jeđud, socijalna radnica Centra za socijalnu skrb Osijek.
Dodaje kako su, osim zajamčene minimalne naknade, obiteljima koje su korisnici, a i onima koje to nisu, mjesečni prihodi nešto veći od iznosa zajamčene minimalne naknade, jer im se priznaje i pravo na jednokratnu naknadu (prema čl. 46. Zakona o socijalnoj skrbi). "Jednokratna se naknada priznaje samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode i slično. To znači da se jednokratne naknade priznaju i za potrebe djece (pomoć u plaćanju školskih ekskurzija, školskih knjiga, opreme za školu, obuće i odjeće...) te, iako ih se za odjeću i obuću upućuje u Crveni križ i Caritas, također im se pomaže i materijalno, baš zbog toga da se ne bi izdvajala od drugih vršnjaka. Nadalje, u Zakonu je predviđena i naknada za redovito studiranje (korisniku prava na uslugu smještaja, odnosno organiziranog stanovanja), naknada za troškove smještaja u učeničkom domu te naknada za troškove prijevoza. U sklopu svojeg rada svakodnevno nastojimo biti empatični i najosjetljiviji na dječju dobnu skupinu i njezine potrebe te osobito kad su u pitanju traumatizirana djeca koja su doživjela različite loše situacije u svojim obiteljima. Osim u našem centru, naši korisnici i njihova djeca također ostvaruju i neka materijala prava pri gradskoj upravi, kamo ih i upućujemo", istaknula je Jeđud.
Perzistentno siromaštvo
Kako nam pojašnjava Ivica Rubil s Ekonomskog instituta Zagreb, stopa rizika od siromaštva djece (0 - 17 god.) 2014. bila je nešto malo viša od 21 % dok je za ukupno stanovništvo (uključujući i djecu u dobi od 0 do 17 god.) bila 19,5 %. "Stopa rizika od siromaštva djece u padu je od 2012. Tada je iznosila 23,5 % pa se smanjila na spomenutih 21 % 2014. godine, a prema najnovijim dostupnim podatcima (za 2017.) iznosila je 20 %. Dakle, bilježimo određeni pad stope rizika od siromaštva djece. Vjerojatno će noviji podatci pokazati nastavak smanjenja", kaže Rubil i napominje kako korisnici koji primaju naknadu to čine više godina, što pokazuje da je siromaštvo u Hrvatskoj uvelike perzistentno. "To najčešće nije stanje u koje kućanstvo povremeno uđe pa ubrzo zatim izađe, nego kad jednom uđe, ostaje u njemu dugo. Ponekad se spominje da su socijalne naknade visoke te da kao takve djeluju destimulirajuće na primatelje u smislu da ih destimuliraju u nalaženju zaposlenja. Nisam sklon takvom objašnjenju jer naknade su niske i teško je zamisliti da bi itko bio zadovoljan životnim standardom koji one omogućavaju, umjesto da se zaposli ako za to ima priliku. Smatram da je veći problem to što su primatelji zajamčene minimalne naknade teško zapošljivi s obzirom na svoje obrazovanje, radno iskustvo i slične karakteristike koje znače na tržištu rada", ističe Rubil.
Indikatori siromaštva
Napominje kako je jedan od problema naše statistike siromaštva taj da ankete koje se provode radi prikupljanja potrebnih podataka to čine samo za dvije statističke regije, Kontinentalnu i Jadransku, zbog čega nemamo službene brojke o siromaštvu na razini županija. Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kažu kako su tijekom projekta "Zajedno protiv dječjeg siromaštva" radili na osmišljavanju liste potencijalnih indikatora siromaštva. Fokus-grupe zahvatile su 45 djelatnika centara za socijalnu skrb, učitelje, djelatnike stručnih službi škola i liječnike iz Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka koji su proučili popis indikatora siromaštva te predložili izmjene kako bi konačna verzija ovog instrumenta sadržavala indikatore siromaštva relevantne za hrvatsku populaciju. "Oni su uvršteni u informacijski sustav socijalne skrbi Ministarstva i centara za socijalnu skrb (aplikacija SocSkrb) te služe za mjerenje rizika od siromaštva, odnosno izračun tzv. indeksa siromaštva. Zasad će se indikatori primjenjivati samo u centrima za socijalnu skrb te će stručni djelatnici centara moći vrlo brzo uočiti obitelji u povišenom riziku od siromaštva. No indikatori imaju potencijal i za širu primjenu u školama i zdravstvenim ustanovama, čime bi se lakše i brže moglo identificirati djecu i obitelji u riziku od siromaštva", poručuju iz Ministarstva.
Ema Nenadić
USPOSTAVITI PRORAČUN ZA DJECU!
“Uočavamo da su djeca prečesto zanemarena kao skupina jer se njihove potrebe uglavnom promatraju u okviru obiteljske politike, s obzirom na to da je siromaštvo djece posljedica siromaštva obitelji, a mjerama štednje rezalo se previše sredstava namijenjenih djeci. Ministarstvo financija prije dvije godine objavilo je Metodološki priručnik za izradu dječjeg proračuna koji daje smjernice korisnicima državnog proračuna u izradi proračuna za djecu, a MDOMSP je preuzeo konsolidacijsku ulogu u njegovoj izradi. U ostalim članicama EU-a ne postoji recentna praksa izrade proračuna za djecu, a ako Hrvatska dovrši metodologiju koja je započeta, mogla bi postati primjer dobre prakse među članicama EU-a”, stoji u izvešću pravobraniteljica za djecu Helence Pirnat Dragičević.
statistika
ZAJAMČENU NAKNADU KORISTI 665-ero DJECE