Objavljeno 23. srpnja, 2019.
Europski ministri nisu u Parizu postigli dogovor o kontroli migracija i rješavanju pitanja migranata spašenih na Sredozemnom moru
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović komentirao je u utorak informaciju da bi Hrvatska iduće godine, nakon što preuzme predsjedanje Vijećem EU-a, mogla početi primati migrante s brodova iz Mediterana, rekavši kako o tom pitanju nema nikakvih dogovora.
Nema pritiska
Večernji list objavio je da Hrvatska do sada nije primila ni jednog migranta koje brodovi spase u Sredozemlju, ali će najvjerojatnije morati uzeti u obzir da su i druge države koje su predsjedale EU-om, poput Bugarske, Rumunjske ili Finske, primale migrante s brodova iz Mediterana. Riječ je o simboličnoj gesti, primanju jednog ili dva migranta, i to ne sa svakog broda,
"Raspolažete informacijom kojom ne raspolaže nitko u EU-u, pogotovo oni koji su razgovarali. Nema nikakvih dogovora, postoje razgovori", rekao je Božinović odgovarajući na novinarski upit pri obilasku državne granice u Sisačko-moslavačkoj županiji. Podsjetio je da Hrvatska od prvog dana iskazuje spremnost poštovanja europskog načela solidarnosti, koje nam je omogućilo milijardu kuna investicija u zaštitu hrvatske granice. Napomenuo je da sada pregovaramo o dodatnih 20 milijuna eura za tehničko opremanje hrvatske granice. Božinović smatra kako će EU za pitanje migranata naći uravnoteženo rješenje, istaknuvši kako na Hrvatsku nitko ne čini niti može činiti pritisak. Također, kazao je, Hrvatska se nije ni na što obvezala, a ako bi oko tog pitanja nešto i pridonosila, to bi bila simbolična gesta. "O tome ćemo tek razgovarati", poručio je.
Na neformalnom susretu europskih ministara vanjskih i unutarnjih poslova u ponedjeljak u Parizu nije postignut dogovor o mehanizmu kojim bi se kontrolirale migracije i riješilo pitanje migranata spašenih na Sredozemnom moru.
"Zaključak sastanka je, u načelu, da je trenutno četrnaest država članica izrazilo suglasnost s francusko-njemačkim dokumentom", rekao je novinarima francuski predsjednik Emmanuel Macron. Pojedinosti nije otkrio, ali je kazao da će nova inicijativa biti "brza" i "automatska". Izvor blizak francuskom predsjedniku rekao je Reutersu da su, uz Francusku i Njemačku, Finska, Luksemburg, Portugal, Litva, Hrvatska i Irska signalizirale jasnu namjeru prihvaćanja novog sustava. Francuski ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner prošlog je tjedna najavio kako je cilj susreta u ponedjeljak bio dobivanje potpore oko 15 članica EU-a za mehanizam solidarne raspodjele migranata. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je nakon sastanka izjavio da će idući korak biti susret europskih ministara unutarnjih poslova, nakon kojeg će biti još jedan sastanak ministara vanjskih poslova u Bruxellesu. Nije otkrio kad će se to dogoditi.
Prosvjed Italije
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, kroz čiju zemlju prolazi najviše migranata, nije bio na sastanku u Parizu. Međutim, u pismu francuskom ministru unutarnjih poslova Christopheu Castaneru Salvini je upozorio na posljedice odluka “donesenih isključivo u Parizu i Berlinu”. Italija je prihvaćala gotovo sve migrante koje su spasile humanitarne organizacije na Sredozemlju, sve dok 2018. na vlast nije došla populistička koalicija, koja je tražila zatvaranje luka za humanitarne brodove. Sukobima pogođena Libija postala je glavna tranzitna točka za migrante iz Afrike koji žele stići u Europu. Mnogi od njih preko mora kreću na prenakrcanim brodovima i čamcima. No Malta i Italija, prve države na tom putu, opetovano zabranjuju spasilačkim brodovima da ulaze u njihove luke, strahujući da će ih europski partneri ostaviti da se sami brinu za one koji su spašeni. Dio spasilačkih brodova ipak bi uspijevao uploviti nakon što bi članice EU-a postizale ad hoc dogovore o raspodjeli spašenih.
Hina/D.Pav.
KAMERAMA PRATE KRETANJE MIGRANATA
Ministar Božinović je istaknuo da policija zaštiti hrvatske granice pristupa planski, sistematski, sustavno i dugoročno te da se iz dana u dan oprema, prije svega tehničkim sredstvima, kako bi bila spremna odgovoriti svim izazovima. “S pomoću kamera detektiramo kretanje ilegalnih migranata u dubini bosanskohercegovačkog teritorija i pravovremenim rasporedom ljudi obavljamo odvraćanje na granici Hrvatske i BiH”, rekao je Božinović novinarima. Zadaća je to koja uključuje visok stupanj uvježbanosti, profesionalnosti i umreženosti s drugim institucijama, poručio je Božinović, posebno pohvalivši suradnju Policijske uprave sisačko-moslavačke sa svim gradovima i općinama.
SPREMNOST
Božinović smatra da je Hrvatska spremna za Schengen, a komunikacija s Europskom komisijom na tragu je takve ocjene. “Od osam poglavlja koja smo trebali zadovoljiti u evaluaciji sedam je već zatvoreno, osmo je pri kraju, a šengenski evaluatori bili su i na ovom dijelu hrvatske granice”, kazao je.
Ministar unutarnjih poslova: Hrvatska se nije ni na što obvezala