Ljeto je sezona požara, pretežno na otvorenome, uz materijalnu štetu i, nažalost, sa stradavanjem vatrogasaca. Osijek je, kao velika gradska sredina, u novijoj povijesti zabilježio nekoliko velikih požara, koji, doduše, nisu nužno bili vezani uz ljeto. Grad Osijek ima i jasno reguliranu proceduru protupožarne zaštite i prevencije te postupanja u provedbi posebnih mjera zaštite od požara.

Ta se postupanja redovito usklađuju s nacionalnim zakonodavstvom. Tako u gradskoj administraciji postoji Plan motrenja, čuvanja i ophodnje otvorenog prostora i građevina za koje prijeti povećana opasnost od nastajanja i širenja požara na području grada. Tim se planom određuju mjere kada je proglašen visok i vrlo visok indeks opasnosti za nastanak i širenje požara, primjerice u predžetvenom i žetvenom razdoblju. Ne treba posebno naglašavati da je Osijek okružen oranicama, na kojima su, bar na polovini, zasijane strne žitarice. Ili pak u jesen, kada se spaljuje lišće ili ostatci povrtnih kultura.

Motrenje, čuvanje i ophodnju prema tom planu organiziraju i provode, uz stalna i pasivna dežurstva, dobrovoljna vatrogasna društva prema području djelovanja i planu Vatrogasne zajednice Osječko-baranjske županije te ophodnje Hrvatskih šuma, ali i vlasnici i(li) korisnici tih površina i građevina. Uz poljoprivredne površine i šume, mjere motrenja vrijede i za elektroenergetska postrojenja i uređaje za prijenos električne energije, crpilišta vode, plinovode, građevine i prostore uz pružne i cestovne pravce, vodotokove, kanale... Primjerice, stanje divljih odlagališta otpada na području Osijeka sustavno prate, a tijekom požarne sezone pojačano nadziru, ovlašteni službenici Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo Grada Osijeka u koordinaciji s Unikomom.

Nadalje, u skladu s Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH, za područje grada Osijeka određen je sustav, odnosno scenarij, uključivanja vatrogasnih postrojbi u situaciji potrebne intervencije.

On počinje s dojavom požara (bilo na broj 112, 192 ili 193), prvi izlazak na požarište dežurne smjene javne profesionalne vatrogasne postrojbe uključuje najmanje dva vatrogasna vozila s devet vatrogasaca. Na temelju procjene stanja na požarištu, u nastavku se donosi odluka o daljnjem uključivanju profesionalnih vatrogasaca izvan dežurne službe. Prema potrebi u pripremu se potom stavljaju i dobrovoljni vatrogasci osječkih DVD-ova, a u krajnjem slučaju uzbunjuju se i vatrogasne postrojbe koje djeluju izvan područja Osijeka. U scenariju se jasno propisuje kako se postupa i tko je nadležan za svaki sljedeći korak u sustavu uzbunjivanja - od dežurnog u službi do županijskog vatrogasnog zapovjednika. Tablicom ugroženosti definirano je i uključivanje ostalih u gašenju. U prvom stupnju riječ je o požarima otvorenog prostora manjih razmjera i interveniraju vatrogasne postrojbe s područja grada. U trećem stupnju, ako se požar proširi na veće šumske ili travnate površine, angažiraju se i vatrogasne snage s područja županije, zračne snage i Hrvatska vojska.

U petom, najvišem stupnju, ako prijeti mogućnost više istovremenih požara na širem području, što može ugroziti objekte i naselja, uključuje se i nacionalno vatrogasno zapovjedništvo, vatrogasne postrojbe iz drugih dijelova Hrvatske, krizni stožer Vlade RH, a prema potrebi i pomoć iz drugih zemalja.