Samo 15 od 28 zemalja članica Europske unije do sada je novoj predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen objavilo svoje kandidate za povjerenike. Hrvatska nije među njima, a ime povjerenika za Europsku komisiju ima vremena predložiti do 26. kolovoza, kada je krajnji rok. No ono što trenutačno najviše zaokuplja novu predsjednicu EK-a je dvojba hoće li njezina Komisija na dan preuzimanja dužnosti imati 28 ili 27 članova. Naime, dan prije imenovanja Europsku uniju bi trebala napustiti Velika Britanija, no s obzirom na brojne nepoznanice oko Brexita i njezin povjerenik bi mogao biti imenovan u toj komisiji. Iz hrvatske Vlade poručuju kako će poštovati dodijeljeni rok te da će imenovati povjerenika ili povjerenicu koji će naslijediti dosadašnjeg povjerenika Nevena Mimicu.


Nova predsjednica Komisije ima i svoje prohtjeve te bi u svome timu htjela imati jednak broj muškaraca i žena. Von der Leyen je izrazila želju da joj svaka zemlja članica pošalje po dva kandidata, jednu ženu i jednog muškarca, ali do sada ni jedna članica to nije poslušala. Da ih ipak stimulira, nova predsjednica je najavila kako će one zemlje koje kandidiraju ženu imati puno veće izglede da dobiju resor koji žele u Europskoj komisiji. Osim muško-ženskog pariteta Von der Leyen će morati voditi računa i o zemljopisnoj ravnoteži jer su članice iz srednje i istočne Europe ostale uskraćene pri raspodjeli ključnih pozicija.


Četiri mjesta u Komisiji već su zadana i tu postoji ravnoteža između muškaraca i žena. Europsko vijeće je kod izbora Ursule von der Leyen za predsjednicu obećalo potpredsjednička mjesta najvišeg ranga Nizozemcu Fransu Timmermansu i Dankinji Margrethe Vestager. Četvrti zadani član je visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku, Španjolac Josep Borell.


Osim same predsjednice Von der Leyen i Vestager, države članice do sada su kandidirale još samo tri žene, a već je 15 zemalja članica objavilo imena svojih kandidata. Da bi dobila paritet od preostalih 13 zemalja članica, njih bar devet trebalo bi kandidarati žene, što je teško očekivati.


U svakom slučaju, predsjednici Europske komisije su pri izboru njezine ekipe prilično vezane ruke. Ona ne može imenovati nikoga mimo volje zemalja članica, može samo apelirati i tražiti nove kandidate ili kandidatkinje kako bi dobila tim kakav želi. Članovi Komisije moraju proći saslušanja pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, koja će se održati u rujnu. Glasovanje o cijeloj Komisiji predviđeno je za listopad.
Hrvatska bi u takvoj raspodjeli mogla čak i profitirati jer je najizglednija kandidatkinja za povjerenicu u novoj Europskoj komisiji Dubravka Šuica. S obzirom na obećanje Von der Leyen, ali i autoritet hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, naša bi država mogla dobiti i resor koji bi nam najviše odgovarao. Sigurno će važnu ulogu imati i činjenica da nagodinu Hrvatska preuzima predsjedanje Vijećem EU-a. T.Prusina/H