Novosti
RAST GRAĐEVINE I TURIZMA DONIO VIŠE OSIGURANIKA

Najveći broj zaposlenih u posljednjih sedam godina
Objavljeno 22. srpnja, 2019.
Novotny: Mlađim umirovljenicima još će se više otvarati vrata tržišta rada

Prema podatcima Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u lipnju je broj osiguranika bio najveći od kada su ti podatci dostupni, odnosno od siječnja 2012.

Pozitivni trendovi
Prema HZMO-ovim podatcima, u lipnju je bilo 1.593.583 osiguranika, uz rast od jedan posto u odnosu prema svibnju i 2,5 posto prema lanjskom lipnju. U prvih šest mjeseci 2019. prosječan broj osiguranika iznosio je 1,54 milijuna, što je 2,3 posto ili 38.762 više u usporedbi s prvom polovinom 2018. Najveći doprinos rastu prosječnog broja osiguranika u prvoj polovini godine došao je iz građevinarstva, čiji je udio u ukupnom broju osiguranih osoba dosegnuo 7,2 posto. "Uz prosječni godišnji rast od 7,2 posto u razdoblju siječanj - lipanj, razmjerno visok doprinos ukupnom porastu od 22 posto u skladu je s pozitivnim trendovima u građevinarstvu", kažu analitičari Reiffeisen banke (RBA).

Osim iz građevinarstva rast broja osiguranika i pozitivan doprinos povoljnim trendovima na tržištu rada došao je i iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (uz rast od 6,1 posto), pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (+ 3,5 posto), zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (+ 3,4 posto) te informacija i komunikacija (+ 7,9 posto).

Unatoč postojećim sezonskim oscilacijama na tržištu rada, pozitivne godišnje stope rasta broja osiguranika kontinuirano postoje još od drugog tromjesečja 2015., a rezultat su oporavka ekonomske aktivnosti, smatraju RBA-ovi analitičari.

Najviše zaposlenih, odnosno osiguranika, i dalje je u prerađivačkoj industriji - 55.662, no u lipnju je broj osiguranika u prerađivačkoj industriji pao za 0,9 posto godišnje pa je u djelatnostima koje obuhvaća u prvoj polovini godine na godišnjoj razini prosječno bilo osigurano 2,1 posto manje osoba. U RBA-u smatraju da je to vrlo vjerojatno posljedica pada obujma proizvodnje u prerađivačkoj industriji u 2018. godini te njegova skromnog rasta u 2019.

Godišnji pad broja osiguranika u lipnju je nastavljen u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, a traje još od siječnja 2015. U prvoj polovini 2019. u financijskim djelatnostima prosječno je bilo osigurano 43.855 osoba ili 2,8 posto manje nego u prvoj polovini 2018. godine.

Kako nam je rekao ekonomski analitičar Damir Novotny, rast broja osiguranika, odnosno zaposlenih, svakako je pozitivan podatak. Prema njegovim riječima, svakodnevica pokazuje da, s jedne strane, nedostaje radne snage, jer je potražnja relativno velika i raste, kao i cijena rada. S druge strane, vidimo, kaže, da HZMO ne može zbog svojih deficita povećavati mirovine, tako da se mlađim umirovljenicima otvaraju vrata, i još više će se otvarati, da, oni koji se osjećaju zdravima, mogu dopunski raditi.

Barijera napretku
- Naravno da se tu stvara nova dinamika na tržištu rada zbog seniorske populacije koja je prerano otišla u mirovinu. Ako izuzmemo kategoriju braniteljske populacije, umirovljene prema posebnim propisima, nažalost, još uvijek imamo velik korpus ranije umirovljenih, prosječne dobi od 55 godina. To je sociološki i zdravstveno neprihvatljivo te ekonomski izrazito pogubno. Sudjelovanje u radu nije samo egzistencijalno pitanje, da si povećate kućni budžet, nego je i društveno važno. Pokazalo se to i u drugim europskim zemljama. Naročito je to Njemačka odradila proteklih 15-ak godina, uključujući seniorsku populaciju u manje poslove sukladno s njihovim fizičkim i drugim kapacitetima. U Gradu Zagrebu je, primjerice, otvoreno 3000 novih radnih mjesta u taksi-prijevozu zahvaljujući digitalzaciji usluga. Dobar dio njih su umirovljenici, osobito mlađi, koji često kažu da nije u pitanju toliko materijalni aspekt, nego su jednostavno odlučili dalje raditi. I taj je trend izražen u cijeloj Europskoj uniji - zaključuje Novotny.

Prema njegovim riječima, tržište rada ima pozitivan trend, s jedne strane imamo emigraciju, koja smanjuje ponudu na tržištu rada, a s druge strane rasta realna potražnja iz građevinskog sektora, kao i investicije iz uslužnog sektora. Stoga ističe kako je taj trend malo iznenadio Vladin sektor, ali je on očekivan. Nažalost, zaključuje, to sve nije dovoljno da bi ti trendovi bili dugoročno održivi, jer je još uvijek, nažalost, državni sektor kočničar, barijera napretku i ubrzavanju rasta.

Igor Bošnjak
NOVA DINAMIKA U GRAĐEVINARSTVU
“Osjeća se jačanje građevinskih aktivnosti. To više nisu samo infrastrukturne investicije koje su financirane iz proračuna RH nego su to i investicije velikim dijelom sufinancirane iz europskih fondova, a, s druge strane, privatni je sektor počeo više investirati, i to ne samo u turizmu, koji je prošle godine tu bio izuzetno aktivan, nego se općenito stvara nova dinamika u obnovi stambenog fonda i gradnji novih stanova, posebice u Zagrebu i Splitu. I to ne zbog stanovanja, nego zbog investiranja, jer dio štednje odlazi u te investicije. I onda imamo pozitivan učinak na građevinski sektor, koji je godinama bio u krizi, ali se sada oporavlja”, kaže Novotny. Pozitivnim vidi što se ulaže i u centre kompetencije i znanja, gdje se stvara posve nova potražnja za radnim mjestima, gdje su opet dosta korišteni europski fondovi.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana