Regija
POVRTLARSTVO U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

Najviše luka, pad kukuruza
šećerca, češnjak u porastu
Objavljeno 22. srpnja, 2019.
Pod povrtlarskim kulturama lani bilo 1.660,43 ha, što nije zadovoljavajuće
ŽUPANJA - Poljoprivredna proizvodnja u Vukovarsko-srijemskoj županiji zasigurno može predstavljati jedan od temelja razvoja gospodarstva. Poljoprivredne površine prostiru se na 148.886 hektara, od čega su 93 posto oranice, a ostalo su pašnjaci, voćnjaci, vinogradi i livade.
Manje površina
Pod povrtlarskim kulturama namijenjenih tržištu na tom je području, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) u 2018. godini bilo 1.660,43 hektara i taj segment poljoprivredne proizvodnje nije zadovoljavajući i nije mu poklonjena dovoljna pozornost.

U odnosu na 2017. površine pod povrćem manje su za 400 hektara. Prednjači luk s 239 hektara i grašak s 208 hektara, iako je lani njime zasijano 75 hektara manje na godinu ranije. Najviše su smanjene površine pod kukuruzom šećercem, za čak 119 hektra, a površine pod tikvom uljaricom u prošloj su godini pale sa 115 na 43 hektara. Na površinama manjima od jednoga hektara su špinat, salata, celer, cikla, patlidžan, bundeva šećerka, a na zanemarivih 0,13 hektara su brokula i rikula.

Do smanjenja povrtlarske proizvodnje, napominju u Upravnom odjelu za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ-a, dijelom su dovele i promjene u sistematizaciji poljoprivrednih kultura APPRRR-a, a uzroci su teško pozicioniranje na tržištu i teško prihvaćanje poljoprivrednika da se odmaknu od tradicionalne ratarske proizvodnje. Kao jedan od razloga navode i teško dostupnu količinu vode potrebnu za navodnjavanje većih poljoprivrednih površina u nekim dijelovima županije. Povrtlarska proizvodnja, osim upotrebe suvremene poljoprivredne mehanizacije, tehnologije i znanja, zahtijeva znatno više radne snage nego što je to kod ratarskih kultura.

U informaciji o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2018. godini, koju je Skupštini VSŽ-a podnio pročelnik resornog Odjela Andrija Matić, ističe se da je proizvodnja povrća najintenzivnija grana biljne proizvodnje u pogledu ostvarivanja prihoda po jedinici površine. Dovoljno je, napominje, usporediti samo proizvodnju s jednog hektara povrća na otvorenom u odnosu na istu površinu neke ratarske kulture pa će se vidjeti da prihod višestruko ide u korist povrća, a da se ne govori o razlici između uzgoja povrća u zaštićenim prostorima (staklenici, plastenici) i ratarske proizvodnje.

Domaće sorte
- Potrebno je poduzeti korake kako bi se proizvođači, prije svega OPG-ovi, okrenuli dohodovnijim poljoprivrednim kulturama uz primjenu novih tehnologija i tako povećali svoju zaposlenost, prinos i osigurali veću dohodovnost vlastite proizvodnje - smatra Matić. S obzirom na to da se zanemarivo male površine nalaze pod zaštićenim prostorima, potrebno je tu proizvodnju usmjeriti u proširenje i opremanje kapaciteta u proizvodnji povrća. Posebno je važno stalnom edukacijom pružiti proizvođačima nova saznanja o suvremenijim tehnologijama proizvodnje povrća (plastenička, staklenička, hidroponska proizvodnja), kao i pomoći im da podignu konkurentnost i sposobnost da odgovore zahtjevima domaćeg i inozemnog tržišta.

Proizvodnja češnjaka u Vukovarsko-srijemskoj županiji u stalnom je porastu u odnosu na prijašnje godine, ponajviše zahvaljujući projektu potpore u sadnom materijalu. U 2013. godini zasađeno je 14,3 hektara češnjaka, a u 2018. čak 91,23 hektara. Kroz projekt dodjele sadnog materijala češnjaka korisnicima je olakšan prijelaz s ratarskih kultura na povrtlarstvo. Udruga "Češnjak" u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu zaštitila je kao čuvanu sortu pod nazivom cerićki ozimi i proizvođačima omogućila ujednačenu proizvodnju. Slijedila ju je sorta šokac te sada proizvođači na krajnjem istoku Hrvatske na raspolaganju imaju dvije domaće sorte češnjaka. Projekt potpore nastavlja se i u 2019. godini i daje naslutiti povećanje površina. Daljnji su koraci uspostavljanje pogona za doradu i pakiranje radi podizanja konkurentnosti, na zadovoljstvo potrošača i proizvođača. Županija je uključena i u poticanje proizvodnje zelenog niskog graha.

Sa zainteresiranim OPG-ima potpisani su ugovori o poslovnoj suradnji te su primili potrebne količine graha za početak uzgoja. Zbog niskih prinosa u 2018. godini, novi ugovori nisu potpisivani.

Marija Lešić Omerović
ŠPAROGA OSVOJILA NJEMAČKO TRŽIŠTE
Šparoga je u VSŽ-u sve do 2015., kada se krenulo s proizvodnjom, bila gotovo nepoznata kultura. Podignuti nasadi lani su se prostirali na oko 127 hektara. Pokazala se vrlo uspješnom i osnovana je zadruga Vinkovačka šparoga. Visoku kvalitetu šparoga zadrugara dokazala je i na zahtjevnom njemačkom tržištu. Od iznimnog du značenja za razvoj poljoprivredne proizvodnje dva projekta izgradnje sustava navodnjavanja vrijedna oko 72 milijuna kuna: Blata – Cerna (oko 500 hektara) te Sopot – Vinkovci (730 hektara). U pripremi su i sustavi Lipovac (cca 800 hektara) i Ervenica (cca 730 hektara). Županija je pokrenula i projekt gradnje agrotehnološkog centra za doradu, skladištenje i distribuciju voća i povrća, koji će u Cerni povezati sustav za navodnjavanje, pokretanje uzgoja radno intenzivnih kultura s agrologistikom.
Cilj Županije je unaprijediti ekološku proizvodnju - velika šansa za konkurentnost proizvođača na tržištu
Možda ste propustili...

PRODAJA NEKRETNINA PAN TRGOPROMETA

Na dražbi je sada Novi dom

Najčitanije iz rubrike