Gdje sam ostavio/la ključeve automobila? Što sam ono htio/la kupiti u supermarketu? Mnogi stariji ljudi boje se demencije dogodi li im se da odjednom zaborave nešto. Prema zdravstvenim stručnjacima, taj je strah vjerojatno neutemeljen.

Mnogi ljudi ponekad su zaboravljivi. Blaga zaboravljivost može biti normalan dio procesa starenja ili pak izazvana medicinskim razlozima na koje je moguće djelovati i nema nikakve veze s demencijom. A nekim ljudima je urođeno da lakše postaju rastreseni nego drugi i stoga im se događa da lakše zaboravljaju svakodnevne stvari, navode stručnjaci u člansku najnovijeg izdanja njemačkog časopisa za zdravlje Apotheken Umschau.

Planiranje unaprijed i uspostavljanje rutine može dosta pomoći. Ako uvijek ostavljate ključeve automobila na istom mjestu ili spakirate sve u svoju torbicu večer ranije uoči jutarnjeg izlaska iz kuće, smanjit ćete šanse da nešto zaturite i zaboravite gdje se nalazi.

Liječniku se treba obratiti onda kada se gubitak pamćenja znatno poveća ili postane izraženije, primjerice ako se čovjek počne gubiti u prostoru ili ima problema prepoznati članove obitelji. No ni ovi simptomi nužno ne znače da je kod nekoga na djelu početak demencije. Među drugim mogućim razlozima je, primjerice, neuzimanje dovoljno tekućine, što je prilično često u starijih ljudi.

Demencija je pojam koji označava skupinu simptoma od kojih je najizraženiji gubitak pamćenja. Uz smetnje pamćenja javljaju se i drugi simptomi koji vode sve izraženijem oštećenju spoznajnih funkcija te sve većoj ovisnosti oboljelog o pomoći okoline. Mogu se javiti i poremećaji govora, nemogućnost izvršavanja složenih naučenih radnji te nemogućnost prepoznavanja predmeta uz sačuvani vid. J.Kn.