U proteklih dvadeset godina brojni su znanstvenici pokušali definirati psihološke, biološke i bihevioralne mehanizme koji pjevanje dovode u vezu sa zdravljem, pišu britanski mediji.

Profesorica Daisy Fancourt s University College London (UCL) tvrdi da se u tijelu, dok pjevamo, odvijaju brojne promjene. "Primjerice, smanjuje se izlučivanje hormon stresa, poput kortizola, a zamijetili smo i razliku u razini endorfina, koji se dovode u vezu s raspoloženjem", rekla je Fancourt.

Pojasnila je da je pjevanje multimodalna zdravstvena aktivnost, jer sadržava brojne komponente. Između ostaloga, podrazumijeva emotivno izražavanje, a znamo da je ono dobro za mentalno zdravlje. Istodobno pjevanje omogućuje društvenu interakciju, koja može pridonijeti da se pojedinac u manjoj mjeri osjeća izoliranim.

Fancourt tvrdi da i slušanje glazbe pozitivno utječe na zdravstveno stanje. "Među osobama koje idu na koncerte, bez obzira na to je li riječ o klasici ili rocku, znanstvenici su otkrili slično snižavanje razine stresa." Glazba, a osobito pjevanje, koristi se kao terapija kod osoba suočenima s demencijom. Znanstvenici ističu prednosti pjevanja u grupi te korist od pjevanja za pacijente s kroničnim plućnim bolestima, od astme do karcinoma pluća.Sam čin pjevanja potiče organizam na izlučivanje endorfina, hormona koji se povezuju s osjećajem zadovoljstva. Dok pjevamo, moramo duboko disati, što posljedično pojačava protok krvi u organizmu, pa se pojačava i djelovanje endorfina. Znanstvenici kažu da je to slično naletu endorfina koji osjetimo dok se smijemo ili kad jedemo čokoladu.

Istraživači sa Sveučilišta u Goeteburgu prethodno su utvrdili da se ljudima koji pjevaju u grupi sinkroniziraju otkucaji srca. Bjorn Vickhoff, voditelj istraživanja, objašnjava: "Pjevanje je oblik kontroliranog disanja, jer udišete prije fraza glazbene izvedbe, a između njih izdišete. To vam daje učinak vrlo sličan onom disanja tijekom joge. Pomaže vam da se opustite, a postoje naznake i da poboljšava rad srca."

Jedna je studija pokazala da je nakon samo 40 minuta grupnog pjevanja razina hormona stresa, kortizola, pala puno brže nego što bi to bilo u uobičajenim okolnostima.Studija provedena na Sveučilištu u Frankfurtu pokazala je da pjevanje povećava očekivani životni vijek jer snižava razinu kortizola. Istraživanje je obuhvatilo ispitivanje krvi profesionalnih članova zbora prije i nakon izvedbe Mozartova “Requiema” na sat vremena. Ishod je uglavnom bio oslobađanje antitijela imunoglobina A neposredno nakon probe, što ubrzava imunosni sustav.

Znanstvenici su otkrili i da se u organizimu osoba koje pjevaju u zboru tijekom izvedbe proizvodi hormon oksitocin, koji zovu i hormonom ljubavi. On se izlučuje dok se grlimo. Zaslužan je za pojačanje osjećaja povjerenja i bliskosti. To bi moglo biti objašnjenje zašto osobe koje pjevaju u zborovima intenzivnije doživljavaju prijateljstva i zajedništvo. Pjevanje izaziva i izlučivanje dopamina, čestog neurotransmitera u mozgu. Otprije je poznato da dopamin rezultira ugodnim osjećajima kao što je reakcija na neke stimulanse, poput konzumiranja hrane ili uzimanja kokaina. Njegovo izlučivanje povezuje se s jačanjem emocija i motivacijom.I posljednje, ali ne manje važno, pjevanje u grupi pomaže pojedincu da poboljša svoj društveni život, jer će na taj način imati više samopouzdanja i poboljšati komunikacijske vještine, a kod oboljelih pridonosi oporavku od mentalnih bolesti, pojačavajući pritom njihov osjećaj vrijednosti i samouvjerenost.