Objavljeno 19. srpnja, 2019.
Neki prodavači kažu da od poljoprivrede mogu dobro živjeti, drugi da jedva opstaju
SLATINA - Slatina je zadržala dugu, dvjestogodišnju tradiciju trgovanja petkom, ali danas to nije trgovanje na otvorenom uz glasno cjenkanje i pogađanje kao nekada, nego samo suvremena tržnica sa zatvorenim i otvorenim dijelom. U zatvorenom dijelu domaćice se snabdijevaju povrćem i voćem za svoja kućanstva, a predstavnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prodaju svoje proizvode. Od nekadašnje "obrtničke" tradicije, na otvorenom dijelu tržnice ostala je ponuda odjeće, obuće i raznih predmeta od drveta, a od "životinjskog svijeta" ponekad se nude jednodnevni pilići, pačići i guščići.Otkako su u gradu otvoreni veliki trgovački centri mnogi se građani u njima snabdijevaju, ali neki ipak imaju više povjerenja u proizvode okolnih seoskih gospodarstava pa redovito petkom dolaze na tržnicu.
Jučer je slatinska tržnica bila dobro opskrbljena, bolje domaćim povrćem nego voćem. Kada je riječ o cijenama, one su prodavačima najčešće niske jer razmišljaju o onome što su uložili u proizvodnju i koliko su se naradili, ali ne misle svi jednako: jedni kažu da se od poljoprivrede može dobro živjeti, drugi kažu da jedva preživljavanju. Slažu se, međutim, da se u poljoprivredi može uspjeti, ali mora se mnogo raditi. A kupcima su cijene uvijek visoke, jer razmišljaju što sve moraju kupiti za malo novca koji imaju.
Neke se cijene rijetko mijenjaju pa se danas vezica mrkve i peršina za juhu može dobiti za pet kuna, kao i prije mnogo godina. Kilogram mrkve, međutim, stoji deset kuna (što je više nego u robnim centrima), a peršina 30 i 35 kuna. Zanimljiva je cijena celera, koji se može naći za 15 kuna po kilogramu, ali ako je ljepši, cijena mu raste i do 35 kuna.
Cijena različitih vrsta paprike kreće se između pet i 12 kuna za kilogram, a ljuti feferon i rog-paprika stoji jednu do dvije kune za komad. Cijena rajčice kreće se od pet do deset kuna po kilogramu, krastavci su od pet do osam kuna, a krumpir se na gotovo svim mjestima prodaje po pet kuna, dok vrećica od deset kilograma stoji 40 kuna.
Za kilogram luka, kupusa ili kelja treba izdvojiti pet ili šest kuna, kilogram kristal-salate stoji 12 kuna, poriluk 15, češnjak 40, a graha je bilo samo na jednom stolu po 20 kuna. Jučer se u ponudi slatinske tržnice našla i blitva po pet kuna za vezicu, kilogram patlidžana stajao je šest kuna, šampinjona 22 kune, a mala vrećica suhih vrganja deset kuna. Klip kukuruza šećerca mogao se kupiti za dvije kune.
Ponuda voća bila je skromnija, breskve su nuđene po deset i 12 kuna, kilogram dinje bio je osam kuna, rane šljive pet kuna, a marelice su se mogle kupiti samo u gajbi od pet kilograma po 25 kuna.
Na slatinskoj tržnici redovito se nudi i svježe mlijeko, vrhnje i kravlji sir, jaja i meso domaćih pilića te med i pčelinji proizvodi. Najvažnija je činjenica da se građanima nude svježi i domaći proizvodi certificiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Petar Žarković
“Slatinski petak”
Petak je u Slatini od davnina sajmišni dan, to je tradicija stara više od 200 godina, otkako je Slatina postala trgovište. Današnji “slatinski petak” zadržao je tradiciju, ali današnje trgovanje uvelike se razlikuje od onoga kada je grad na raskrižju putova bio idealno mjesto za trgovanje stokom i proizvodima svih vrsta obrtnika, i kad su dolazili prodavatelji, kupci, nakupci i prekupci i iz vrlo udaljenih mjesta.
Petkom u grad dolaze mnogi mještani okolnih sela, neki zbog trgovine, neki da bi vidjeli što se prodaje, a neki iz navike da promijene svoj svakodnevni životni ritam i da s poznanicima prokomentiraju najnovije sportske ili političke događaje. Petkom se i u gradu zamjećuje veća gužva, mnogo je više ljudi na ulicama i vozila u prometu nego ostalih dana u tjednu.